Banke ignoriraju probleme
1
Činjenica da je upravo u tijeku sudski spor protiv osam najvećih poslovnih banaka potvrđuje da itekako imamo dužničku krizu, poručuju iz Udruge Franak.
Njihovo jučerašnje priopćenje prenosimo u cijelosti:
Danas je završeno posljednje u nizu saslušanje svjedoka Udruge Franak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u sporu protiv banaka. U nizu svjedočenja iznesena su različita iskustva ukupno šesnaest svjedoka klijenata banaka. U daljnjem procesu se očekuje se da će tužena strana predložiti svoje svjedoke.
Činjenica da je upravo u tijeku sudski spor protiv osam najvećih poslovnih banaka potvrđuje da itekako imamo dužničku krizu, te da to nije samo kriza dužnika, već i kriza sustava zaduživanja u Hrvatskoj. Da dužnička kriza postoji, neosporna je činjenica o kojoj govore brojni objektivni statistički pokazatelji o ovrhama, nemogućnosti naplate kredita i tako dalje. Navedenu činjenicu dodatno potvrđuje i subjektivni pokazatelj iz istraživanja GfK "Potrošačka klima u Hrvatskoj", da 50 posto građana procjenjuje svoje financijsku situaciju ocjenom da jedva spajaju kraj s krajem.
Na održanim ročištima pokazalo se da su mnogi svjedoci zapali u krizu upravo radi netransparentnog i neutemeljenog mijenjanja kamatne stope. Banke su nerijetko svojim klijentima slale obavijesti o promjeni kamatne stope bez ikakvog komentara i objašnjenja izuzev konstatacije da je kamatna stopa promijenjena jer je ugovorom definirana "promjenjiva kamatna stopa". Ovo je pokazatelj da je itekako bitno po kojim pravilima se sklapaju i realiziraju ugovori banaka i klijenata, a posebno oni dugoročni.
Dovoljno je pogledati nedavno objavljen podatak da je broj "loših kredita" vezanih uz CHF 2,5 puta veći od broja "loših kredita" vezanih uz euro. Ako pretpostavimo da su dužnici s kreditima u CHF jednako izloženi riziku gubitka posla, rastave ili neke druge nedaće koja ih može dovesti u problem s otplatom kredita, onda je očigledno da se radi o rizičnom kreditnom proizvodu.
Stoga nevjerojatnu izjavu predsjednika Hrvatske udruge banaka da dužničke krize nema možemo protumačiti samo kao pokušaj da se ignoriranjem postojanja problema spriječi rasprava o pitanju: koliki je dio odgovornosti banaka u generiranju dužničke krize koju danas imamo u Hrvatskoj? Kako su upravo banke eksperti za upravljanje rizicima, a ne građani - odgovor na ovo pitanje je jasan.
