Deset loših ljetnih navika kojima uništavate auto i činite štetu

Mozaik
01.08.2018 09:20
D. Požarić
Ilustracija (Pixabay)
Ilustracija (Pixabay)
Autor: Željko Marušić
Ljeto je vrijeme kad automobil ima poseban značaj i za mnoge je poput člana obitelji. Nažalost, pogrešne odluke često zagorčavaju život automobilu i vlasniku, a to je u pravilu povezano s gubitkom novca, vremena i ostalim neugodnostima. Ovo je 10 najčešćih:
1. Idete na more petkom, vraćate se nedjeljom - razmislite koliko prilagodbom dana polaska i odlaska možete smanjiti rizike da upadnete u gužvu, a zbog toga se povećava potrošnja goriva, motor i ostali sklopovi automobila izlažu povećanim troškovima, gubite vrijeme u koloni, vi i putnici (posebice djeca i stariji) izlažete se velikom stresu i opterećenju, koje može biti opasno po zdravlje.
2. Ne punite gorivo do vrha - mnogi vozači misle da ljeti nije pametno puniti spremnik goriva do vrha, jer se tako povećava opasnost od eksplozije. To je potpuno pogrešan zaključak ! Automobilski su spremnici goriva potpuno sigurni i na najvišim temperaturama, jer imaju odušak kroz koji izlazi višak benzinskih para u atmosferu, a i teoretski je sigurniji pun nego prazan spremnik
3. Vozite na zimskim gumama - zimske su gume izrađene od mekšeg materijala, koji pri visokim temperaturama postaje "gnjecav" te lošije prianja, produžava zaustavni put i stvara rizik zanošenja. Zimska se guma ljeti zbog toga trostruko brže troši od ljetnih te ih samo jedna ljetna sezona može uništiti. Pogotovo ako na zimskim gumama vozite neumjereno brzo i s nižim tlakom u gumama
4. Preintenzivno koristite klima uređaj - temperaturna razlika između vanjske temperature i podešene temperature u unutrašnjosti smije biti najviše 6 Celzijevih stupnjeva. U suprotnom vi i suputnici (posebice djeca i stariji) izlažete se zdravstvenim problemima, klimatizacijski se uređaj više napreže i ubrzano troši, a na njegov rad, prvenstveno kompresora, troši se dodatna energija motora, dakle raste potrošnja goriva
5. Parkirate ispod bora - ljeti nije lako naći parkirno mjesto, posebice besplatno, kakvo mnogi traže, ali parkiranje ispod bora, zbog smole i ptičjeg izmeta može biti štetno za automobilski lak. Problem se povećava ako se potom uklanja agresivnim sredstvima. Najbolje je u autopraonici, a pomaže mekana krpa i mlaka voda s deterdžentom.
6. Idete na ferije pri kraju servisnog intervala - na ljetnim vrućinama motor se pojačano napreže (toplinski i mehanički) pa nije pametno na duži put otići pri kraju servisnog intervala, pogotovo ako ga tijekom ljetnog putovanja možete premašiti. Ako je za ovo ljeto prekasno, svakako to napravite prije sljedećih ferija. A ako je to ipak slučaj, barem provjerite razinu ulja i dolijte ga do oznake "max" na mjernoj šipki
7. Turbomotor gasite naglo - naglim gašenjem pri velikom opterećenju nastaje toplinski šok , čime su posebice ugroženi turbo motori. Dok motor radi, turbo punjač se hladi motornim uljem, pa kad se motor ugasi, trenutno prestaje hlađenje, a u njemu zaostaje toplina izgaranja i povećavaju se toplinske razlike.
8. Ostavljajte vrijedne stvari na vidljivom mjestu, posebice torbice, novčanike, mobitele, glazbene uređaje, fotoaparate... - time "zovete lopove". Ne riskirate samo da ćete ostati bez tih stvari, nego i razbijanje stakala, obijanje brave automobila, a ponekad i njegovu krađu, što može biti višestruko štetnije. Također, nemojte vrijedne stvari spremati u "gepek" nakon što ste parkirali automobil, jer vas kradljivci mogu "snimiti" i potom obiti poklopac prtljažnika.
9. Parkirate na tuđem privatnom posjedu - time riskirate da vam oštete (izgrebu) automobil ili pozovu "pauka". Koliko god mnogima zvuči čudno i usprkos paprenih cijena parkirališta u turističkim mjestima, plaćeni je parking, u pravilu - najjeftiniji.
10. Vozite na ljetnoj kiši brzinom kao na zimskoj - to je opasno, jer kad kiša padne nakon dužeg perioda vrućina, asfalt je skliskiji nego zimi (vlaga se pomiješa s prašinom i masnoćom iz asfalta). Usto je asfalt u Dalmaciji i Istri u pravilu lošije kvalitete od kontinentalnog, jer je izrađen od "vapnenjačkog agregata", koji na vlažnoj površini (dok ga kiša ne ispere) stvara sloj sklizak poput leda.
© 2003 - 2025 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti