Ceh ugosititelja odlučno u sređivanje situacije sa štandovima i jednakih pravila igre za sve
11.12.2012 11:30
D. Požarić
Ali Jugovac, pročelnik Sekcije ugostitelja pri Udruženju obrtnika Poreč i potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Istarske županije
Nakon više godina katastrofalnog upravljanja javnim površinama, prešutnog podržavanja bezakonja i anarhije vođenih isključivo kupovanjem političkih glasova i punjenjem proračuna, nadamo se da su u gradskoj upravi napokon shvatili kako o stručnim pitanjima odlučivati treba prije svega – struka. Jer, politika upravljanja javnim površinama i oporezivanja ugostiteljstva trebala bi prije svega biti okrenuta ka razvoju porečkog turizma.
Višegodišnji glasni i manje glasni
protesti
porečkih ugostitelja pretvorili su se pod vodstvom pročelnika Sekcije ugostitelja pri Udruženju obrtnika Poreč
Alija Jugovca
u konkretne rezultate rada i mjere za planiranje poštenije i kvalitetnije budućnosti, doznali smo u obrtničkim kuloarima.
[sivacdesno]Prodaja slastica po plažama, nuđenje hrane i pića gostima u apartmanskim objektima privatnih iznajmljivača, ponuda jela u trgovačkim centrima, pa i ponuda hrane i pića suprotno Pravilniku o kategorizaciji i minimalnim tehničkim uvjetima objekata samo su neki od primjera nelojalne konkurencije protiv kojih se već dugi niz godina pokušavamo boriti.
Protekle su dvije godine otkad sekcija djeluje u sadašnjem sastavu, rekao nam je Jugovac, inače i potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Istarske županije, koji je u tom svojstvu na nedavno održanom kongresu u Tuheljskim toplicama održao zapažen govor čiji je sadržaj zainteresirao cjelokupnu branšu. U njemu je artikulirao probleme koji nisu samo problemi Poreča, nego cjelokupnog hrvatskog turističkog gospodarstva.
Porečki su ugostitelji u protekle dvije godine konstantno radili na tečajevima informatičkog opismenjavanja svog članstva, kao i tečajevima izrade koktela, carvinga, somelierstva za kavu itd. Za sljedeću godinu planiraju i tečajeve za vinske someliere, za što, kažu, imaju veliku podršku vinara i Udruženja obrtnika.
[sivaclijevo]Veliki problem predstavlja i prodaja rashlađenih pića u marketima, trgovačkim centrima i kioscima, što ne postoji nigdje u svijetu osim u Hrvatskoj.
Aktivnim pregovorima sa gradskom upravom dvije su godine zaredom smanjivali iznose najma ugostiteljskih terasa koje su skandalozno poskupjele 2010. godine, upravo na pragu recesije koju i danas svi osjećaju. I ta su poskupljenja terasa mnoge otjerala u poslovanje sa gubitkom, čime je Grad Poreč još jednom pokazao socijalnu neosjetljivost prema onima koji pune gradski proračun, istovremeno opraštajući dugove odabranima.
-U dogovoru sa gradskom upravom regulirali smo cijene najma terasa u sezoni i predsezoni, rekao nam je Jugovac. -Zone su ostale jednake, samo smo cijene nivelirali kako bi bile što realnije.
Prošle su godine u ovo vrijeme porečki obrtnici na svojoj skupštini iznijeli i problem neorganiziranja dočeka Nove godine u gradu, izrazili svoje nezadovoljstvo i prozvali gradsku upravu. I predstavnici obrtnika u Turističkoj zajednici izvršili su snažan pritisak, pa je doček organiziran u posljednji čas.
Ceh ugostitelja organizirao je i domaćinstvo Gastro okusa Istre, vrlo posjećene gourmet manifestacije, daleko najbolje do sada. Spojena je sa Festivalom malvazije, što se pokazalo kao potpuni pogodak. Za samo tri sata organizator je ostao bez hrane, a u organizaciji su pomogli TZ grada i županije. Čak im je, kažu, ostalo neiskorištenih sredstava kojima će za Božić kupiti poklone korisnicima Doma za starije i nemoćne osobe u Poreču.
-Svojim angažmanom želimo postići da se tijekom godine održava što više sličnih manifestacija koje će domaće i strane goste naviknuti na to da se u Poreču, kao nekad, stalno nešto događa, rekao nam je Ali Jugovac.
Reorganizacija pravila igre oko dodjele štandova i terasa
-Potrebno je reorganizirati dodjelu štandova i utvrditi pravila kojih će se svi morati pridržavati. Treba stvoriti ekipu koja će uključivati predstavnike mjesnih odbora i ceha, osmisliti koliko štandova treba biti i gdje će biti smješteni te kako će štandovi i terase izgledati, rekao je Jugovac.
[sivacdesno]Raznih kušaonica ima sve više, a posluju kao restorani iako ne ispunjavaju nikakve minimalne tehničke ili sanitarne uvjete. Njihove promete nitko ne kontrolira.
