Blokirano 5.000 istarskih poduzetnika
U Istri su najugroženiji građevinari (M. ANGELINI)
Nepodmireni platni nalozi 65.833 poslovna subjekta u Hrvatskoj su u rujnu, po posljednjim podacima Fine, iznosili 39,96 milijardi kuna, što je otprilike na prošlomjesečnoj razini. Broj pravnih i fizičkih osoba u blokadi do 60 dana (2.641) smanjen je za 30 posto, a njihove blokade za 36,8 posto i sada iznose 805 milijuna kuna.
Broj nelikvidnih se ipak smanjuje
U kratkotrajnoj blokadi do 30 dana bilo je 1.576 pravnih i fizičkih osoba s 487 milijuna kuna nepodmirenih platnih naloga. No, u odnosu na prosinac 2010., ukupan iznos blokada pravnih osoba povećan je za 13 posto, a fizičkih osoba za 3,5 posto.
Tako je i u Istarskoj županiji: koncem rujna blokade su iznosile 2,03 milijarde kuna, što je 151 milijun više nego krajem 2010. U Istri je u rujnu bilo blokirano 5.169 pravnih i fizičkih osoba.
Na državnoj razini u blokadi dužoj od 360 dana bilo je najviše poslovnih subjekata, više od 50 tisuća, a dugovali su 33,4 milijarde kuna. No, i njihov se broj, prema Fini, kratkoročno smanjio u odnosu na kolovoz, i to za 562 subjekta.
Više od 77 posto ukupno blokiranih poslovnih subjekata je u blokadi dužoj od 360 dana, a iznos njihovih blokada čini 84 posto ukupnog duga, dok je oko 36 posto subjekata blokirano više od pet godina. Više od pet godina s 9,2 milijarde kuna blokirano je 18.115 poslovnih subjekata.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore u publikaciji "Gospodarska kretanja" uočili su nastavak trenda smanjivanja broja nelikvidnih subjekata, ali ne i vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje.
Iz toga zaključuju da iz statistike izlaze oni subjekti s malim dugovanjima. Izlazak iz statistike može imati dvojaki značaj: da je poduzetnik uspio poplaćati svoje dugove, ali i da je zbog trajne nemogućnosti plaćanja i likvidacije izašao iz zone rada.
I dalje rastu neizvršene obveze
Time je treći uzastopni mjesec (iako manjim intenzitetom nego prethodna dva) pao broj poslovnih subjekata s blokiranim računima (ukupno za 2,5 tisuća) do 65,8 tisuća, najniže razine od početka prošle godine. Pritom je, za razliku od prethodnih mjeseci, više smanjen broj nelikvidnih, odnosno insolventnih pravnih osoba (za 1,6 tisuća) nego obrtnika (za 816).
U posljednja tri mjeseca broj insolventnih obrtnika smanjen je za 18,2 tisuće, a pravnih osoba za tek 1,5 tisuća. No, kada se radi o vrijednosti prijavljenih neizvršenih obveza, značajnijeg pozitivnog pomaka nema. Štoviše, u rujnu je zabilježen blagi porast (za 122 milijuna kuna do razine od 39,96 milijardi kuna), nakon tri mjeseca marginalnog pada (za 104 milijuna kuna).
Analitičari HGK-a iz tih su podataka konstatirali stagnaciju blokada u posljednjih pet mjeseci koja oscilira nadomak rekordnih 40 milijardi kuna.
Građevinari blokirani s 441 milijun kuna
Kada je o blokadama riječ, najugroženija djelatnost na državnoj razini koncem rujna bila je trgovina s dugom od 11,1 milijardu kuna i blokiranih 12.296 pravnih subjekata. Slijedi građevinarstvo čijih 5,5 tisuća subjekata duguje 7,4 milijarde kuna.
Ova je grana u Istri najugroženija: čak 565 pravnih subjekata duguje 440,9 milijuna kuna. Trgovina je na Poluotoku druga najugroženija djelatnost sa 679 subjekata blokiranih zbog 359,5 milijuna kuna.
