Dajla u rukama države, sud prihvatio žalbu RH
Pravna borba za hektare izuzetno atraktivnog zemljišta u Dajli ne jenjava (Arhiva)
Stotine hektara atraktivnog zemljišta u Dajli i okolici polako klize iz ruku Crkve: Županijski sud u Puli prihvatio je žalbu Republike Hrvatske i oduzeo red prvenstva u knjiženju nad tim zemljištem talijanskim benediktincima, odnosno njihovoj pulskoj tvrtki Abbazia d.o.o. U redu za upis vlasništva, međutim, već čeka država koja je prijašnja rješenja ureda Istarske županije, kojima je zemljište u Dajli denacionalizirano, odnosno dodijeljeno Župi Dajla, proglasila ništavnim.
Ministarstvo pravosuđa je svoju odluku obrazložilo time da su pitanja vlasništva već riješena međudržavnim sporazumom te da zemljište stoga nije smjelo biti vraćeno Crkvi, čime je i omogućeno da započne postupak vraćanja spornih nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske.
Sporazum nije izvansudska nagodba
Iz obrazloženja Županijskog suda iščitava se da problem benediktinaca, ali i Vatikana - pod čijom je prisilom i potpisan sporazum o uređenju međusobnih odnosa između opatije iz Praglie i Abbazije d.o.o. s jedne i Župe Dajla i Porečke i pulske biskupije s druge strane - leži u činjenici da njihova pulska tvrtka nije bila uključena ni u kakav spor, niti je imala neriješene odnose sa Župom, odnosno Biskupijom.
Upitno je stoga kako je na osnovi takvog dokumenta Općinski sud u Bujama mogao uopće dopustiti da Abbazia d.o.o. ostvari red prvenstva u upisu vlasništva nad zemljištem.
Županijski sud ističe da se sporazum ne može tumačiti kao izvansudska nagodba (na Općinskom sudu u Bujama i dalje se vodi postupak opatije iz Praglie protiv Župe Dajla, Porečke i pulske biskupije te nekolicine ostalih vlasnika zemljišta) ili kao ugovor o darovanju, ali niti kao neki drugi pravno uređeni posao.
Županijski sud nije se, poput Općinskog u Bujama, bavio pitanjem je li španjolski biskup mons. Santos Abril y Castello, koji je nakratko u srpnju Papinom odlukom zamijenio biskupa Ivana Milovana radi potpisivanja sporazuma, imao ovlasti za potpisivanje dokumenta u kojem su se uređivali odnosi i s tvrtkom Abbazia, već je samo konstatirao da ta tvrtka nije imala što raditi u ovoj priči.
No, talijanskim benediktincima je ona bila potrebna prije svega zbog međunarodnog ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice, budući da je njime definirano da u povratu zemljišta mogu sudjelovati isključivo crkvene institucije koje djeluju na teritoriju Hrvatske.
Zanimljivo je da u svojoj žalbi RH ističe da smatra pogrešnim obrazloženje da Sveti Otac Benedikt XVI. snagom svoje službe ima u Crkvi vrhovnu, potpunu, neposrednu i opću redovitu vlast koju uvijek može slobodno obavljati. U žalbi se napominje i da je prema protokolu o načinu upisa pravnih osoba Katoličke crkve sklopljenom između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije određeno koji se podaci unose u evidenciju pravnih osoba Crkve u Hrvatskoj, pa se tako, između ostalog, unosi služba osobe ovlaštene za zastupanje crkvene pravne osobe.
Župu Dajla može zastupati Milevoj Koren
- Predlagatelj u ovom postupku, stoga, može biti samo Župa Dajla zastupana po župniku Milevoju Korenu, što se vidi iz izvatka evidencije pravnih osoba Crkve. Prema odredbama Ugovora Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije nadležna crkvena vlast može osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe prema odredbama kanonskog prava, ali o tome obavještava nadležno tijelo državne uprave radi njihova upisa u skladu s odgovarajućim državnim propisima, navodi se u žalbi.
Pojednostavljeno, španjolski biskup kojeg je Papa ovlastio da u ime Župe Dajla i Porečke i pulske biskupije potpiše sporazum s opatijom iz Praglie očito nije bio upisan u tu evidenciju, a o njegovom imenovanju nije obaviješteno ni nadležno tijelo državne uprave.
U odgovoru Abbazije d.o.o., odnosno njihovog punomoćnika Denisa Krajcara, javnog bilježnika iz Pule, piše, međutim, da u evidenciji pravnih osoba Katoličke crkve u Hrvatskoj Župa Dajla - ne postoji. Po njima je odluka Benedikta XVI. o imenovanju povjerenika akt uređenja crkvenog ustroja.
- Sveti Otac je snagom prvenstva vrhovni upravitelj i vrhovni raspolagatelj svih crkvenih dobara, pa je bio ovlašten imenovati i ovlastiti konkretnog povjerenika ad actum, piše o odgovoru na žalbu.
Kako bilo, Županijski sud u Puli odbio je upis Abbazije d.o.o. u cijelosti te je naložio uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Sada predstoji provođenje odluke Ministarstva pravosuđa, odnosno vraćanje zemljišta u Dajli i okolici u vlasništvo države. (Piše Bojan ŽIŽOVIĆ)
Crkva s kupcima zemljišta protiv države
U mnoštvu sudskih procesa koji se po pitanju zemljišta u Dajli trenutno vode, valja izdvojiti i tužbe Upravnom sudu koje su protiv države, između ostalih, podigli Župa Dajla, odnosno njihov zastupnik Državno tajništvo Svete Stolice, tvrtka Abbazia u vlasništvu talijanskih benediktinaca, ali i pravne i fizičke osobe koje su u međuvremenu kupile zemljište od Porečke i pulske biskupije. Ukoliko sud potvrdi odluku ministra i djelomična rješenja o povratu imovine Crkvi u Dajli proglasi ništavnim, kupci "crkvenog" zemljišta više neće biti njegovi vlasnici, jer će biti poništeni svi pravni učinci nastali nakon donošenja spornih rješenja o denacionalizaciji.
