Baljani najbogatiji, Barbanci najsiromašniji
PULA - Najbogatiji Istrani u prošloj godini bili su stanovnici Bala s prosječnim prihodom od 10.111 kuna po stanovniku, a najsiromašniji oni u Barbanu s prihodom od svega 1.422 kune. Prosječni prihod po stanovniku u Istarskoj županiji iznosio je 5.026 kuna, što je znatno više od prosjeka u najvećem istarskom gradu Puli, gdje je prosječni prihod po glavi bio 3.872 kune.
Najbogatiji nakon Baljana su stanovnici Novigrada, gdje je prosječan prihod iznosio 9,5 tisuća, a slijede stanovnici Poreča, Vrsara, Kršana, Rovinja, Kanfanara, Umaga, Vodnjana i Fažane. Pula u sredini tablice Od 39 jedinica lokalne samouprave Pula zauzima sredinu tablice, a na začelju najsiromašnijih pored Barbana redom su Tinjan, Svetvinčenat, Karojba, Žminj, Sveti Petar u Šumi, Cerovlje, Ližnjan, Vižinada, Pazin. Podaci, naime, govore da čak 25 jedinica lokalne samouprave ostvaruje prihod ispod županijskog prosjeka. Podaci su to iz godišnjeg obračuna proračuna Istarske županije za 2005. godinu koji su na jučerašnjoj sjednici prihvatili članovi Županijskog poglavarstva. Naime, njegova prihodovna strana ostvarena je u iznosu od 188,236 milijuna kuna, dok su rashodi i izdaci iznosili 195,187 milijuna. To je rezultiralo tekućim manjkom od gotovo sedam milijuna kuna. Međutim, manjak je pokriven novcem od viška iz prethodnih godina u iznosu od 9,8 milijuna pa je u konačnici godišnji proračun ostvaren u plusu s 2,846 milijuna kuna koje se prenose u iduću godinu. U ostvarenju proračuna na nenamjenski dio otpada 57 posto, na namjenski 5,7 posto, a na decentralizirana sredstva 38 posto. Ostvarenje od poreza na dohodak i poreza na dobit, kao najizdašnijih prihoda, na razini je prošlogodišnjega, što je, prema riječima pročelnice za financije Silvane Kostešić, ispod očekivanja. »Na to što nije ostvareno više od 50 milijuna kuna od poreza na dohodak te više od 35 milijuna od poreza na dobit utjecale su određene mjere državne porezne i gospodarske politike, ne samo u Istri, već i na državnoj razini«, pojasnila je Kostešić. Od nenamjenskih 112 milijuna kuna najviše je utrošeno u Upravnom odjelu za prosvjetu i kulturu, ukupno 22 milijuna kuna, potom gotovo 16 milijuna za zdravstvo, za potrebe Stručne službe 15 milijuna, 13,7 milijuna za proračun i financije, 11 milijuna u Odjelu za prostorno uređenje, dok je Kabinet župana potrošio 6,9 milijuna. Županije nezadovoljne prihodima Od nenamjenskih 11 milijuna Upravnom odjelu za pomorstvo i promet pripalo je 4,5 milijuna, poljoprivredi 2,6 milijuna i gospodarstvu milijun kuna, s tim da u posljednja dva odjela veći dio tih sredstava nije ni potrošen. To onda u ovoj godini podrazumijeva nastavak gradnje veletržnice ribe u Poreču, program navodnjavanja poljoprivrednih površina te program poticanja poduzetništva. Od ukupno 78 milijuna sredstava decentralizacije, koja se temelje na raspodjeli zajedničkog prihoda od poreza na dohodak, 15,8 milijuna utrošeno je na materijalne troškove i kapitalna ulaganja osnovnih škola, 22 milijuna na srednje škole, 18,5 milijuna na zdravstvene ustanove, 15 milijuna na domove za starije i nemoćne te 2,7 milijuna za centre za socijalnu skrb. S obzirom na to da se dio decentraliziranih sredstava od poreza na dohodak u Županiju vraća iz državnog proračuna, Kostešić je upozorila da se sredstva uplaćuju sa zakašnjenjem te da se u podjeli ne dobije onoliko koliko se u proračun uloži. Komentirajući proračun župan Ivan Jakovčić ustvrdio je da u vezi sa sadašnjim županijskim sustavom, u kojem županije raspolažu vrlo malim prihodima, postoji evidentno nezadovoljstvo kod svih hrvatskih župana, bez obzira na političku opredijeljenost. »To je dobro jer u županijama raste kritična masa pa vjerujem da ćemo strpljivom politikom ostvariti veća sredstva i prava«, kazao je, založivši se prije svega da sredstva od poreza na dohodak u cijelosti ostanu jedinicama lokalne samouprave. Prema njegovim riječima, to je minimum čime bi trebale raspolagati županije, a što bi podvostručilo njihove proračune, mada, ističe Jakovčić, nužna je i drugačija preraspodjela poreza na dobit.