Bankarskim naknadama po džepu građana

Rast dobiti domaćih banaka u prošloj godini u odnosu na 2009. ponovno je u Hrvatskoj izazvao raspravu o visini kamata i zarada koje banke na njima ostvaruju. Dobit banaka prije oporezivanja iznosila je 4,6 milijardi kuna i javna se rasprava uglavnom okrenula kamatama koje banke naplaćuju po puno većim stopama nego što to čine njihove banke-vlasnici u matičnim zemljama. Prijevremeno, nerevidirano izvješće Hrvatske narodne banke pokazuje da su banke u prošloj godini na kamatama, naknadama i provizijama zaradile 7,26 milijardi kuna, no koliko su zaradile na svakom od tih nameta tek se treba vidjeti. Ipak, dvije najveće banke u zemlji u svojim su financijskim izvješćima na burzi objavile i te podatke.

Tako je Zagrebačka banka na naknadama i provizijama zaradila 931,6 milijuna kuna, a Privredna banka Zagreb 1,089 milijardi. To znači da su dvije najveće banke na naknadama i provizijama zaradile čak dvije milijarde kuna. No, to ne znači da su građani i poduzeća na ime naknada i provizija uplatile «samo» toliko novca jer banke prihod od naknada prikazuju tek kad od njega odbiju trošak provizija i naknada. Zapravo su dvije najveće banke od naknada i troškova skupile 2,4 milijarde kuna. Toliko su im na ime vođenja tekućih i žiro računa, različitih paket-računa, internet bankarstva, naknada za obradu kredita ili odobravanja gotovinskih kredita, pa i za investicijsko upravljanje u prošloj godini uplatili građani i tvrtke u Hrvatskoj.

Kad se usporedi zarada na naknadama i provizijama sa zaradom od kamata ispada da brojne naknade koje građani plaćaju na kraju bankama donesu zaradu koja doseže i polovicu iznosa koji ostvare na kamatama.

U Hrvatskoj je moguće nabrojati najmanje desetak različitih naknada, od troškova po tekućim, žiro i štednim računima, troškovima obrade pojedinih zahtjeva u banci pa do naplatama samih opomena za neplaćene kredite. Građani plate naknadu i svaki put kad podignu novac na bankomatu banke čiju karticu tekućeg računa nemaju i on se može kretati čak do dva posto podignute svote.

Ovisno o paketima koje koriste, građani mjesečno na naknade bankama u prosjeku plate i do sto kuna, što je primjerice mjesečni trošak vode i odvoza smeća koje samac plaća u Zagrebu, ili mjesečni račun samca za električnu energiju, a takvih je potrošača u Hrvatskoj tridesetak posto.

Stotine milijuna kuna godišnje na upravljanju mirovinskom štednjom u drugom stupu zarade društva za upravljanje mirovinskim fondovima. Krajem prošle godine Hanfa je tu naknadnu smanjila na 0,65 posto godišnje ukupne imovine mirovinskog fonda. Dotad je naknada iznosila 0,75 posto imovine, a društva za upravljanje mirovinskom štednjom građana zaradila su 1,46 milijardi kuna od 2002. godine. (Jagoda MARIĆ/Novi list)