Na naše pitanje kako doživljavaju nelojalnu konkurenciju u svojim redovima, pročelnik sekcije rekao je da ugostitelji od gradske uprave, inspekcija i drugih nadležnih očekuju zaštitu. Jer, neki ugostitelji ne plaćaju terase, doprinose niti druga davanja, nego svake godine otvaraju nove obrte kojima su nositelji drugi članovi obitelji. Svoje proizvode i usluge takvi mogu prodavati ili po jednakim cijenama kao obrtnici, ili po još nižima, kojima pošteni obrtnici ne mogu konkurirati. -O toj sam temi govorio i na 25. kongresu ugostitelja: gradsku blagajnu financiraju oni koji u nju uplaćuju poreze, a ne ilegalci koji na svakom koraku krše zakon. Naš je cilj da se zakoni i gradske odluke provode kroz institucije, bez izuzetaka. Svi moramo raditi po istim pravilima i ne smije se više u Poreču dogoditi da ugostitelj svoj objekt mora zatvoriti u 2 sata ujutro, a da štandovi rade do jutra, ili se štandovi dodjeljuju na način da se krši zakoni i propisi o ugostiteljstvu i trgovini, pa čak i sam pravilnik o dodjeli javnih površina, zaključio je Jugovac.
O sivoj ekonomiji i nelojalnoj konkurenciji na 25. Kongresu ugostitelja u Tuheljskim toplicama
Ali Jugovac je na 25. kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika održanom od 19. do 20. studenog u Tuheljskim toplicama govorio o svima dobro poznatoj temi nelojalne konkurencije koja razara zdravo tkivo gospodarstva.
Ekskluzivno prenosimo dio njegova govora:
Sve priče o ugostiteljima izazivaju odmahivanje rukom, uz uvjerenje da mi baratamo velikim svotama novca koje skrivamo od poreznika. Samo mi znamo koliko je istina drugačija.
Naše primjedbe na račun onih koji djelatnost obavljaju nelegalno i bez registracije, po istim cijenama ali bez poreznih opterećenja ne shvaćaju se ozbiljno.
Svi smo svjesni teške gospodarske situacije koja se odražava i na smanjen broj gostiju u našim lokalima, a dodatno ga umanjuje nelojalna konkurencija s kojom se svakodnevno susrećemo u svom poslovanju.
U tom smislu pozdravljamo najavljenu fiskalizaciju i uvođenje reda u obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
Prodaja slastica po plažama, nuđenje hrane i pića gostima u apartmanskim objektima privatnih iznajmljivača, ponuda jela u trgovačkim centrima, pa i ponuda hrane i pića suprotno Pravilniku o kategorizaciji i minimalnim tehničkim uvjetima objekata samo su neki od primjera nelojalne konkurencije protiv kojih se već dugi niz godina pokušavamo boriti.
Raznih kušaonica ima sve više, a posluju kao restorani iako ne ispunjavaju nikakve minimalne tehničke ili sanitarne uvjete. Njihove promete nitko ne kontrolira.
Veliki problem predstavlja i prodaja rashlađenih pića u marketima, trgovačkim centrima i kioscima, što ne postoji nigdje u svijetu osim u Hrvatskoj. Trgovine bi trebale prodavati piće za kućnu upotrebu, a ne spremno za konzumaciju na licu mjesta.
Veliki su nam problem i pokretni ugostiteljski objekti sa ponudom identičnom našoj, koji se uz dozvolu jedinica lokalne samouprave postavljaju bliže od zakonom propisanih 100 metara od naših objekata.
I među nama postoji nelojalna konkurencija onih koji ne plaćaju zakonske obaveze, a onda zatvore obrt ili poduzeće i otvore novo u istome objektu, samo na drugog člana obitelji. Tim načinom rada i neplaćanjem zakonskih obaveza oni mogu biti znatno jeftiniji od nas.
Djelatnost ugostitelja u Hrvatskoj regulirana je brojnim zakonima, pravilnicima i kontrolama. Primjer su i fiskalne blagajne za koje još sa sigurnošću ne znamo kako će izgledati, ali smo zato upozoreni da ćemo ih vrlo brzo morati imati. Naravno, pod prijetnjom kazne. A gdje je tu naša konkurencija koja na privatnoj parceli postavi deset stolova i radi cijeli dan? Gdje su tu HACCAP, kase, higijenski minimumi, zaposleni radnici, sve moguće evidencije i inspekcije?
Zbog toga predlažemo obveznu i čestu kontrolu svih neregistriranih ugostitelja, aktivno učešće ugostitelja u prijavljivanju svih za koje postoje saznanja o nelegalnom obavljanju ugostiteljske djelatnosti, osobno ili putem komorskog sustava te ograničavanje broja ugostiteljskih objekata po područjima jedinica lokalne samouprave.
