Djeca Poreštine u doba korone: Petina anketiranih ima osjećaj usamljenosti, a 16 posto osjeća strah
Crtež šestogodišnje djevojčice Anike (DND Poreč)
U vrijeme korona-krize, većina anketirane djece iz Poreča i okolice provodi vrijeme s jednim ili oba roditelja (87 posto), a tek manji broj sa starijim bratom ili sestrom, bakom, djedom ili nekim drugim. Više od polovice ispitanih kasnije ustaje (56 posto). Kasnije ide spavati njih 44 posto, dok trećina kaže da im se nije promijenio ritam ustajanja i odlaska na spavanje.
Pokazuju to rezultati online ankete koju je od 10. do 19. travnja među djecom iz Poreča i okolice provelo Društvo Naša djeca.
Upitnik je samostalno ili uz pomoć roditelja popunilo 158-ero djece u dobi od 2 i pol do 15 godina. Prosječna dob ispitanika je 7 i pol godina, a među njima je 47 posto djevojčica i 53 posto dječaka; 48 posto su vrtićkog, a 52 posto školskog uzrasta.
Na pitanje što rade kod kuće, većina djece odgovorila je kako gledaju televiziju (74 posto), ali je visok i postotak onih koji kvalitetnije provode vrijeme s odraslim ukućanima. Tako 72% ide u prirodu s odraslima, 66% se igra vani, ispred kuće ili zgrade, 61% izrađuje nešto kreativno, 60% igra društvene igre s odraslim ukućanima, 54% igra igrice na računalu, tabletu ili mobitelu, 44% rješava školske obaveze, 31% čita, a 29% razgovara ili se dopisuje s prijateljima.
Emocije djece u izolaciji: Više od trećine djece se dosađuje, a 44 posto kaže da im je lijepo
Na pitanje kako se najčešće osjećaju u izolaciji, 44 posto djece kaže da im je lijepo i da su opušteni (33 posto). Više od trećine djece (37 posto) se dosađuje, a petina se osjeća usamljeno.
Govoreći o emocijama straha i tjeskobe, 16 posto djece je uplašeno, 13 posto se osjeća nervozno, a 5 posto uznemireno. Gotovo četvrtina djece (23 posto) izjavljuje da ne razumije baš najbolje što se događa.
-Na ovo pitanje je bilo moguće više odgovora. Velik udio emocija straha i tjeskobe pokazuje potrebu da se više posvetimo emocijama djece u ovoj situaciji, upozoravaju iz porečkog Društva Naša djeca.
Čak 91% djece kaže da ima i dobrih stvari u situaciji izolacije. Za 78 posto njih bolje je to što se više igraju i razgovaraju s roditeljima i rade različite kućanske poslove s roditeljima (76 posto). Više od trećine djece kaže da je pozitivno to što roditelji imaju više vremena kuhati pa fino jedu. Za 53 posto djece pozitivno je to što ne moraju rano ustajati, 37 posto kaže da sada imaju vremena za stvari koje ih zanimaju, a 30 posto da se igraju i uče u vrijeme kada njima to odgovara.
-Više od tri četvrtine djece kao pozitivnu posljedicu izolacije spominje to što mogu provoditi više kvalitetnog vremena s roditeljima (u igri, razgovoru, različitim aktivnostima) – interakcija s roditeljima je najvažnija, zato je dobro da puno roditelja može ostati kod kuće; djeca isto tako cijene fleksibilnu i ležerniju organizaciju vremena u kojoj izvršavanje obaveza mogu prilagoditi svom ritmu.
Većinu djece su roditelji upoznali s ključnim informacijama vezanima uz zaštitu od mogućnosti zaraze, a 40-ak posto je razgovaralo s djecom o stjecanju novih navika u situaciji pandemije (nošenje maski i rukavica, štednja hrane, novca i energije).
Prevladava pozitivan stav o školi na daljinu
Na pitanje što misle o školi na daljinu, odgovori školske djece su podijeljeni. Četvrtini anketirane djece se škola na daljinu uopće ne sviđa, trećina djece kaže da je u redu, četvrtini djece se uglavnom sviđa, dok je za 15 posto djece škola na daljinu super.
Čak 45 posto školske djece smatra da im treba više vremena za savladavanje novog gradiva u školi na daljinu nego u redovnoj nastavi, dok ostali kažu da im treba jednako ili manje vremena. Oko 41 posto djece procjenjuje da im za pisanje zadaće treba više vremena nego u redovnoj nastavi, dok ostali procjenjuju da im treba jednako ili manje vremena.
-Pritom je zanimljivo da većina djece nema jednaku procjenu vremena za usvajanje novog gradiva i pisanje zadaća, tj. oni koji kažu da im treba više vremena za novo gradivo nisu isti oni koji kažu da im treba više vremena za zadaću, navode iz porečkog DND-a.
Gotovo trećina anketirane djece iz Poreča i okolice kaže da ima manje slobodnog vremena nego kad je redovna nastava. Moguće je da se djeca teže (samo)motiviraju kada nemaju određeni termin za rad i imaju teškoća s upravljanjem vremenom. Isto tako, moguće je da „zaboravljaju“ da se kod kuće moraju „baviti“ školom onoliko vremena koliko inače provedu u školi i tek nakon toga moraju odraditi zadaću, tj. da se ta dva vremena „zbrajaju“; vjerojatno im je u školi zabavnije i brže im prođe vrijeme.
Značajan dio djece (42 posto) kaže da im treba velika pomoć roditelja u savladavanju novog gradiva, 44 posto kaže da im pomoć roditelja treba ponekad, a samo 14 posto uopće ne treba pomoć roditelja. Pomoć roditelja najčešće je potrebna za skeniranje i slanje zadaće nastavnicima (54 posto), zatim u savladavanju novog gradiva (45 posto), a trećina djece treba pomoć u pisanju zadaće. (dm)
Ako su djeca prestrašena, ne znaju što se događa, a roditelji nisu sigurni kako im to objasniti, možda odgovore pronađu na nekoj od sljedećih adresa:
Iz DND-a javljaju i da će od 8. svibnja psihologinja
Valentina Mladinov
bit dostupna za telefonsko savjetovanje svakog petka između 15 i 16 sati. “Zovite na naš fiksni telefon 647-434 ili napišite svoje pitanje mailom na
dnd.porec1996@gmail.com
”, poručuju iz porečkog Društva Naša djeca.
