Četiri pročistača otpadnih voda - zbrinjavanje otpadnih voda na Poreštini u sklopu projekta 'Jadran'

POREČ - Krajem 2006. godine, prihvaćanjem konačne koncepcije sustava prihvata i obrade otpadnih voda i potpisivanjem sporazuma s okolnim općinama o zajedničkom pristupanju projektu »Jadran«, konačno su poduzeti konkretni koraci za zaštitu mora i priobalja od otpadnih voda po suvremenim, zapravo evropskim standardima.

Prihvaćena je koncepcija po kojoj će u budućem sustavu pročistači biti smješteni na istim lokacijama kao i postojeći, a koristit će i postojeći kolektorski sustav, u međuvremenu se neće ulagati u podmorske ispuste, a nakon suvremene tehnološke obrade voda će se ponovno koristiti za zalijevanje zelenih površina i poljoprivrednih nasada. U sklopu projekta predviđena je gradnja novih uređaja u Lanterni, Materadi, Zelenoj Laguni i Vrsaru. Hrvatske vode, koje su nositelj projekta »Jadran«, podržale su tu koncepciju, a riječka tvrtka IGH izrađuje idejni projekt uređaja za naselja u zaleđu. Projekt bi trebao biti dovršen u lipnju ove godine. U međuvremenu su se jedinice lokalne samouprave obvezale na gradnju kanalizacijske mreže, pa je za ovu godinu iz proračuna grada i sedam okolnih općina za to izdvojeno gotovo 30 milijuna kuna, a ostatak potreban za gradnju Usluga Poreč namaknut će iz dodatka za gradnju, naknade za priključivanje, amortizacije i udjelom Hrvatskih voda.

Iz gradskog proračuna ove je godine za gradnju kanalizacije predviđeno 16,5 milijuna kuna, koji će mahom biti potrošeni na kolektor i mrežu u poslovnoj zoni Buići-Žbandaj; Vrsar izdvaja 3,7 milijuna kuna, Sveti Lovreč četiri, Funtana nešto više od milijun, Vižinada i Tar-Vabriga oko milijun kuna, dok Višnjan i Kaštelir-Labinci iz proračuna ove godine kane uložiti 200, odnosno 100 tisuća kuna, uglavnom tek za interventnu gradnju.

Grad Poreč jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji komunalni doprinos naplaćuju i za objekte koji nisu priključeni na kanalizaciju, nego koriste septičke jame, ali je taj novac investiran u gradnju uređaja na Košambri, koji je koštao sedam milijuna kuna i u kojem se obrađuju otpadne vode iz septičkih jama. Uređaj je proradio lani u srpnju i do kraja godine u njemu su prerađene 22.000 prostornih metara otpadnih voda iz septičkih jama, koje je praznila Usluga.

Sudjelovanje Grada u projektu »Jadran« bilo je najprije zamišljeno kroz poduzeće Adriaplus, ali je prije nešto više od godinu dana posao vraćen Usluzi, koja je i zagovarala uključivanje Grada u projekt. Za porečki dio projekta zaduženo je povjerenstvo u kojem su Edo Kos i Milan Laković (Darko Požarić dao je ostavku), a u ime Hrvatskih voda Rijeka Siniša Širac i Gordan Gašparović. Krajem prošlog tjedna povjerenstvo se sastalo u Rijeci. Zaključeno je da bi Grad Poreč kao investitor trebao s državom dogovoriti pravo građenja budući da je većina zemljišta na kojem će se graditi u državnom vlasništvu. Dogovoreno je i da se gradnja uređaja planira u fazama, a s investitorom za uređaj na otoku Sveti Nikola trebalo bi dogovoriti posebno uključivanje u projekt. Do sada je izrađena sociološka studija, tehnička i studija izvodljivosti trebale bi biti dovršene do sredine godine, ali Hrvatske vode nisu još niti naručile izradu studije utjecaja na okoliš, pa će se tražiti hitno očitovanje o razlozima kašnjenja. Naime, prema usuglašenim terminima ove bi godine osim dovršetka projekata i studija trebao biti gotov i glavni projekt, odnosno početi gradnja kolektora Červar-Porat, a do godine i onog u Materadi.

S. M.