Đurđa Adlešič: Istrijanizacija Hrvatske je pozitivna priča

Razgovarao Dubravko Grakalić

Na pomolu je značajniji angažman Hrvatske socijalno-liberalne stranke u Istri. Moguća koalicija liberala s IDS-om, ali i s neovisnim Plinijom Cuccurinom, tema je koja sve više okupira Đurđu Adlešič, predsjednicu HSLS-a, s kojom smo razgovarali o poziciji njezine stranke u Istri, ali i šire u Hrvatskoj.

- Često ste u Istri. Posao ili zadovoljstvo?

- Zašto bi to trebalo biti odvojeno? Istra je mjesto gdje se te dvije stvari, za mene, prožimaju. Iako je možda više riječ o zadovoljstvu. Spremam se na skore Danje ulja, manifestaciju koja je dio vrlo originalne istarske turističke ponude. Uz to, vrlo intenzivno komuniciram sa stranačkim kolegama u Istri. HSLS je vrlo zanimljiv u Istri iako ni tamo nismo jaka stranka. Ali, mogli bismo, s naša četiri posto, koliko istraživanja pokazuju, biti presudni. Napokon, ta pozicija jezičca na vagi karakteristična je za liberale i u drugim zemljama. Sigurno ćemo biti odlučujući faktor za izbor nekih župana i gradonačelnika. Nekompromitirani smo, za razliku od mnogih drugih.

Lokalne koalicije ne dogovora središnjica

- Najavili ste koaliciju HSLS-IDS, no ona još nije potvrđena na stranačkim tijelima?

- Nismo je najavili, mi o njoj samo razgovaramo. U HSLS-u, to valja naglasiti, lokalne koalicije ne sklapa i ne dogovara središnjica u Zagrebu. U prošlom mandatu neki su to nazivali supsidijarnošću, no to je naše pravilo. Dešavalo se, proteklih godina, da HSLS puca kad se nije dopuštalo da ogranci sami odlučuju. Mi koji nismo iz Zagreba dobro znamo da se ne može odlučivati iz središnjice. Komunalna politika jednog grada, što sam naučila u Bjelovaru kao gradonačelnica, ne može se voditi iz Zagreba. Ivana Jakovčića doista dugo poznajem. Kao saborskog zastupnika, ministra, uspješnog župana, ali mi ne moramo uvijek razgovarati o politici. Iako smo, o suradnji HSLS-a i IDS-a, razgovarali.

- Jeste li bili u njegovom selu, Svetom Jurju? Kako Vam se dopada ta ideja?

- Nisam bila u Jakovčićevu selu. Ali mislim da svi mi, koji intenzivno živimo, priželjkujemo život na nekom tako mirnom mjestu.

- Osim s IDS-om i županom Jakovčićem, razgovarali ste s Plinijom Cuccurinom, kojeg će, izgleda, Ladonja kandidirati za župana?

- Našli smo se na ugodnoj, prijateljskoj i podugačkoj večeri. On je novo lice, poduzetnik u politici, što može biti vrlo privlačno biračima. Baš me zanima kako će građani Istre izabrati.

- Između koga će izabrati HSLS, ako govorimo o koaliciji?

- Prepustiti ću to županijskog organizaciji HSLS-a.

- Vidite li Ivana Jakovčića u još jednom mandatu župana?

- Ne zamišljam tko će gdje biti župan. Trebala bih to onda činiti za čitavu Hrvatsku.

Prihvatljivo stvaranje bloka stranaka centra

- Koliki je izborni »miraz« HSLS-a u Istri?

- Prema istraživanjima, četiri posto. Imamo dobar koalicijski kapital, što mnoge stranke ne mogu. Kolege u Istri imat će težak izbor odabira između dva kandidata. Ali, trebat će to načiniti na vrijeme. Drugi izborni krug ne bi bio dobar jer je to skupo. A i manje birača izlazi na birališta u drugom krugu. Meni izgleda prihvatljivo stvaranje bloka stranaka centra u Istri, koji bi zajednički odlučio o koaliciji s IDS-om ili kandidatom Ladonje. Tu razgovaramo s HSU-om i HNS-om.

- Dolazi li u obzir koalicija sa SDP-om Istre?

- To će odlučivati, kako sam rekla, županijska organizacija. Na lokalnim izborima moguće su šarolike koalicije. Ne moramo slijediti obrazac nacionalne koalicije.

- Između IDS-a i HSLS-a postoje programske sličnosti?