Prerađivačka industrija treća je najugroženija branša, kako na državnoj, tako i na regionalnoj razini: duguje gotovo pet milijardi, odnosno 186 milijuna kuna. U Istri je blokirano 288 prerađivača, a na razini Hrvatske njih gotovo četiri tisuće. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Broj nelikvidnih se ipak smanjuje
U kratkotrajnoj blokadi do 30 dana bilo je 1.576 pravnih i fizičkih osoba s 487 milijuna kuna nepodmirenih platnih naloga. No, u odnosu na prosinac 2010., ukupan iznos blokada pravnih osoba povećan je za 13 posto, a fizičkih osoba za 3,5 posto.
Tako je i u Istarskoj županiji: koncem rujna blokade su iznosile 2,03 milijarde kuna, što je 151 milijun više nego krajem 2010. U Istri je u rujnu bilo blokirano 5.169 pravnih i fizičkih osoba.
Na državnoj razini u blokadi dužoj od 360 dana bilo je najviše poslovnih subjekata, više od 50 tisuća, a dugovali su 33,4 milijarde kuna. No, i njihov se broj, prema Fini, kratkoročno smanjio u odnosu na kolovoz, i to za 562 subjekta.
Više od 77 posto ukupno blokiranih poslovnih subjekata je u blokadi dužoj od 360 dana, a iznos njihovih blokada čini 84 posto ukupnog duga, dok je oko 36 posto subjekata blokirano više od pet godina. Više od pet godina s 9,2 milijarde kuna blokirano je 18.115 poslovnih subjekata.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore u publikaciji "Gospodarska kretanja" uočili su nastavak trenda smanjivanja broja nelikvidnih subjekata, ali ne i vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje.
Iz toga zaključuju da iz statistike izlaze oni subjekti s malim dugovanjima. Izlazak iz statistike može imati dvojaki značaj: da je poduzetnik uspio poplaćati svoje dugove, ali i da je zbog trajne nemogućnosti plaćanja i likvidacije izašao iz zone rada.
I dalje rastu neizvršene obveze
Time je treći uzastopni mjesec (iako manjim intenzitetom nego prethodna dva) pao broj poslovnih subjekata s blokiranim računima (ukupno za 2,5 tisuća) do 65,8 tisuća, najniže razine od početka prošle godine. Pritom je, za razliku od prethodnih mjeseci, više smanjen broj nelikvidnih, odnosno insolventnih pravnih osoba (za 1,6 tisuća) nego obrtnika (za 816).
U posljednja tri mjeseca broj insolventnih obrtnika smanjen je za 18,2 tisuće, a pravnih osoba za tek 1,5 tisuća. No, kada se radi o vrijednosti prijavljenih neizvršenih obveza, značajnijeg pozitivnog pomaka nema. Štoviše, u rujnu je zabilježen blagi porast (za 122 milijuna kuna do razine od 39,96 milijardi kuna), nakon tri mjeseca marginalnog pada (za 104 milijuna kuna).
Analitičari HGK-a iz tih su podataka konstatirali stagnaciju blokada u posljednjih pet mjeseci koja oscilira nadomak rekordnih 40 milijardi kuna.
Građevinari blokirani s 441 milijun kuna
Kada je o blokadama riječ, najugroženija djelatnost na državnoj razini koncem rujna bila je trgovina s dugom od 11,1 milijardu kuna i blokiranih 12.296 pravnih subjekata. Slijedi građevinarstvo čijih 5,5 tisuća subjekata duguje 7,4 milijarde kuna.
Ova je grana u Istri najugroženija: čak 565 pravnih subjekata duguje 440,9 milijuna kuna. Trgovina je na Poluotoku druga najugroženija djelatnost sa 679 subjekata blokiranih zbog 359,5 milijuna kuna.
Prerađivačka industrija treća je najugroženija branša, kako na državnoj, tako i na regionalnoj razini: duguje gotovo pet milijardi, odnosno 186 milijuna kuna. U Istri je blokirano 288 prerađivača, a na razini Hrvatske njih gotovo četiri tisuće. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
