Čak 35 posto hotelskih tvrtki je u gubitku, a 40 posto nema profit

[slika2]Na skupu u organizaciji Hrvatske udruge hotelijera i restoratera, na kojem su sudjelovali najugledniji hrvatski turistički djelatnici, hotelijeri i predstavnici Vlade, razgovaralo se o pripremama za sezonu i problemima s kojima se susreće ta grana gospodarstva. Održana je i panel rasprava na temu »Hrvatsko hotelijerstvo na raskrižju«, gdje su se mogli čuti uznemirujući podaci o stanju turističke privrede. Sastanku su trebali prisustvovati potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministar turizma, prometa i veza Božidar Kalmeta, no nisu se pojavili, što je neke sudionike, poput predsjednika Izvršnog odbora HUH-a Franca Palme, ponukalo da izjave kako i to pokazuje kolika je briga Vlade za jednu od najvažnijih domaćih gospodarskih grana.

Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, naglasio je da hrvatski turizam s optimizmom kreće u novu sezonu. Hrvatska je u protekla tri mjeseca predstavljena na 75 sajmova u inozemstvu, a ukupno će se prezentirati na njih 110. Bulić je rekao da je 2006. godina bila pet posto uspješnija od 2005. i iznio očekivanja za 2007. Po njegovu mišljenju, realan je porast broja gostiju od dva posto te zarada veća od tri do pet posto. »U sezonu ulazimo s umjerenim optimizmom«, naglasio je Bulić.

Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić istaknuo je da je »turizam jedan od stupova gospodarskog rasta« te iznio stajalište da je »deplasirano govoriti o tome treba li Hrvatskoj turizam«. Rekao je da je turistički promet u 2006. iznosio 6,3 milijardi eura, što je realizirano kroz deset milijuna gostiju i 53 milijuna noćenja. »U sljedeće dvije godine u hrvatski turizam investirat će se dvije milijarde eura«, naglasio je Mičić.

Predsjednik saborskog Odbora za turizam Ante Markov govorio je o dobrim rezultatima hrvatskog turizma te izrazio želju da se riješe problemi koje ima hotelska industrija.

[slika1]Porečki hotelijer Franco Palma istaknuo je velike probleme koje imaju hotelijeri i turistički djelatnici. »Hrvatsko hotelijerstvo nalazi se doista na raskrižju. U 2005. imali smo neto dobit 1,3 posto, u 2006. profitabilnost je smanjena, a u 2007. očekujemo profit manji od jedan posto. Među hotelskim tvrtkama njih 35 posto je u gubitku, dok 40 posto nema profit«, rekao je Palma. Naglasio je da su investicije u hotele »europske«, dok su plaće zaposlenika ispod državnog prosjeka, što nije način za razvitak te turističke grane.

Palma je spomenuo ključne probleme domaćih hotelijera – PDV, poskupljenje slivne naknade te spomeničku rentu. Primjerice, porečka Riviera sada za slivnu naknadu plaća tri milijuna kuna, dok je ranije izdvajala milijun. Palma kaže da će se ove godine ostvariti porast od dva posto, što je daleko od 12 milijardi eura godišnje, kao krajnjeg cilja hrvatskog turizma.

U panel raspravi, koju je vodila dr. Saša Poljanec Borić s Instituta »Ivo Pilar«, dotaknuta su najvažnija pitanja i problemi s kojima se susreću hotelijeri i ugostitelji. Anđelko Leko, predsjednik HUH-a, govorio je problemima kontinentalnog turizma te predložio da se zaključci s ove rasprave upute Vladi i resornom ministru.

Kao najveći problem sudionici rasprave iz privatnog sektora naveli su preveliki PDV, koji, smatraju, treba smanjiti s 10 na osam ili šest posto. »Ako ga smanjimo za dva posto, na osam posto, neka zakon propiše da razlika ide u investicije«, objasnio je Palma.

Istaknut je i problem vlasništva nad turističkim zemljištem. Najviše je takvog zemljišta u kampovima, koji se ne mogu razvijati bez investicija, a one nisu moguće dok se ne riješi problem vlasništva. »Neka Vlada odluči, da znamo da čemu smo«, poručuju hotelijeri.

Izvještava Dubravko GRAKALIĆ

Franco Palma: Okrećemo se individualcima

- Imaju li istarski hotelijeri i restorateri neke specifične probleme, drukčije od onih koje smo čuli na ovom skupu?

- Nemaju, ti su problemi jednaki u cijeloj zemlji. Rezultati pokazuju da imamo smanjenu profitabilnost.

- Kako to da smo prošle godine imali jednak broj gostiju, a veću zaradu, dok sada kažete da ćemo imati više gostiju i manju zaradu?

- Godine 2006. smo imali približno isti broj gostiju i tri-četiri posto veći promet te manji profit. Sada ćemo imati još manji profit.

- Dobili smo podatak da u nekim hotelima tvrtke koju vodite - porečke Riviere - nije bilo moguće dobiti mjesto putem agencija, ali je bilo moguće ako ste individualni gost. Mijenjate li strategiju poslovanja?

- Hoteli imaju svoju jednaku strukturu gostiju. Ide se na individualnog gosta, ali to povećanje ne znači da se odustaje od agencija. Glavni oslonac za punjenje hotela i dalje će biti agencije. Primjer koji spominjete tiče se Riviere, gdje se više ide na individualnog gosta. Nastoji se, u strukturi gostiju, povećati broj individualaca.

- Na skupu smo čuli da ponudu ne predstavlja samo hotel, nego i grad, okoliš, cijela županija. Je li Istra u tom pogledu na dobrom putu?

- Da, važna je cijela destinacija. Istra je u prednosti jer ima master plan te dokumente na kojima se zasniva razvoj. Ali, ni u Istri ne postoji koordinacija i međusobno udruživanje, već svatko radi za sebe.

- Kako procjenjujete turistički uspjeh predstojećih uskrsnih blagdana?

- Teško je reći. Mislim da će biti nešto bolje nego prošle godine. Ali, sezonu treba odraditi pošteno.