Doktore, dajte mi sedam dana da se odmorim! - u Istri svakog dana na bolovanju oko 3.500 osoba

[slika1d]Svakodnevno je u Istri na bolovanju oko 3.500 osoba, a prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u prvih šest mjeseci ove godine u našoj je županiji iskorišteno već 537.438 dana bolovanja. Ipak, Istrani nisu najboležljiviji u Hrvatskoj, jer, prema podacima HZZO-a, naša je županija deseta od ukupno 20 županija. Ukupno do lipnja iskorišteno je 9,5 milijuna dana bolovanja, a dnevno zbog bolesti u čitavoj državi ne radi oko 61.500 osoba.

Istrani nisu najboležljiviji u Hrvatskoj

Prema Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja, osobe mogu izbivati s posla od tri do najviše 90 dana. Tako se, primjerice, zbog niskog krvnog tlaka i migrene može dobiti do sedam dana bolovanja, kao i za astmu ili alergijsko curenje nosa. Za šarlah i rubeolu predviđeno je bolovanje do 14 dana, a za ospice, virusne crijevne infekcije, gripu, upalu pluća i bronhitis te srčanu aritmiju i žučne kamence do 21 dan.

[slika2l]Za infarkt, plućnu emboliju i varikozne vene nogu može se dobiti do 30, a za moždani udar do 60 dana. I za većinu duševnih bolesti predviđeno je bolovanje do 60 dana, a za shizofreniju do 90 dana, dok je poremećaje u ponašanju moguće izliječiti u samo 21 dan.

Jedna pulska liječnica obiteljske medicine ističe da se pacijenti sve češće žale na stres i poremećaje raspoloženja za što se prema pravilniku može dobiti do 30 dana bolovanja.

- Ako pacijent histerizira i kaže da će se ubiti, smjesta ćemo prepisati bolovanje jer ne možemo biti sigurni misli li osoba ozbiljno ili izmišlja. Pacijenta zato upućujemo na specijalistički pregled kod psihijatra, na što se dugo čeka, a dotle traje bolovanje, kazala je liječnica.

- Upravo je čekanje na specijalističke preglede u bolnici jedan od razloga dugog trajanja bolovanja, ističe ravnateljica Istarskih domova zdravlja Anđela Počekaj. No, radnici odlaze na bolovanje i kako bi se odmorili, a što im je donekle omogućeno i pravilnikom koji za dijagnozu slabosti i umora pripisuje do sedam dana bolovanja. Liječnici u mnogim slučajevima popuste pacijentima iako znaju da prave bolesti nema.

- Događa se da pacijent uđe u ordinaciju i kaže »doktore, dajte mi par dana da se odmorim«. Smatram da je i to bolje nego da lažu da ih boli trbuh pa da nakon svih silnih pretraga ne otkrijemo ništa. Osobe koje rade i po 12 sati, primjerice u velikim trgovačkim centrima, iscrpe se, malo zarađuju, nezadovoljne su i zaista im treba odmor. Za čovjekovo zdravlje nije važno samo fizičko stanje, već i psiha i socijalni moment, objasnila je.

[slika3d]Za najteže bolesti, kao što su zloćudni tumori, pravilnik predviđa bolovanje do 60 dana, dok se za dobroćudne tumore dopušta do 42 dana. Pacijent bi se, dakle, trebao i psihički i fizički oporaviti i od najtežih operacija pluća ili mozga u roku od dva mjeseca i biti spreman za posao!? Istina je, doduše, da propisani rokovi najduljega bolovanja nisu konačni, jer nakon tog roka pacijenta će preuzeti povjerenstvo koje će odlučiti hoće li ga ponovno uputiti na bolovanje ili na posao.

Povjerenstvo zatim može odrediti najdulje bolovanje od šest mjeseci nakon čega nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ocjenjuje radnu sposobnost i invalidnost. Poslodavac može od HZZO-a zahtijevati opravdanost bolovanja za sve vrijeme njegova trajanja.

Jedno je sigurno, ovaj pravilnik, koji je na snazi posljednje četiri godine, omogućava da se osobama s neizlječivim bolestima, poput Alzheimerove demencije (za koje je određeno maksimalnih 90 dana bolovanja), plaća zamijeni slanjem u puno nižu invalidnu mirovinu. Oni pak zdraviji i dalje će znati kako smuljati pravilnik i zaraditi nekoliko dana odmora tj. bolovanja.

Maša JERIN