Bruna Petrović pobjednica tarske smotre ulja
Tarska smotra maslinovog ulja
"Tekuće zeleno zlato Istre" naziv je međunarodne manifestacije koja je u Taru po 16. put okupila osamdesetak maslinara iz Istre, Lošinja, Zadra i Slovenije, a sve u organizaciji udruge maslinara Istarske županije Olea iz Tara.
Od 80 pristiglih uzoraka najbolje ekstradjevičansko maslinovo ulje ima Bruna Petrović iz istoimenog OPG-a u Kašteliru, kojoj je dodijeljena velika zlatna medalja za postignutu kvalitetu. La Vel naziv je pobjedničkog ulja, što u dijalektu znači kamenica, kako kaže gospođa Petrović. Proizvod je to nove tehnologije i obiteljske tradicije njene obitelji koja obrađuje 600 rodnih maslina i još toliko mladih, od čega su ove godine proizveli 800 litara ulja. Drugo na bodovnoj listi je ulje obitelji Žužić iz Tara, a treće Antona Stojnića iz Vabrige i Marijana Cossetta iz Buja. Sva su ostala ulja nagrađena, a tek su dva uzorka u rangu djevičanskog ulja.
Preveliki uvoz
Predsjednik organizacijskog odbora manifestacije Italo Žužić pohvalio je ovogodišnja ulja. Maslinari su naučili brati poluzelen plod, a kada je sirovina dobra, imate dobar proizvod. Ove je godine bilo fantastično ulje, sada kada je svježe, skoro je perfektno. Gorka i pikantna ulja sadrže antioksidativne sastojke i time dobivaju visoku ocjenu.
- Maslina je naša šansa u Europi, ali je potrebno steći prepoznatljivost, rekao je Milan Antolović, županijski pročelnik za poljoprivredu, pohvalivši pritom udrugu Olea zbog promocije maslinovog ulja. Konačno je dogovoren model zaštite, odnosno da se nastavlja sa zaštitom izvornosti istarskog maslinovog ulja, što bi se moglo dovršiti iduće godine. Time se odustalo od tri prethodno predana zahtjeva za zaštitu geografskog porijekla. Brend se najkvalitetnije može stvarati na regionalnom principu, smatra Antolović.
- Imamo kvalitetno ulje, ali je pitanje koliko je prepoznatljivo. U postupku je šest zaštita oznaka maslinovog ulja u Hrvatskoj, rekao je Vinko Milat iz Ministarstva poljoprivrede. Veli da u Hrvatskoj ima od pet do šest milijuna stabala maslina, a moglo bi ih biti dvostruko više. Dvije litre po stanovniku godišnje premala je potrošnja, u EU-u se u prosjeku troši pet litara. Spomenuo je nerazumno velik uvoz od milijun litara ulja, nasuprot premalog izvoza. Godišnja je hrvatska proizvodnja 4,8 milijuna litara.
Od 80 pristiglih uzoraka najbolje ekstradjevičansko maslinovo ulje ima Bruna Petrović iz istoimenog OPG-a u Kašteliru, kojoj je dodijeljena velika zlatna medalja za postignutu kvalitetu. La Vel naziv je pobjedničkog ulja, što u dijalektu znači kamenica, kako kaže gospođa Petrović. Proizvod je to nove tehnologije i obiteljske tradicije njene obitelji koja obrađuje 600 rodnih maslina i još toliko mladih, od čega su ove godine proizveli 800 litara ulja. Drugo na bodovnoj listi je ulje obitelji Žužić iz Tara, a treće Antona Stojnića iz Vabrige i Marijana Cossetta iz Buja. Sva su ostala ulja nagrađena, a tek su dva uzorka u rangu djevičanskog ulja.