Ministarstvo pravosuđa je svoju odluku obrazložilo time da su pitanja vlasništva već riješena međudržavnim sporazumom te da zemljište stoga nije smjelo biti vraćeno Crkvi, čime je i omogućeno da započne postupak vraćanja spornih nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske.
Sporazum nije izvansudska nagodba
Iz obrazloženja Županijskog suda iščitava se da problem benediktinaca, ali i Vatikana - pod čijom je prisilom i potpisan sporazum o uređenju međusobnih odnosa između opatije iz Praglie i Abbazije d.o.o. s jedne i Župe Dajla i Porečke i pulske biskupije s druge strane - leži u činjenici da njihova pulska tvrtka nije bila uključena ni u kakav spor, niti je imala neriješene odnose sa Župom, odnosno Biskupijom.
Upitno je stoga kako je na osnovi takvog dokumenta Općinski sud u Bujama mogao uopće dopustiti da Abbazia d.o.o. ostvari red prvenstva u upisu vlasništva nad zemljištem.
Županijski sud ističe da se sporazum ne može tumačiti kao izvansudska nagodba (na Općinskom sudu u Bujama i dalje se vodi postupak opatije iz Praglie protiv Župe Dajla, Porečke i pulske biskupije te nekolicine ostalih vlasnika zemljišta) ili kao ugovor o darovanju, ali niti kao neki drugi pravno uređeni posao.
Županijski sud nije se, poput Općinskog u Bujama, bavio pitanjem je li španjolski biskup mons. Santos Abril y Castello, koji je nakratko u srpnju Papinom odlukom zamijenio biskupa Ivana Milovana radi potpisivanja sporazuma, imao ovlasti za potpisivanje dokumenta u kojem su se uređivali odnosi i s tvrtkom Abbazia, već je samo konstatirao da ta tvrtka nije imala što raditi u ovoj priči.
No, talijanskim benediktincima je ona bila potrebna prije svega zbog međunarodnog ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice, budući da je njime definirano da u povratu zemljišta mogu sudjelovati isključivo crkvene institucije koje djeluju na teritoriju Hrvatske.
Zanimljivo je da u svojoj žalbi RH ističe da smatra pogrešnim obrazloženje da Sveti Otac Benedikt XVI. snagom svoje službe ima u Crkvi vrhovnu, potpunu, neposrednu i opću redovitu vlast koju uvijek može slobodno obavljati. U žalbi se napominje i da je prema protokolu o načinu upisa pravnih osoba Katoličke crkve sklopljenom između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije određeno koji se podaci unose u evidenciju pravnih osoba Crkve u Hrvatskoj, pa se tako, između ostalog, unosi služba osobe ovlaštene za zastupanje crkvene pravne osobe.
Župu Dajla može zastupati Milevoj Koren
- Predlagatelj u ovom postupku, stoga, može biti samo Župa Dajla zastupana po župniku Milevoju Korenu, što se vidi iz izvatka evidencije pravnih osoba Crkve. Prema odredbama Ugovora Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije nadležna crkvena vlast može osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe prema odredbama kanonskog prava, ali o tome obavještava nadležno tijelo državne uprave radi njihova upisa u skladu s odgovarajućim državnim propisima, navodi se u žalbi.
Pojednostavljeno, španjolski biskup kojeg je Papa ovlastio da u ime Župe Dajla i Porečke i pulske biskupije potpiše sporazum s opatijom iz Praglie očito nije bio upisan u tu evidenciju, a o njegovom imenovanju nije obaviješteno ni nadležno tijelo državne uprave.
U odgovoru Abbazije d.o.o., odnosno njihovog punomoćnika Denisa Krajcara, javnog bilježnika iz Pule, piše, međutim, da u evidenciji pravnih osoba Katoličke crkve u Hrvatskoj Župa Dajla - ne postoji. Po njima je odluka Benedikta XVI. o imenovanju povjerenika akt uređenja crkvenog ustroja.
- Sveti Otac je snagom prvenstva vrhovni upravitelj i vrhovni raspolagatelj svih crkvenih dobara, pa je bio ovlašten imenovati i ovlastiti konkretnog povjerenika ad actum, piše o odgovoru na žalbu.
Kako bilo, Županijski sud u Puli odbio je upis Abbazije d.o.o. u cijelosti te je naložio uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Sada predstoji provođenje odluke Ministarstva pravosuđa, odnosno vraćanje zemljišta u Dajli i okolici u vlasništvo države. (Piše Bojan ŽIŽOVIĆ)
Crkva s kupcima zemljišta protiv države
U mnoštvu sudskih procesa koji se po pitanju zemljišta u Dajli trenutno vode, valja izdvojiti i tužbe Upravnom sudu koje su protiv države, između ostalih, podigli Župa Dajla, odnosno njihov zastupnik Državno tajništvo Svete Stolice, tvrtka Abbazia u vlasništvu talijanskih benediktinaca, ali i pravne i fizičke osobe koje su u međuvremenu kupile zemljište od Porečke i pulske biskupije. Ukoliko sud potvrdi odluku ministra i djelomična rješenja o povratu imovine Crkvi u Dajli proglasi ništavnim, kupci "crkvenog" zemljišta više neće biti njegovi vlasnici, jer će biti poništeni svi pravni učinci nastali nakon donošenja spornih rješenja o denacionalizaciji.
