Brzina ubija!

Piše Nera SOFTIĆ

PULA - Prema obrascu za utvrđivanje opasnih mjesta na županijskim i lokalnim cestama PU istarske, na istarskim prometnicama postoje četiri osnovne takozvane crne točke u prometu na kojima se dogodilo najviše nesreća - bilo s ozlijeđenima osobama, bilo s poginulima.

[slika2d]Jedno takvo mjesto je raskrižje u Špadićima u blizini Poreča. U razdoblju od pet godina, od 2004. do 2008. godine, na tom su se raskrižju dogodile 23 prometne nesreće u kojima je lakše stradalo 10 osoba, 11 ih je teže ozlijeđeno, a jedna je osoba poginula. Prema statistici, najgora je bila 2006. godina, kada je ondje lakše ozlijeđeno pet osoba, a četvero teško. Mogući razlozi zbog kojih je upravo to raskrižje crna točka kriju se u nepreglednosti jer je raskrižje u zavoju. Vozači stoga prilikom izlaska jednostavno nemaju pregled stanja i situacije. Također, po glavnoj cesti koja vodi u Poreč vozači prilično brzo voze te je ulaz i izlaz s tog raskrižja prilično opasan bez obzira na adekvatnu signalizaciju. K tome, prema iskustvima vozača, asfalt je na tom dijelu ceste vrlo loše kvalitete.

Druga tzv. crna točka je zavoj u naselju Kukuletovica na području rovinjske policijske postaje gdje su se u posljednjih pet godina dogodile 23 nesreće u kojima je 11 osoba lakše ozlijeđeno, jedna teško, a dvije su osobe poginule. Taj je pak zavoj opasan zbog također lošeg asfalta te velike brzine kojom vozači ulaze u njega.

[slika3d]Treća, prema statistici najgora crna točka u prometu, je pulska zaobilaznica, odnosno dio od skretanja za Pješčanu Uvalu do prvog raskrižja prema Verudeli. Ondje se u posljednjih pet godina dogodilo 27 nesreća u kojima je pet osoba smrtno stradalo, devet ih je lakše ozlijeđeno, a pet je zadobilo teške tjelesne ozljede. Taj dio pulske zaobilaznice opasan je isključivo zbog velikih brzina koje vozači iz oba smjera mogu razviti. Također, jedan od glavnih uzroka stradavanja na tom dijelu je i pretjecanje koje često završava kobno. Posljednja, no ne i manje opasna kritična točka u prometu je dionica duga tek kilometar kod Rovinjskog Sela. Tamo su se u pet godina dogodile ukupno 43 nesreće u kojima je 19 ljudi lako ozlijeđeno, pet teško, a dvoje je poginulo. Kao i kod prethodne tri crne točke, i na ovoj ključnu ulogu u nesrećama imaju neprilagođena brzina, loš asfalt i nepreglednost.

[slika4d]Prema riječima načelnika Odjela za sigurnost cestovnog prometa PU istarske Davora Tomičića, s kojim smo razgovarali o problematici crnih točaka, najčešći uzrok nesreća je neprilagođena brzina, potom nepropisno pretjecanje te oduzimanje prednosti prolaska. Na pitanje kako spriječiti stradavanje u prometu, pogotovo ono s najtežim posljedicama, Tomičić je kazao da se u taj problem trebaju uključiti svi, no najvažnije je da vozači budu svjesniji svojih postupaka za volanom.

- Policija će pak i dalje represivnim mjerama, prvenstveno sankcioniranjem prekršaja zbog kojih se i najčešće događaju nesreće, a to su brzina, pretjecanje te prednost prolaska, utjecati na smanjivanje broja nesreća, kazao je Tomičić.

[slika1d]Iako je cijeli Istarski ipsilon po mnogima crna točka u prometu, Tomičić kaže da je Ipsilon u sadašnjem obliku relativno opasna prometnica, ali samo zato jer se ne poštuje ograničenje brzine. Lani je, primjerice, na Ipsilonu utvrđeno ukupno 4.970 prekršaja od čega oko tri tisuće zbog nedozvoljene brzine, a 997 za nepropisno pretjecanje koji su, kao što je već rečeno, najčešći prekršaji koji dovode do prometnih nesreća. Također, nastavio je načelnik, kada se govori o Ipsilonu kao opasnoj cesti, treba se uzeti u obzir i dužina te dionice te obim svakodnevnog prometa. Na zapadnom i istočnom kraku Ipsilona tijekom posljednje četiri godine poginulo je 29 osoba, a dogodilo se ukupno 510 prometnih nesreća. Lakše je ozlijeđeno 180 osoba, a teže 66. Po broju smrtno stradalih osoba na Ipsilonu najkritičnije je bilo tijekom 2005. i 2006. godine kada je poginulo 11 ljudi, i jedne i druge godine.

