Amalgam u ustima - hitna zamjena ili mogu pričekati?

Draga čitateljice i dragi čitatelju,

Nakon ljetne pauze koja nam se polako primiče kraju, polako se vraćamo svakodnevnim rutinama i aktivnostima pa tako ponovno možete čitati savjete o zdravlju usne šupljine. Nadam se da ste uživali u suncu, moru i slobodnim trenucima. Danas govorimo o amalgamskim ispunima, popularno zvanim “crne plombe” pa je možda dobar trenutak da bacite pogled na svoj osmijeh i provjerite “stare” plombe.

“Znate li prije koliko sam stavila tu plombu? Još dok sam išla u osnovnu školu, prije 35 godina” - ovakvu rečenicu čujem i nekoliko puta mjesečno. Najčešće se radi o amalgamskim ispunima koji se već desetljećima koriste u dentalnoj medicini zbog svoje otpornosti i trajnosti. Amalgami su zbog svog sastava i činjenice da sadrže živu često kontroverzna tema. Zato ćemo sada provjeriti specifičnosti amalgama i umiriti one koji u ustima još uvijek imaju pokoju crnu plombu i nostalgično ju čuvaju kao uspomenu iz djetinjstva.

Moj fakultetski profesor rekao je kako Japanci više žive unesu u sebe kad pojedu kilogram ribe, nego ljudi koji cijeli život imaju amalgamski ispun. Možda to nije sasvim točno, ali na slikoviti način govori o količini žive u ribi i u amalgamu. A ribe se ne bismo lako odrekli, zar ne?

Amalgamski ispuni imaju neke prednosti, ali kao i svaki materijal - i neke nedostatke. Prednost je što se mogu postaviti u jednom posjetu, jeftini su, predvidljivih i dugoročnih rezultata te dobrih mehaničkih svojstava. Nedostatci su što su neestetski, mogu korodirati, sadržavaju živu, nisu kemijski vezani uz zub već zub treba tako pripremiti da se mehanički drži (to znači da se više zuba mora izbrusiti za razliku od kompozitnih ispuna koji se kemijski vežu za zubnu strukturu), provode toplinu i hladnoću.

Ako ste zabrinuti jer imate amalgam na zubu, savjetujem da pitate svog stomatologa je li ispun još adekvatan. To znači da je spoj između zuba i ispuna neprekinut, odnosno, da nema napukline gdje bi mogla zaostajati hrana i dugoročno uzrokovati nastanak karijesa. Ako Vas pak smeta estetski, u tom slučaju, najmanji je problem zamijeniti ispun i staviti kompozit u boji zuba. Važno je da stomatolog, prilikom uklanjanja amalgama sa zuba, vodi računa da se što manje amalgama raspršuje po usnoj šupljini i da detaljno aspirira sav zaostali amalgam (kako ne bi bespotrebno dodatno unosili živu u organizam).

Amalgam se nekoć koristio zbog dobrih mehaničkih svojstava. Međutim, danas su kompozitni materijali mehanički puno bolji nego prije pa ih možemo koristiti u svim regijama usne šupljine s uspješnim dugoročnim rezultatima. Druga velika prednost (zbog koje osobno jako zagovaram estetske kompozitne ispune) je što se kompozit adhezivno veže na zub, uspostavlja se kemijska veza između, i zato je dovoljno minimalno zuba izbrusiti kao pripremu za ispun.

Savjetujem Vam redovne godišnje preglede, radiološko snimanje zuba barem jednom godišnje te, ako primijetite da Vam zapada hrana između zuba, krvare desni, da su Vam zubi osjetljivi na slatko ili osjetite zadah, što prije se javite svom stomatologu za kontrolni pregled.

Za kraj, Uredbom EU 2024/1849 Europskog Parlamenta od 1. siječnja 2025. godine u zemljama Europske unije više se ne smije upotrebljavati amalgam. Doduše, ostavljen je prostor točkom 5. te Uredbe da se amalgam može koristiti za pacijente s posebnim zdravstvenim potrebama ili kad doktor dentalne medicine procijeni korištenje amalgama nužnom i zdravstveno opravdanom.

Veliki pozdrav od dr. Harisa Šabića