Crna ideologija i službena politika na poklonu žrtvama
Lider tršćanske desnice Roberto Menia ljubi zastavu
[slika1d]Napisao Elio VELAN
Snimio Neven LAZAREVIĆ
Snimio Neven LAZAREVIĆ
BAZOVICA, TRST - Pred spomenikom koji je izgrađen na otvoru fojbe u Bazovici na Tršćanskom krasu, tek malo odvojena od zastava istarskih općina u egzilu, stoji grupica starijih osoba. Lider tršćanske desnice Roberto Menia prolazi pokraj njih i sa svakom se rukuje. Bivši pripadnici fašističkih borbenih jedinica drže ponosno pred sobom znamenja nekadašnjih vojničkih odreda. U prvom je planu zastava postrojbe X. Mas »okićena« lubanjom: pripadnici tih jedinica borili su se na strani Nijemaca u vrijeme marionetske državice Repubblica sociale ili Repubblica di Salo' Benita Mussolinija i bili su strah i trepet u Istri. Menia ljubi zastavu i s njima nakratko razgovara prije no što će - uz gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazzu, predsjednicu tršćanske pokrajine Mariju Teresu Bassa Poropat i ostale uzvanike - krenuti pratiti veliki vijenac koji će biti položen pred spomenikom na otvoru fojbe.
[slika2d]Crna ideologija i službena politika kreću se bok uz bok - 2009. je godina i povijest se u glavama pojedinaca vrtoglavo mijenja. Vrijeme je prohladno i kišovito. Dok pratim pokrete lidera tršćanske desnice na memorijalnom prostoru podignutom u čast sjećanja na nevine žrtve nasilja, razmišljam o članku Paola Rumiza objavljenom u listu Il Piccolo, posvećenom upravo 10. veljače, danu kada se u Italiji obnavlja sjećanje na žrtve fojbi i egzodus Istrana, Riječana i Dalmatinaca.
»Trst je postao idealno mjesto za izjednačavanje partizana s najobičnijim razbojnicima uz istovremenu reciklažu fašista kao branitelja granice domovine pod prijetnjom komunizma. Tu se gradi novi svjetonazor koji postavlja znak jednakosti između komunizma i nacifašizma«, piše Rumiz u jučerašnjem broju Il Piccola. Uvaženi kolega dodaje da Italija obilježava dva nacionalna datuma sjećanja: 27. siječnja, kao Dan sjećanja na holokaust, i 10. veljače, kao Dan sjećanja na fojbe. »Italija je jedina država na svijetu koja u oba slučaja koristi te datume ne da bi se nekome ispričala, nego da bi od nekoga tražila ispriku«, glasno razmišlja Rumiz.
[slika3d]U tim rečenicama sadržane su sve nedoumice o načinu na koji se u Italiji obnavlja sjećanje na fojbe nakon što je u ožujku 2004. talijanski parlament 10. veljače proglasio nacionalnim danom sjećanja na fojbe i egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije.
Jučer je pred spomenikom održana sveta misa koju je predvodio tršćanski biskup Eugenio Ravignani, inače porijeklom Puljanin, koji je svima dao primjer kršćanskog načela opraštanja koje se, međutim, mora uskladiti »sa svetom obvezom sjećanja na poginule, na nedužne žrtve terora«.
[slika4d]Organizatori ovogodišnje manifestacije zadržali su se na misi i recitaciji prigodnih pjesama, govora nije bilo, a navečer je u kazalištu »Giuseppe Verdi« održan koncert poznatih opernih arija. Sve je prošlo bez ekscesa i neprimjerenih govora i, dakako, lopta se opet vraća na centar u iščekivanju nove prigode u sljedećoj godini. Dokad?
