Doživljaji pulskih studenata: u stanu bez prozora grijali smo se fenom

"Završit ću treću godinu preddiplomskog studija u Puli, ali ovdje zasigurno neću ostati studirati još dvije godine. Nastavit ću diplomski studij u Zagrebu, gdje postoje domovi i gdje su menze mnogo jeftinije. Ni sam ne znam koliko sam novca svake godine dosad potrošio na režije, stan i skupu hranu."

Tim je riječima Petar Podravec iz Koprivnice, student treće godine na Odjelu za ekonomiju i turizam, dočarao što misle polaznici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli o najnovijim informacijama po kojima se izgradnja studentskog doma i restorana ponovno stavlja na čekanje.

Rekonstrukcija napuštene bolničke zgrade otorinolaringologije trebala je po prethodnim planovima početi još 2008. godine, a ove biti završena. Projekt, koji obuhvaća restoran u prizemlju sa 120 mjesta te domski smještaj na katu sa 125 postelja, ponovno je odgođen jer je državna komisija poništila natječaj za izbor izvođača.

Radovi su trebali početi ove jeseni, ali uslijedilo je novo razočaranje, vele studenti kojima se godinama obećava gradnja doma, prvo u zgradi Rojca, a potom u derutnoj bivšoj bolnici.

Upravo su nepostojanje studentskog doma, ali i (pre)visoki troškovi života u Puli, koja godinama slovi za najskuplji grad u Hrvatskoj, razlozi zbog kojih se mnogi mladi radije okreću fakultetima u Zagrebu, Splitu i Rijeci, gdje je studentski život bolje uređen.

Zanimljivo je da domski smještaj osim u tri glavna studentska grada postoji i u Zadru, Osijeku pa čak i Varaždinu. Iako Dubrovnik, poput Pule, još nema riješeno pitanje smještaja, u najjužnijem sveučilišnom gradu u Hrvatskoj od ove akademske godine za 60 studentica osigurali su smještaj u Ženskom đačkom domu sv. Marije Krucifikse.

Time je Pula ostala jedini studentski grad u kojem nijedan student nema riješeno stambeno pitanje, što spada u osnovne uvjete studiranja.

"Polovina mojih prijatelja iz Koprivnice bila je zainteresirana da dođe na Sveučilište Jurja Dobrile, ali odustali su od studiranja u Puli kada su čuli da samo stanarinu moraju plaćati oko 1.000 kuna. Znam mnoge koji kažu da će čekati da se sagradi dom pa da će onda doći, a sada je pitanje kada će se to dogoditi. Ne razumijem zašto Grad to ne prepozna i ne učini sve da se dom izgradi jer mnogi bi došli na studij u Pulu, samo da ne moraju u podstanarstvo i da život ovdje nije tako skup", veli Podravec.

Po podacima Studentskog centra u Puli, najmanje je 300 studenata koji su u nedostatku doma prisiljeni živjeti u podstanarstvu. Taj je broj vjerojatno i veći. Naime, kako objašnjava voditelj centra Slobodan Pola, toliko ih se godišnje prijavi na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za subvenciju privatnog smještaja studenata u podstanarstvu. No, tu pomoć ne dobiju svi.

I dok u studentskom domu u Varaždinu studenti žive u sobama s kupaonicom, hladnjakom, besplatnim pristupom internetu i priključkom za TV, a uz to im je na raspolaganju šest čajnih kuhinja s televizorima, informatičke učionice, dvorana za sastanke i seminare, sportska dvorana, praonica i sušionica rublja, u Puli studenti uz najamninu i režije plaćaju trostruko više, a za to dobivaju stanove u kojima često nema ni osnovnih uvjeta za život.

Što se sve iznajmljuje studentima u Puli iz svog iskustva zna Sandra Kovačević iz Slavonskog Broda, studentica druge godine preddiplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti.

"Usred zime, od prosinca do ožujka, moja cimerica i ja živjele smo u stanu bez grijanja, a jednog dana došli su majstori i uzeli prozore pa je gazdarica stavila "alternativne prozore" odnosno daske! Dva tjedna smo živjele i bez grijanja i bez prozora, po noći smo se budile zbog hladnoće pa bismo se grijale fenom", veli Sandra.

Ovaj su "luksuz" studentice plaćale svaka sto eura plus režije, a budući da je bilo vrijeme ispita, nisu mogle tražiti drugi smještaj i prolaziti agoniju selidbe. (Napisala i snimila Maša JERIN)