Apel TUŠ Antona Štifanića gradskim vijećnicima: Zaustaviti sječu starih stabala i vatromete

Inicijative učenika, roditelja, profesora i zaposlenika Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića došle su sredinom mjeseca i pred gradske vijećnike, i pažnju skrenule na pitanja sječe starih stabala, vatrometa, javnih špina i fontana s pitkom vodom te nosača za bicikle. 

TUŠ već niz godina provodi aktivnosti iz područja  zaštite prirode i promicanja svijesti o čuvanju okoliša, a njihove inicijative je gradskim vijećnicima pročitao vijećnik Maurizio Zennaro (nezavisna lista) sredinom ožujka.

- Užasnuti smo stanjem na gradilištu Pical, gdje je posječen velik broj starih stabala. Na isti je način ranije na Otoku sv. Nikola nepovratno uništeno autohtono raslinje planike, mediteranskog bilja i ostale vegetacije, pročitao je Zennaro poruku iz TUŠ-a, podsjećajući da je upućena i na adresu Grada Poreča, odnosno gradonačelnika.

Osim toga, TUŠ-ovci se posljednjih nekoliko godina zalažu za organiziranje festivala svjetlosti i boja, koji bi zamijenio vatromete. Predlažu i da takav festival bude u kontroliranom obliku, poštujući upozorenja Korada Korlevića o svjetlosnom onečišćenju.

Umjesto kratkotrajnim cvjetnim gredicama, grad žele ukrasiti mediteranskim aromatičnim biljem. Uz blagodati za građane, turiste i okoliš, to bi, ističu, donijelo uštede vode i radne snage. Još jedan prijedlog su nosači za bicikle na svakom koraku i poticanje kretanja biciklima. Fontane i špine s pitkom vodom na gradskim trgovima i rivi također su se našle na listi želja TUŠ-ovaca. Zennaro je ovu posljednju sugestiju popratio komentarom da ju je on dao još 2017, a unatoč tome što ju je gradonačelnik prihvatio, od fontana i špina do danas – ništa.

Gradonačelnik Loris Peršurić je naglasio da sa srednjim školama izuzetno uspješno surađuju i podržavaju brojne programe koji se njih tiču, što je vidljivo i iz proračuna. Što se tiče Picala, a i Otoka sv. Nikole, priznao je da je dosta toga posječeno.

- Za sve što je na Picalu napravljeno postoje elaborati i dozvole. Na svakom stablu i grmu je pločica s brojem i opisom koji govori da li je nešto dosegnulo svoj maksimalni vijek trajanja ili je bolesno, a nešto se, možda, i nije uklapalo. Nadomjestak je da se puno toga mora posaditi. Tako je bilo i za Otok sv. Nikola. Više puta smo od Valamara tražili da zasadi puno više toga nego li je na otoku ranije bilo. To su iz godine u godinu činili, vjerujem da će i nastaviti, a sad se to sve više i vidi. Tako će biti i za Pical. A isto vrijedi i za našu rivu gdje ćemo stabla koja više nisu u stanju izdržati i moramo ih maknuti, nadomjestiti drugima. Nova stabla na rivi bit će većih dimenzija kako ne bismo predugo trebali čekati da narastu, rekao je gradonačelnik.

Istaknuo je da Grad Poreč i Turistička zajednica već godinama ne financiraju vatromet, niti ga organiziraju za Novu godinu. Turistička poduzeća ljeti imaju česte vatromete i puno se puta s njima razgovaralo o smanjivanju, napomenuo je Peršurić, uvjeren da će do smanjenja doći. Spomenuo je i prošlogodišnje svjetlosne efekte na pročelju Gradske palače, inicijativom koju namjeravaju nastaviti. Takvi odgovori nisu zadovoljili Zennara koji je oštro kontrirao.

- Nisu valjda Valamar i Plava laguna nama gospodari! Mi određujemo pravila igre i odlukom možemo regulirati održavanje vatrometa. Onim što oni ispucavaju, ne zagađuju Valamar, već naš grad, naše more i štete našoj djeci. Štetni učinci vatrometa su dokazani. Predlažem da ove godine ozbiljno pristupite tome da Valamaru i Plavoj laguni nametnete limit. A što se sječe stabala tiče, na otoku sv. Nikola je nepovratno izgubljena autohtona sorta planike i to nikakav beton, nikakav Valamar ni Plava laguna nikad više neće vratiti. Taj dar prirode smo našom ljudskom glupošću zauvijek izbrisali. To je ekocid za koji ne možete reći da niste znali!, poručio je vijećnik.

Gradonačelnik je replicirao da svatko tko gleda oko sebe, vidi da su stabla na Picalu posječena.

- Međutim postoje dozvole, postoji struka koja odlučuje o stanju stabala i daje smjernice, a postoje i određeni projekti. U pojedinim slučajevima stabla su dosegnula svoj maksimalni vijek trajanja, to je kraj života jednog drva i ne smatram to nikakvim ekocidom, komentirao je.

Podsjetio je da Grad financira projekt Ekosfera Poreč, koji provodi Bio Istra. Rezultat će biti upravo ukrašavanje grada mirisnim aromatičnim biljkama iz ekološkog uzgoja, a u projekt je uključena i TUŠ Antona Štifanića. Nosače za bicikle konstantno postavljaju, a rado će ih postaviti i na lokacije koje budu sugerirali TUŠ-ovci. Peršurić je podsjetio i da je proračunom predviđena strategija ciklokulture koja ukazuje na dugoročni angažman Grada za poticanje Porečana na što veće korištenje bicikli i romobila. (Kristina FLEGAR)