Đir po porečkoj tržnici: Zar nije bolje kupiti domaće proizvode iz okolice Poreča i spriječiti nestanak OPG-ova?

Tekst i foto: Kristina Flegar

Vrhunac je sezone, gužva na porečkim ulicama u večernjim satima, a puno življe nego obično je i ujutro na tržnici. Ipak, teta Ana mi pomalo tužno kaže da kupaca zapravo nema, čak ni domaćih, i cijelo je jutro prodala samo kilu paprika! Pomalo razmišlja da se prestane baviti tom svojom starinskom poljoprivredom, jer posao u kampanji je težak, troškovi (među kojima i prodajno mjesto) poprilični, ishod vječna nepoznanica, a svaka je godina sve teža.

U điru po tržnici nerado dajem svoje osobno mišljenje. Radije zapišem cijene, opišem koju zanimljivu sitnicu i prepustim riječ prodavačima i njihovim kupcima. Međutim, ovaj se put ne mogu suzdržati od primjedbe da mi je nepojmljivo kako ljudi ne prepoznaju i podrže pravi domaći proizvod vrijednih ruku s crvene zemlje u neposrednoj blizini Poreča. Zar nije bolje kupiti čak i manju količinu povrća punog vitamina i bez sumnjivih dodataka, koje ne putuje iz udaljenih krajeva zagađujući okoliš, pa na koncu takvom potražnjom utjecati i na veću ponudu i niže cijene? Ali ako se svi okrenu skladištima i trgovačkim centrima, takvi će dragocjeni maleni OPG-i zaista nestati i preostat će nam samo bezlična, bezokusna i bezmirisna masovna hrana!

Za one koji imaju tu sreću da dio hrane uzgajaju u vlastitom vrtu, na štandovima je moguće pronaći sadnice povrća i začinskog bilja. Primjerice, OPG Marije Lončarić iz Kufci nudi perfektne pjantine crvenog radića, indivije, salate puterice i kristalke po jednu kunu. Samo 20 lipa više treba izdvojiti koromač, kelj, korabicu, brokulu i kapuz. Sadnice mente, celera, peršina, salvije i timijana kod nje koštaju 15 kuna, dok je bašelak (bosiljak) deset, odnosno 30 u slučaju veće biljke. Uz uobičajeno ponudu, OPG-ovi Lakošeljac i Ivančić iz Kadumi zaintrigirali su kupce grmićima ljutih feferona, koji su, osim traženog začina, baš originalna alternativa cvijeću i ukrasnom bilju za balkone.

Od cijena ćemo još izdvojiti šest do osam kuna za kilogram cuketa (tikvica) i deset za lijepe male primjerke sa cvijetom, zatim osam do deset za kogumere (krastavce), deset do 15 za paprike, pet do 25 za pomedore, 20 za salatu i fažolete (mahune) te 12 ili 15 za blitvu. Tu je i korijen koromača po 25, marancane, mrkva i cikla po 15 te krumpir po deset kuna. Meluni (dinje) drže cijenu od deset kuna, lubenice su trenutno po šest do deset, breskve po 25 do 30, marelice 30, jabuke od 12 do 20, kreke (šljive) i kruške 20, grožđe 25, a smokve čak 50. Moguće je naći i domaće lješnjake u ljusci po 40 i mendule (bademe) po 50.

U ribarnici smo naišli na prekrasne male škarpinice za juhu ili brodet, po 50 kuna, sardele po za Poreč uobičajenih 30 kuna, kadel po 80, rombi po 160, orade, zubaci i brancini po 90 do 160. Karamali koštaju 130 kuna (očišćeni 200), gamberi 180 (očišćeni 250), kozice 130, škampi 220, dok su kapešante ili jakopove kapice okruglih sto kuna.

Na izlazu s tržnice primjećujemo neki „muving“. To je Patrik iz buzetskog Biroplasta prodavačicama donio vrećice raznolikih boja. Osim o artiklima koje im je uručio razgovor se poveo i o njihovim bojama, pa je mladi dostavljač upozorio gospođe da zelena znači nadu, a žuta (koju je jedna od njih odabrala) đeložiju ili ljubomoru. Na sasvim nešto drugo – sunce, blagotvornost, zdravlje, asocira topla žuta boja cvjetića gospine trave (Hypericum perforatum) sa štanda Sava Tišme , odnosno OPG-a Smolica iz Smolici na Višnjanštini . Na kraju, pri odlasku s tržnice, dobra je ideja uzeti bar jedan lijepi mac ove ljekovite biljke protiv depresije i opeklina od sunca. Platit ćete ga deset kuna, a dobrobiti su bezbrojne.

Ulje od ove biljke naziva se kantarionovo ulje, a djeluje antibakterijski, antivirusno i antiseptički. Korisno je kod suhe i oštećene kože, liječenja opeklina, pa tako i onih od sunca, uboda insekata i drugih rana, krvarenja i modrica, kožnih infekcija, herpesa, čireva, hemoroida, varikoznih vena, oteklina i ozljeda mišića.

Osim toga, poznato je da gospina trava djelotvorna protiv stresa, za smirenje, pomaže kod depresije i nesanice. Budući da je njeno djelovanje snažno, a i „sudara“ se s pojedinim lijekovima, uvijek je dobro posavjetovati se s liječnikom oko njenog korištenja, posebno kod ozbiljnijih zdravstvenih stanja.

Poznavatelji je beru od početka lipnja do kolovoza, a sad već cvate po drugi put ove godine, objašnjava nam Savo Tišma koji ju pronalazi na području Rapavela i Muntrilja. Priprema kantarionovog ulja nije komplicirana. Dovoljno je svježe ubranim cvjetićima i listićima (bez grančica) napuniti tri četvrtine staklenke koju ćete, dobro zatvorenu, ostaviti na suncu šest do sedam tjedana, povremeno miješajući. Gotov pripravak treba procijediti kroz finu gazu.

Naš sugovornik pak sugerira pripremu ljekovite rakije koju i sam konzumira. Prema njegovom receptu 20 dekagrama cvjetića stavlja se u litru rakije i ostavlja mjesec dana na suncu, pa procjeđuje. Uz umjereno i oprezno korištenje, dobro je, kako veli, za smirenje, ali i za želučane i druge tegobe koje mnogima sve češće donosi stresno vrijeme u kojem živimo.