Dok sam iznova u Bazovici pogledom prelazio preko i iznad vijorećih zastava istarskih općina u egzilu, uvjerio sam se još jednom u to da istina nije u nekakvom već ispisanom scenariju gdje je nekima vječno dosuđeno, odnosno dopušteno da glume samo i isključivo ulogu žrtve. Tu mislim i na nas, na nasilje koje je zavladalo Istrom 1943. godine iza kojega je netko imenom i prezimenom ipak stajao. Ipak, uza sve to, u Bazovici, kao i u Muzeju istarske civilizacije, koji je dovršen u središtu Trsta, sasvim je razvidno da je politika još daleko od nekog konkretnog čina pomirenja, a ostat će takva sve dok se ne prestane s manipulacijom i prešućivanjem povijesnih datosti koje politički akteri poznaju vrlo dobro, no zbog političkih interesa i dalje ih prešućuju.
Di Piazza: Dan kada je pobijedila istina
Jučer kasno popodne u tršćanskoj opernoj kući odigrala se bolja strana manifestacije, koncert zbora i komornog orkestra, koji su izveli najpoznatije arije iz Verdijevih opera uz ovacije prilikom izvedbe poznate »Va pensiero« iz »Nabucca«. Nazočni su imali priliku uvjeriti se da je umjetnost jedina pozvana progovoriti o ljudskim patnjama i grijesima, naročito kada je pretrpljena bol sedimentirana ispod šezdeset i više godina prohujale povijesti.
Ipak, politika nije mogla bez kratkog upada u umjetničku atmosferu pa je gradonačelnik Trsta Roberto Dipiazza iznova ponudio političku viziju o fojbama kao činu etničkog čišćenja koji su provodili slavenski Titovi partizani. Dipiazza je rekao da se 10. veljače ne obilježava tek Dan sjećanja na egzodus i fojbe, nego dan kada je pobijedila istina.
Na koncertu su bili i najviši dužnosnici Talijanske unije Furio Radin, Roberto Battelli, Maurizio Tremul i Giovanni Radossi.
E. V.
[slika5d]
Il Piccolo: Bez poštenja sjećanja šepaju
Rumiz se pita i »tko govori o represijama u 'radničkom' Trstu, o napadima na Slovence i negiranju njihovog jezika? Tko govori o masovno talijaniziranim prezimenima, o Duceovim lagerima gdje su brojna strana djeca umrla između 1941. i 1943.? O svemu tome, kao i o 300 ratnih zločinaca kojima nikada nije suđeno ili o onima koji su rehabilitirani nakon završetka rata, nema govora«.
»Od 1945. desnica koherentno slijedi taj način iščitavanja povijesti, a sada su velikom većinom i postigli svoj cilj. Slijedom inzistiranja na tome, 10. veljače postao je Dan sjećanja, riječ je o datumu kada je iznevjeren mirovni sporazum prema kojem je zemlja prepuštena Titu, a čini mi se da je odabran namjerno upravo zbog nekih revanšizama. Rezultat svega toga je da Italija obilježava sjećanja na žrtve fojbi evocirajući samo slavenska barbarska djela i ignorirajući talijanska. Poštenje bi iziskivalo da se u toj igri isprepletenih isprika lažna simetrija zamijeni autentičnom. Samo će se tako, smatram, poratno razdoblje smatrati završenim duž granice. Bez poštenja sjećanja 'šepaju' te Dan sjećanja može prouzrokovati i tenzije na duge staze. Jedino ako nije upravo to bio cilj«, piše Paolo Rumiz u jučerašnjem broju Il Piccola (V. B.)
Sukob ljevičara i desničara u Padovi
U Padovi je na Dan sjećanja na fojbe došlo i do uličnih nereda kada su se pripadnici krajnje desnice sukobili s grupom mladih pripadnika ljevičarskih kružoka. Policija je intervenirala, a nekoliko je mladića završilo u bolnici na previjanju zadobivenih rana. Do sukoba je došlo tijekom manifestacije u kojoj je obnovljeno sjećanje na 22-godišnju istarsku studenticu Normu Cossetto, koja je infojbirana 1943. godine.
Fotogalerija
