Aktualni sat (posljednji dio): Osnovna škola na Finidi, komunalna naknada za legalizaciju objekata, projekt Peškera i drugo

Donosimo treći (i posljednji) dio vijećničkih pitanja sa jučerašnje sjednice Gradskog vijeća Grada Poreča. Vijećnici su postavljali pitanja o školi na Finidi, obročnom plaćanju komunalne naknade za legalizaciju objekata, projektu Peškera, ponašanju vozača na velikom gradskom parkiralištu, pianinu u Mjesnom odboru Nova Vas te valorizaciji građevinskih parcela u Gornjim Špadićima.

Vijećnik Eugen Stanissa je svojim pitanjem pokušao razbiti atmosferu ozbiljnih tema, pa je gradonačelnika Edija Štifanića upitao koliko se u Poreču investiralo od početka njegova mandata 2005. godine te je li zaboravio osnovnu školu na Finidi, a zanimalo ga je i kako stanari naselja Mate Balote mogu dobiti sredstva za uređenje fasada svojih zgrada, što nije samo pitanje estetike, već i sigurnosti. Radi se o ruglu grada Poreča koje prijeti opasnošću odvajanja balkona.

Štifanić je vijećniku odgovorio kako se ne sjeća detalja, a u devet se godina dogodilo puno toga, pa će na njegovo pitanje odgovoriti pisanim putem. -No, sjećam se da smo na jednoj od sjednica 2009. godine zbrojili kako smo samo u komunalnu infrastrukturu od 2005. do 2009. godine uložili 239 milijuna kuna. Nismo zaboravili ni Osnovnu školu Finida: svakodnevno sam u kontaktu sa Centrom za energetiku i praćenje investicija koje je nositelj projekta. Dobili su od Agencije za javno-privatno partnerstvo odobrenje da idu u natječaj. Nedostaje im još samo suglasnost Ministarstva financija. Svi znamo što se u tom ministarstvu u posljednje vrijeme događa, a mi smo u svemu tome ispali žrtve. No, u razgovoru su mi rekli kako bi suglasnost trebala stići u roku od pet do deset dana. Poziv za javno nadmetanje dobit ćemo ovih dana. Očekujem da u narednih desetak dana bude objavljen Javni poziv za nadmetanje za izgradnju osnovnih škola.

Dogradonačelnik Loris Peršurić je vijećnika Stanissu uputio na poduzeće Stan d.o.o. jer tamo sigurno znaju sve detalje o zgradama. -Ukratko vam mogu reći da je dvadesetak zgrada prihvatilo inicijativu za obnovu i spremno je krenuti u proceduru. Postoji puno predradnji oko kandidacije za različite izvore sufinanciranja, rekao je Peršurić.

Po pitanju odvajanja balkona, dogradonačelnik je rekao kako ne zna zašto se to dogodilo. No, sve su zgrade osigurane pa se vlasnici trebaju javiti u Stan d.o.o. kako bi doznali odgovore na pitanja kako oštećenja sanirati i eventualno povući sredstva od osiguranja.

Vijećnik Damir Miloš izašao je pred vijećnike sa zanimljivom informacijom o načinu obročnog plaćanja komunalnog doprinosa nakon legalizacije. -Obratio mi se građanin koji mora platiti 22 tisuće kuna komunalnog doprinosa. Došao je u nadležnu službu i zatražio obročno plaćanje, da bi dobio rješenje u kojem stoji kako odjednom mora platiti iznos od 20.000 kuna, a ostalo na rate, što je besmislica. Kako se radi o našoj odluci, zvao sam nadležne u komunalnom odjelu gdje su mi rekli kako su takvi upiti svakodnevni, što znači da imamo problem, rekao je Miloš.

Nisu svi građani jednake platežne moći, pa im se, ako ne plate komunalnu naknadu, događaju tužbe i ovrhe, što plaćanje može prolongirati na određeni rok, a  stvaraju se i nepotrebni troškovi te Grad svoje građane tako baca u još veće probleme.

Vijećnik Miloš se o tom problemu raspitao u okolnim gradovima u kojima je doznao da dozvoljavaju normalno obročno plaćanje, pa i popuste za one koji cijeli iznos plate odjednom. -Mislim da na tome trebamo poraditi i građane slabije platežne moći rasteretiti nepotrebnih troškova. Osim toga, možda bi na takav način plaćanja priliv u gradsku blagajnu bio veći, jer ne bi bilo prolongiranja rokova uzrokovanih ovrhama.

Predsjednik vijeća Adriano Jakus odgovorio je kako se radi o dobroj inicijativi te će ona biti upućena u pripremu za redovnu proceduru.

Vijećnica Manuela Janko spomenula je kako mediji navode da će početkom sljedeće školske godine započeti program zavičajne nastave. Zanimalo ju je hoće li se i naše škole uključiti u taj program.

Talijanska unija i Narodno sveučilište iz Trsta iz financijskih razloga nisu u mogućnosti financirati boravak učenika šestih razreda talijanskih škola u planinama. Vijećnicu Janko zanimalo je hoće li učenici moći sudjelovati u nekim drugim projektima.

Dogradonačelnica Nadia Štifanić Dobrilović rekla je kako je nedavno pri Istarskoj županiji prisustvovala koordinaciji o zavičajnoj nastavi koju se sljedeće školske godine planira implementirati u određenom broju škola i vrtića. Bio je to samo uvodni sastanak, a ovih dana slijedi susret sa predstavnicima vrtića, a potom i škola te gradonačelnicima i načelnicima općina. --Nakon toga imat ćemo konkretnije informacije, ali će Istarska županija u svakome slučaju brinuti o inicijativi, dok će Grad Poreč svakako sudjelovati u njoj sa svojim školama i vrtićima, rekla je dogradonačelnica.