Preveliki uvoz
Predsjednik organizacijskog odbora manifestacije Italo Žužić pohvalio je ovogodišnja ulja. Maslinari su naučili brati poluzelen plod, a kada je sirovina dobra, imate dobar proizvod. Ove je godine bilo fantastično ulje, sada kada je svježe, skoro je perfektno. Gorka i pikantna ulja sadrže antioksidativne sastojke i time dobivaju visoku ocjenu.
- Maslina je naša šansa u Europi, ali je potrebno steći prepoznatljivost, rekao je Milan Antolović, županijski pročelnik za poljoprivredu, pohvalivši pritom udrugu Olea zbog promocije maslinovog ulja. Konačno je dogovoren model zaštite, odnosno da se nastavlja sa zaštitom izvornosti istarskog maslinovog ulja, što bi se moglo dovršiti iduće godine. Time se odustalo od tri prethodno predana zahtjeva za zaštitu geografskog porijekla. Brend se najkvalitetnije može stvarati na regionalnom principu, smatra Antolović.
- Imamo kvalitetno ulje, ali je pitanje koliko je prepoznatljivo. U postupku je šest zaštita oznaka maslinovog ulja u Hrvatskoj, rekao je Vinko Milat iz Ministarstva poljoprivrede. Veli da u Hrvatskoj ima od pet do šest milijuna stabala maslina, a moglo bi ih biti dvostruko više. Dvije litre po stanovniku godišnje premala je potrošnja, u EU-u se u prosjeku troši pet litara. Spomenuo je nerazumno velik uvoz od milijun litara ulja, nasuprot premalog izvoza. Godišnja je hrvatska proizvodnja 4,8 milijuna litara.
- Kad ne bude carine, pitanje je kako ćemo konkurirati kod kuće s našim uljima po cijeni od deset do 15 eura, u odnosu na uvozna od dva, tri eura, rekao je Milat i dodao da je u Istri ulje dvostruko skuplje od onoga u Dalmaciji.
Najavio je da će i u EU-u poticaji biti prema površinama - sada je 2.055 kuna po hektaru bez obzira na to što je posađeno, a za prodaju ulja preko računa dodatnih 10 kuna po litri. Europa neće stimulirati količine nego marketing. Treba povećati potrošnju ulja i omogućiti maslinarima da mogu živjeti od proizvodnje ulja, zaključio je Milat.
Subvencije vjerojatno još jednu godinu
Ulaskom u EU poticaji će biti oslonjeni na fondove Unije, a pored toga izdvajat će se iz državnog proračuna kao i sada. Županije i općine moći će sufinancirati jedino zaštitu proizvoda i marketing. Poljoprivrednicima Antolović sugerira formiranje zadruga kako bi mogli koristiti sredstva fondova, po uzoru na ribarske zadruge.
Italo Žužić upozorio je na razjedinjenost maslinara, vinara i voćara. Svako selo ima svoju udrugu kao i općinu, što je nepotrebno trošenje novca.
Kad je riječ o subvenciji sadnica maslina, vinove loze i voćaka, Istarska županija ove godine u proračunu nije predvidjela sredstva. Antolović se nada da će putem kredita, kao i lani, ipak osigurati poticaj za nabavku sadnica. Informacija o tome bit će poznata do kraja godine. Na svom zadnjem zasjedanju prije raspuštanja Sabor je odobrio nastavak subvencioniranja lokalne samouprave do 30. rujna 2012. godine. Poljoprivrednici su putem udruga izrazili potrebu za sto tisuća sadnica maslina, 300.000 loznih cjepova i 15.000 voćaka. Kao i proteklih godina, po trećinu cijene sadnica plaća Županija, Općina i proizvođač.
Zbog suše i neadekvatne tehnologije u zaštiti, ovogodišnji je urod bio 25 posto manji od lanjskog, čuli smo od Antolovića. Računa da Istra danas ima 1,5 milijuna stabala maslina. Time je uz vinograd postala dominantna kultura. Kada sve dođe na rod, niti postojećih 27 uljara neće biti dovoljno, smatra pročelnik. (Napisala i snimila J. ORLIĆ)
