Angelo Mattich i ruski investitor demantirali napise o budućoj tvornici kao potencijalnoj ekološkoj bombi

- Proizvodnja perlitnih mikrosfera, koju planiramo u poslovnoj zoni Višnjan – Milanezi, analogna je proizvodnji kokica, samo bez ulja koje je zagađivač, slikovito je na jučerašnjoj konferenciji za novinare opisao ruski investitor Konstantin Eremin, osnivač i suvlasnik tvrtki Frilite SA, sa sjedištem u Švicarskoj, i Frilite d.o.o, koja je krajem kolovoza registrirana u Barićima kraj Višnjana.

Zajedno s načelnikom Općine Višnjan Angelom Mattichem, koji je konferenciju sazvao “radi što potpunijeg izvješćivanja stanovnika Višnjanštine i drugih građana”, Eremin je odlučno demantirao novinske napise o budućoj tvornici keramičnog punila kao potencijalnoj ekološkoj bombi i njenoj bilo kakvoj štetnosti za ljude i okoliš. Istaknuo je da neće biti nikakvog zagađenja ni buke, već će u peći zagrijavati prirodni materijal - čvrsti perlit i kao gotov proizvod dobivati mikrogranule koje su, poput same sirovine, kemijski inertne i potpuno bezopasne za čovjeka i okolinu, a koriste se u modernoj industriji i građevini kao punilo u kompozitnim materijalima i ekološka alternativa azbestu i drugim štetnim materijalima. Takve mikrogranule je sve češće moguće naći u sastavu kozmetičkih proizvoda i pasti za zube, umjesto plastičnih koje onečišćuju more i okoliš, a nusprodukt se koristi čak i u poljoprivredi za poboljšanje kvalitete zemlje, objasnio je.

Investicija je ukupno vrijedna oko sedam milijuna eura, a u tijeku je izrada idejnog projekta. Za Višnjan se ova tvrtka odlučila nakon uspoređivanja devet lokacija u Istri i još 20 u Sloveniji, a među najvažnijim uvjetima je bila blizina mora, budući da će, osim cestovnog prometa, koristiti onaj pomorski. Eremin je rekao da su ovdje pronašli sve uvjete koje imaju i u Švicarskoj. Na novinarsko pitanje o vrsti i količinama sirovine koju će koristiti te odakle će je dopremati, kazao je da će perlit uvoziti iz Turske i to brodom, upravo se bave logistikom te razmatraju korištenje luke u Kopru ili Rijeci (za koju će se najvjerojatnije odlučiti). Kad postignu maksimalnu prozvodnju, godišnje predviđaju uvoziti deset tisuća tona sirovine i plasirati na tržište 9,5 tisuća tona gotovog proizvoda.

Načelnik Mattich je izrazio žaljenje što je ovaj projekt, koji će otvoriti 30 novih radnih mjesta, prikazan i percipiran u javnosti u tako negativnom svjetlu. Netransparentnost i nedovoljno informiranje vijećnika, koje mu spočitavaju IDS-ovi oporbeni vijećnici, odbacio je. Dodao je da je projekt možda malo nespretno iskomuniciran i prezentiran na Vijeću, pa se to negativno reflektiralo i u javnosti te se ispričao ukoliko je nešto krivo napravio. Na pitanje zašto nije vijećnike o svemu izvijestio na sličan način kao danas novinare, kazao je da je iznio dovoljno informacija za trenutnu fazu projekta. Opravdao se i prevelikim obimom posla, od praćenja izgradnje kanalizacije u Rapavelu i infrastrukture u poslovnoj zoni, do dogovaranja izgradnje benzinske postaje i planiranja raskrižja na ulazu u poslovnu zonu te rada na programu gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, što sve obavlja zajedno s premalim brojem zaposlenika. Najavio je da će i vijećnici i svi ostali građani biti primjereno informirani u nadolazećim fazama ovog projekta.

-Ni u primislima nam nije dovoditi u Višnjan postrojenje koje bi moglo onečistiti okoliš i ugroziti Višnjance i stanovnike okolnih područja. Naše je nasljeđe poljoprivreda i ona ostaje na prvom mjestu u našem fokusu, a slijedi razvoj turizma u ruralnom području te malog i srednjeg gospodarstva, i upravo se o tome ovdje radi. Tvornica bi trebala biti smještena u našoj poslovnoj zoni, koja je pokrenuta 2006. godine na 22 hektara uređenog i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gdje zasad djeluje četvero poduzetnika s više od dvjesto zaposlenih. U završnoj smo fazi opremanja zone infrastruktrom, što bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine ili najkasnije u prvoj polovici slijedeće. Odgovorno tvrdim da ovdje nema govora o kemijskoj industriji i da se nikakav nepovoljan utjecaj na okoliš ne može dogoditi, jer to prvenstveno priječi Urbanistički plan uređenja poslovne zone Milanezi – Višnjan iz 2007. godine. Osim toga, prije izdavanja potrebnih dozvola za izgradnju, potrebno je proći niz koraka, počevši od predstavljanja idejnog projekta i tehnološkog procesa na osnovu kojeg će nadležna tijela utvrditi koje je sve studije potrebno izraditi te je li potrebno provesti javni uvid i raspravu. Zasad smo tek na nultom koraku – imamo pismo namjere investitora s kojima smo započeli vrlo ozbiljne razgovore i suglasnost Općinskog vijeća za izlaganje zemljišta prodaji. Cilj nam je da kao Općina budemo suport, isključivo poštujući zakonsku regulativu, da ovaj projekt u što kraćem razdoblju bude ostvaren, rekao je Mattich.