Ravnateljica Talijanske osnovne škole Bernardo Parentin Ester Zarli potvrdila je da kolonije iz financijskih razloga nema već dvije godine. -To ne znači da je neće opet biti i nadamo se da će se vratiti, ali se to ove godine neće dogoditi. Obzirom na to su ravnatelji talijanskih škola Uniji pokušali ponuditi neke nove programe koji su prihvaćeni. Već u rujnu je Talijanska unija za određeni broj učenika sa izvrsnim uspjehom organizirala sedmodnevni boravak u višnjanskom znanstvenom centru i zvjezdarnici. -Krajem prošloga tjedna je sedam učenika naše škole otišlo u blizinu Milana, u rodni grad jednog pisca za djecu i tamo su pohađali radionice namijenjene učenicima šestih razreda sa odličnim uspjehom iz talijanskog jezika, zaključila je ravnateljica Zarli.

Vijećnika Maria Ritošu zanimao je projekt uvale Peškera. -Znamo da taj problem vlastitim sredstvima nećemo riješiti ni za narednih deset godina, nego ćemo za projekt trebati partnere. Zato mislim da ne bismo smjeli predugo čekati, nego krenuti u taj projekt. Moje informacije kažu kako je zainteresiranih bilo, a vjerujem da i danas ima novaca. Ako sam makar djelomično u pravu, zbog čega bismo čekali narednih 10 godina za realizaciju projekta o kojem se govori već više od 30 godina? Radi li se na tom projektu, je li u kratkoročnim planovima ili se ne radi ozbiljno?, pitao je Ritoša.

Na pitanje mu je odgovorio pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin . -Posljednjih su se godina, kao što je poznato, obavljali razni pripremni radovi, prije svega veliki urbanističko-arhitektonski natječaj koji je rezultirao sa 25 radova. Imali smo, zatim, veliku javnu raspravu i tematsku sjednicu gradskog vijeća i zaključcima koji su potvrdili stavove u pogledu uređenja Peškere, a to su stavovi koje potpisujemo i danas. Ono što je nakon toga učinjeno bili su razgovori sa čitavim nizom investitora i "investitora" koji su dolazili u ovu zgradu. Ono što je većina tih "investitora" posljednjih godina tražila bio je određeni ekskluzivitet. Htjeli su da Grad riješi imovinsko-pravne odnose (grad je vlasnik oko 55%), a neki i nabildati" uvjete gradnje: što veća izgrađenost, što više poslovno-stambenih jedinica te ekskluziva na pomorskom dobru. Postoje, naravo, i kvalitetni investitori koji ne idu tim smjerom. Podsjećam svih vas da je Peškera "obiteljsko srebro" i građani su jako zainteresirani na koji ćemo način uređenju takvog prostora pristupiti. Grad je otvoren prema svakom investitoru koji želi zajednički razvijati takav projekt.

-Na projektu se "ne spava". Otvorili smo seriju razgovora oko stručnih tijela i odbora gradonačelnika. Naša je namjera da, kad za to budemo spremni, otvorimo i raspravu sa građanima. Naša razmišljanja idu u dva smjera: dugoročna strategija privlačenja partnera jer se sigurno radi o investiciji od nekoliko desetaka milijuna eura, a drugi je da zajednički utvrdimo koji su to kratkoročni ciljevi ili radovi koje bismo mogli u sljedećih nekoliko godina napraviti, kao što je npr. obalna šetnica od Peškere, prostora jedriličarskog kluba do Picala odnosno plaže koja se upravo sada uređuje i slični projekti koji bi puno povećali kvalitetu prostora, ne samo vizualno nego i funkcionalno, ali koji u konačnici ne bi prejudicirali konačno rješenje. Nikome nije draga ovakva situacija, vjerojatno ćemo u sljedećem periodu morati napraviti kombinaciju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, rekao je Hrvatin.

Vijećnika Ritošu zanimalo je zbog čega mnogi vozači svoja vozila na velikom gradskom parkiralištu redovito parkiraju na traci za izlaz označenoj strelicama. -Mnogi već rano ujutro redovito pariraju na njoj i zatvaraju komunikaciju za lakši izlaz. Molim da preko zaposlenika pokušate riješiti taj problem za čije rješavanja treba uložiti nula kuna, rekao je Ritoša.

Predsjednik gradskog vijeća rekao je kako će inicijativu uputiti prema "Uslugi".

Vijećnica Snježana Mekota još je jednom izložila problem pianina u Mjesnom odboru Nova Vas koji pripada KUD-u Ladonja, a njegovi se članovi instrumentom ne mogu sližiti jer je zaključan. -Zašto je tako i zbog čega se instrument ne preda vlasnicima? Da li u prostorima ne postoje uvjeti za vježbanje zbora ili samo nema dobre volje? Ako je problem u prostoru, zašto im se ne dozvoli da pianino prenesu negdje drugdje?

Drugo pitanje vijećnice Mekote tiče se naselja Gornji špadići u kojima postoji više građevinskih površina koje vlasnici ne mogu valorizirati jer ne postoji prometna komunikacija. Navodno su svi potpisali izjavu da će se odreći dijela parcele, ali se sve stopira zbog jedne vlasnice koja se sa Gradom nije mogla dogovoriti oko naknade. Kako riješiti taj problem? Može li se pronaći neko drugo prometno rješenje jer tamo ima građana u socijalnim problemima koji godinama čekaju mogućnost bolje valorizacije svojih parcela?

Vijećnica će odgovore na svoja pitanja dobiti pisanim putem.