Čovik sa zanatom ne more bit lačan

Rečenicu iz naslova izrekao je pokojni porečki krojač Šime Vlahović , jedan od uglednih i uspješnih porečkih obrtnika iz socijalističkog doba, kad se na privatnu poduzetničku inicijativu nije naklono gledalo. Bio je među osnivačima Udruženja obrtnika Poreštine davne 1965. godine. Kako danas izgleda obrtništvo u Poreču, nakon što smo promijenili državu i ekonomski sustav, postali dio ujedinjene Europe? Sugovornik koji ima relevantne podatke nesumnjivo je Robert Velenik , tajnik Udruženja obrtnika Poreč posljednjih 16 godina.

„Obrtništvo je u Poreču uvijek bilo značajan dio gospodarstva, ali je od 2. svjetskog rata do 90-ih godina prošlog stoljeća bilo iz političkih razloga ograničavano. Pretvorba i privatizacija te stagnacija turizma zbog rata donijeli su značajnu promjenu u lokalno obrtništvo. Hotelske kuće željele su se riješiti viška radne snage ali i objekata koji u ratno vrijeme nisu bili profitabilni. Davali su ih u najam svojim nekadašnjim radnicima koji su znali kako pokrenuti posao. Otvaranje obrta je puno lakše nego otvaranje poduzeća pa broj obrtnika raste. Tada se uz ugostiteljske obrte otvaraju i obrti koje prije nismo imali kao što je iznajmljivanje sportskih rekvizita, manjih plovila, servisiranje uređaja i slično“, Velenik s nama dijeli priču koju je čuo od pionira porečkog obrtništva. Kad je zaposlen na mjestu tajnika, Udruženje je već godinu dana funkcioniralo u svom novom Obrtničkom domu za koji su lokalni obrtnici godinama plaćali prilično visok komorski doprinos, ali kojim se i danas ponose kao jednim od najfunkcionalnijih u Hrvatskoj.

„Obrtništvo prati globalne i lokalne gospodarske trendove, broj obrtnika raste i pada ciklično. Kad sam zaposlen kao tajnik 2008. godine bio je to vrhunac ciklusa u kojem je bilo 1811 registriranih obrta na Poreštini. Udruženje pokriva Grad Poreč i okolne općine koje su nekada činile Općinu Poreč jer je to logična cjelina od Mirne do Lima. Već dvije godine kasnije imali smo gotovo 300 obrta manje, ali nakon toga broj ponovno raste. Istra ima najveći broj obrtnika po stanovniku u Hrvatskoj. To najbolje govori o živahnom gospodarstvu jer su obrtnici poduzetni, okretni i snalažljivi, oni su kičma gospodarstva. Sa 31. kolovozom ove godine imali smo 1951 aktivni obrt. Naravno, krajem turističke sezone neki odjavljuju poslovanje, pa se ponovno prijavljuju u proljeće, ali najveći dio obrtnika, kao uostalom i ostatak gospodarstva zapravo je direktno ili indirektno povezan s turizmom.“

U posljednjih desetak godina profil porečkog obrtništva se mijenjao, prilagođavao potrebama turističke privrede. Velenik kaže da je najviše građevinarskih obrta zatvoreno tokom globalne krize prije petnaestak godina, a dobar dio proizvodnih obrta posljednjih je godina preregistriran u poduzeća. Uspoređujemo podatke s onima od prije deset godina. „U 2014. godini imali smo 101 proizvodni obrt, a sada ih je pet više. U istom je desetogodišnjem razdoblju narastao broj registriranih obrta za prijevoz osoba i stvari, što je u neposrednoj vezi s liberalnijim zakonodavstvom. Sad ih je 32 više nego prije deset godina. Narastao je sa 85 na 123 i broj registriranih obrta u sekciji frizera, kamo spadaju i pedikerski, kozmetičarski i obrt za masažu. Najviše je, gotovo dvostruko narastao broj obrta uslužnog zanatstva, sa 465 na 963 a tu su obrti pranja i peglanja robe, čišćenja, održavanja kuća i okućnica, popravaka u kući - sve mahom povezano s turizmom. U ugostiteljstvu, trgovini i ribarstvu/poljodjelstvu imamo manje registriranih obrta. Nema razloga za brigu jer je uglavnom riječ o prijelazu na drugačiji oblik rada. Osim u slučaju ribara gdje je europsko zakonodavstvo obeshrabrujuće. Smanjuje se količina dopuštenog izlova, a ribare koji imaju starije ili neadekvatne brodove stimulira na scraping – kontrolirano uništavanje brodova uz naknadu vlasnicima od 150 tisuća eura po brodu.“

Udruženje obrtnika Poreč servisira svoje članove, suvlasnike Obrtničkog doma, na različitim razinama, posebnih kreditnih linija u poslovnoj banci, popustima na sistematske preglede u privatnim poliklinikama i na gorivo na nekim crpkama do tečajeva, predavanja i sajmova. Je li to sve i je li dovoljno?

„To nije sve. Nudimo poslovno savjetovanje svojim članovima, korištenje dvorane za sastanke i seminare, a koristimo i sve prilike koje nudi Obrtnička komora Istre za studijska putovanja, upoznavanje i učenje. Sudjelujemo aktivno i na Festivalu strukovnih zanimanja u Pazinu koji je utjecao na povećanje broja upisane djece u strukovne škole. Pokušavamo utjecati i na zakonsku regulativu, pa smo s Hrvatskom obrtničkom komorom izborili da povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 50.000 eura uđe u prijedlog porezne reforme“, kaže Robert Velenik.

Obrtništvo tradicionalno predstavlja značajan dio porečkog gospodarstva pa je zato važno da lokalne vlasti razumiju potrebe obrtnika. Veliki gospodarski sustavi donose veće prihode u nacionalni i lokalni proračun, ali obrti se lakše prilagođavaju i otporniji su na vanjske promjene. Uostalom, barba Vlahović nije govorio napamet već na temelju iskustva od nekoliko desetljeća u obrtništvu.