Naglasio je da je i sam Višnjanac, ovdje živi sa svojom obitelji i tu namjerava ostati te se i osobno protivi svakom postrojenju koje bi moglo narušiti skladan i zdrav okoliš, ugodan za kvalitetan život. Planirana tvornica je, prema njegovim riječima, tehnološki vrlo sofisticiran projekt, a međunarodni projektantski tim čine inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike iz Austrije, Švicarske i Hrvatske. Napomenuo je i da se ph vrijednost sirovine kreće od šest do 8,5, što znači da nije ni pretjerano kisela ni lužnata te da će, prema dozvoli iz Švicarske, tvornica ispuštati zvuk od 55 decibela, što znači da neće biti buke. Što se turizma tiče, kazao je da je poslovna zona udaljena od smještajnih kapaciteta i da je tvornica planirana na terenu s najvećim padom kako njen najviši dio nebi suviše stršio. Kazao je i da je uvijek moguće da se pojave određeni problemi, ali su spremni reagirati i zaštititi okoliš na korist čitave zajednice. Kao primjer je naveo problem nedovoljno dobro obrađene otpadne vode vezan za tvornicu za preradu ribe, za čije su se rješavanje zajedno angažirali i vlasnici tvornice, korištenjem EU sredstava, i Općina te je u završnoj fazi izgradnja najsuvremenijeg pročistača otpadnih voda na koji će, osim poslovne zone, biti priključena naselja Višnjan, Markovac, Kolomberi. Farini, Milanezi. Među pozitivne stvari koje će donijeti izgradnja tvornice ubrojao je pojačanje dovoda struje, neophodno za rad postrojenja, od čega će profitirati cijela poslovna zona.

Konstantin Eremin je rekao da izuzetno voli i poštuje Hrvatsku te da si nikad ne bi dozvolio ovdje dovesti ekološku bombu. Kazao je i da će sličnu tvornicu izgraditi i u Švicarskoj, u gradu Thunu, gdje su prošli vrlo zahtjevnu proceduru s javnim raspravama i provjeravanjima na svim razinama, od lokalnih do državnih. Izradili su i ekološku studiju te su 27. lipnja 2019. dobili dozvolu za gradnju, a u travnju ove godine zeleno svjetlo za početak radova, što je privremeno zastalo isključivo zbog pandemije koronavirusa. Eremin je istaknuo da je vlada kantona Bern njihov projekt podržala i definirala ga vrlo značajnim za područje Thuna, a za njega su dobili i određena sredstva od tamošnje razvojne agencije. Sve to potvrđuje, kako je rekao, da je tvornica sigurna za okoliš. Na novinarsko pitanje zašto su protiv tog projekta digli glas građani i udruge Thuna, o čemu su pisale tamošnje lokalne novine, Eremin je rekao da se radilo o javnim raspravama na kojima su pitanja postavljali ljudi koji su kupili vrlo povoljno građevinsko zemljište uz rub poslovne zone, svjesni da će se tamo dogoditi proizvodnja. Kazao je i da je pročitao vrlo zanimljiv novinski članak o tome kako su pojedine političke stranke iskoristile tu priču za svoju samopromociju. Istaknuo je da je tvrtka odradila sve javne rasprave i odgovorila na sva pitanja koja se tiču projekta te na koncu dobila pozitivnu ocjenu nadležnih, a i brojne pozitivne članke u novinama.

Upitan smatra li da je i u ovom slučaju u Višnjanju prisutna politička borba, kako se to dogodilo u Švicarskoj, Mattich je kazao da se politika zna svugdje umiješati, što i na najbolji projekt može baciti ružnu sliku.

- Rekao bih da je komentar koji je krenuo od vijećnice (Ane Černjul, op.a.) išao upravo u tom smjeru. Kao čovjek koji vodi Općinu već treći mandat tvrdim da se politika ne bi trebala miješati u dio koji se zove tehnika i tehnologija ni u zakonsku regulativu. Kao lokalna samouprava možemo među sobom raspravljati treba li prije postaviti četiri žarulje u neku ulicu ili asfaltirati šumski put. No, ni ja kao načelnik, a ni vijećnici nisu nadležni za ocjenjivanje štetnosti nekog projekta, već će to učiniti nadležna državna tijela, počevši od Ministarstva energetike, zaštite okoliša i gospodarstva. Političke borbe su svugdje prisutne i naravno da će opozicija uvijek nastojati skrenuti pažnju na sebe. Moj je zaključak da je vijećnica upravo to učinila, pokušala skrenuti pažnju na sebe, a ja imam previše aktivnosti u svom djelokrugu rada da bih svakome mogao u detalje sve rastumačiti, zaključio je Mattich.