[slika5d]U cestovnom prometu, od ukupnog broja vozila, sve znatniji je broj i mopedista i motociklista koji, zajedno s biciklistima i pješacima, čine najranjiviju skupinu - bez kakve-takve zaštite lima koju imaju vozači automobila, ova je skupina podložnija ozljedama u sudarima ili prilikom padova. Do 15. svibnja ove godine u Istri se dogodilo 44 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali mopedisti ili motociklisti, a poginula su dva motociklista. Ukupno je stradalo 60 ljudi (vozači i putnici na motorima) od čega 22 teže, a 36 ih je lakše ozlijeđeno.

Tijekom prošle godine od 3.530 prometnih nesreća u 421 sudjelovali su motoristi, a u 266 slučaja motoristi su izazvali nesreću. Od 32 osobe koje su prošle godine izgubile život u prometnim nesrećama, sedam je motorista. Teške ozljede zadobila je 71 osoba, a 250 ih je lakše ozlijeđeno. Tijekom 2007. zabilježen je najveći broj poginulih motorista u posljednje četiri godine. Te je godine od 41 smrtno stradale osobe čak 15 motorista. Teže je ozlijeđeno 87, a lakše 188 osoba. Od 492 prometne nesreće u kojima su sudjelovali, motoristi su izazvali 354. U 2006. godini dogodile su se 524 nesreće u kojima su sudjelovali motoristi, a izazvali su 292 nesreće. Poginulo je 40 ljudi od čega četvero motorista, 94 ih je teže, a 244 lakše ozlijeđeno.

Sve češća stradavanja motorista, kaže Tomičić, treba promatrati i kroz konstantan rast broja registriranih mopeda i motocikala, što bi značilo da je na cestama sve više vozila na dva kotača. Tako je, primjerice, 2006. registrirano 12.978 mopeda i motocikala, 2007. godine 14.130, a 2008. registrirano ih je 15.240, što je u dvije godine povećanje za oko 11 posto.

- Vozila na cestama je sve više, a samim time, nažalost, događa se i više nesreća, kaže Tomičić, odbacujući naše razmišljanje da se nesreće u određenom postotku događaju i zbog sve bržih automobila i cesta. Naime, kazao je Tomičić, automobili jesu brži, ali su sigurniji, a nekad je bilo obrnuto – automobili su bili nesigurniji, ali se sporije vozilo. Nema nekog pravila, nažalost, primjerice 1986. godine u Istri su poginule 43 osobe, 1990. godine čak 52 osobe, 2000. poginulo je 27, dok je 2005. život izgubilo 45 osoba.

Svoja iskustva u prometu ispričao nam je jedan dugogodišnji vozač motocikla (podaci poznati redakciji) koji je u svojoj dosadašnjoj vozačkoj karijeri doživio nekoliko prometnih nesreća te brojne neugodne i opasne situacije. Iako je uvriježeno mišljenje da uglavnom sami motociklisti izazivaju prometnu nesreću, naš sugovornik tvrdi da se nesreće u kojima sudjeluju motoristi događaju uglavnom zbog krivnje vozača automobila jer, primjerice, često oduzimaju prednost prolaska motociklistu. Veli da iz osobnog iskustva zna da se motoristi na cesti tretiraju kao vozači drugog reda - ako motorist vozi polako, vozači automobila obavezno mu trube i na silu ga pretječu. Kada je pak u pitanju brza vožnja (koju ni sam ne opravdava, op. a.), onda vozači automobila blendaju i prijeteći mašu rukama.

Jedna od najčešćih, ali i najopasnijih situacija za motoriste, kaže naš sugovornik, događa se na raskrižjima - kada se raskrižju približava automobil, svi čekaju, no kada se radi o motoru, onda to automobilisti nerijetko zanemaruju i izlaze na cestu bez dobre procjene o kojoj se brzini kretanja radi. Takav nepromišljen izlazak vozača automobila na cestu jednostavno tjera motociklista da stisne kočnicu, što u većini slučajeva znači klizanje prednjeg kotača i pad. E onda još slijedi optuživanje o brzoj vožnji i divljanju po cesti, ogorčen je naš sugovornik. Dodao je da ne opravdava brzu vožnju, ali isto tako niti nesavjesne vozače automobila koji olako zanemaruju motocikliste. Upravo jednoj takvoj situaciji bio je svjedok i sudionik kada mu je prije nekoliko godina na raskrižju izletio automobil i oduzeo prednost prolaska. S motociklom se zabio u automobil i završio u bolnici s teškim ozljedama leđa, zdjelice, koljena i prijelomom zgloba uz lagani potres mozga. Izjava vozača je bila »nisam ga vidio«, a izjava svjedoka da se vozač automobila nije ni potrudio stati na raskršću, već je samo izletio na glavnu cestu.