- Da, obje stranke su - liberalne. Sjećam se kad smo pisali, u HSLS-u, pismo podrške da se IDS primi u Liberalnu internacionalu. Oni jesu liberali, to je sigurno. Ako gledate program IDS, posebne dijelove o regionalizmu i decentralizaciji, vidjet ćete da je riječ o liberalnim stajalištima. HSLS u svom koalicijskom sporazumu s HSS-om i HDZ-om ima odrednice koje jamče jačanje regija. Na redu je ove Vlade da sprovede financijsku decentralizaciju Hrvatske, što smo obećali i u predizbornoj kampanji.

- Program decentralizacije zemlje nešto je o čemu se govori već godinama. Izvan Zagreba, u regijama, mnogi su nezadovoljni položajem svojih županija, gradova i općina?

- Naravno da su nezadovoljni. Mi u vodstvu HSLS-a, koji nismo iz Zagreba, dobro poznajemo to nezadovoljstvo. Prvi korak u decentralizaciji možda je izravan izbor gradonačelnika, načelnika i župana, no to je premalo. Ako izaberete nekog, a ne date mu financijska sredstva, kako ćete znati što on sve može napraviti.

Stoga je važnije ono drugo što slijedi - a to je financijska decentralizacija, koju ćemo početi uvoditi sljedeće godine.

Istra najviše uplaćuje u državni proračun

- Hoće li regije već u državnom proračunu za 2009. osjetiti veće financijsko »povjerenje« središnje vlasti?

- Proračun je sada u izradi. Prerano je govoriti što nam on donosi.

- Istarski političari prigovaraju da Istra puno uplaćuje u proračun, a malo dobiva nazad?

- Nisu oni jedini. To govori i Međimurje, i drugi koji su razvijeniji. Možda je Istra u pravu, s obzirom na to da doista uplaćuje najviše.

- U ovoj godini Istra je iz proračuna dobila, uglavnom za sveučilište i pulsku bolnicu, oko 77 milijuna kuna. Nije li to premalo s obzirom na to da je uplaćeno oko deset milijardi kuna raznih poreza u 2007.?

- Uz to, treba uračunati i komunalne projekte, kao i »Brijuni Rivijeru«. Za njega mnogi kažu da je diskutabilan, no ipak ga podupire Vlada.

- Kada će početi prava financijska decentralizacija zemlje?

- U mandatu ove Vlade. Sljedeće godine počinjemo s prvim postocima.

Istrijanizirati je dobar naziv

- Treba li Hrvatsku, kako bi rekao Damir Kajin, istrijanizirati? Ne samo u smislu pravednije financijske raspodjele, nego i u pogledu tolerancije i multikulturalnosti?

- Istrijanizirati je dobar naziv. Nedavno sam u Buzetu, otvarajući školu, rekla da je tamošnjim učenicima život mnogo lakši nego u Zagrebu. Drugi podaci također pokazuju kvalitetan život u Istri. Primjerice, na jednog nezaposlenog nudi se 1,8 radnih mjesta. Dakle, Istra je vrh u Hrvatskoj i njezini stanovnici imaju visoke kriterije jer žele još bolji život. Govoriti o istrijanizaciji Hrvatske, u smislu dosezanja tih vrijednosti, kao i tolerancije prema drugima, pozitivna je priča.

- Hoće li na predsjedničkim izborima 2010. HSLS imati svog kandidata?

- Vjerojatno ne. Stranka će o tome odlučivati, imamo još vremena. Prije toga su ionako još lokalni izbori.

- Kako ste zadovoljni pozicijom HSLS-a na nacionalnoj sceni?

- Kod nas je zanimljivo da pojedinci imaju veći rejting u javnosti od same stranke. Otkad je liberala, to je tako. To nije loš kapital za izravne lokalne izbore koji nam predstoje. U ovom trenutku imamo gradonačelnike u razvijenijem dijelu Hrvatske, od Samobora, Kutine, Varaždina do Bjelovara, tamo se osjeća liberalni štih.

- HSLS-a nema u velikim gradovima - Zagrebu, Splitu...

- Veliki gradovi su zahvaćeni valom polarizacije na SDP i HDZ, koji se dogodio. Tu stranke centra nestaju, što nije dobro za hrvatsku demokraciju. Crveno-crna koalicija bila bi za nas vrlo štetna.

- Treba li Thompson svirati u Istri?

- Dobro je da o tome odlučuju građani Istre. To je slojevito pitanje i ne može se reći da ili ne. Taj koncert mnogi koriste za dobivanje političkih bodova, što jest legitimno, ali nije mudro. Izgleda mi kao jeftino politiziranje. Bilo bi jednostavnije, naravno, kada bi se Thompson ogradio od ponašanja publike na svojim koncertima, te izbacio neke profašističke pjesme sa svog repertoara.

Kao liberal, ipak, nisam za zabrane.