Aktualni sat 4. sjednice Gradskog vijeća Grada Poreča - 4. dio

Donosimo četvrti i posljednji dio pregleda aktualnog sata sa 4. sjednice Gradskog vijeća grada Poreča održane jučer, 26. rujna. Evo što je vijećnike zanimalo i kakve su odgovore dobili.

Dolores Gher s inich (nezavisna) nadovezala se na temu Hitne medicinske pomoći i rekla kako je samovolja ravnateljice županijskog Zavoda za hitnu medicinu iritirajuća. -Po pričama zaposlenih na Hitnoj vidim da se i dalje događa stalno smanjivanje ovlasti i broj zaposlenih u porečkoj ispostavi. Ako već plaćamo (a plaćamo jako puno), to bi trebalo uvažiti.

Dogradonačelnica Nataša Basanić Čuš je kratko odgovorila kako Grad u tom smislu nema nikakve ovlasti te može samo nastaviti apelirati.

Dolores Ghersinich zanimalo je i zbog čega se Poreč u sklopu projekta prevencije kardiovaskularnih bolesti koje financira Grad Poreč nije uključio u projekt prevencije iznenadne strčane smrti, pa da se na najfrekventinijim gradskim lokacijama postave automatski vanjski defibrilatori, budući je to dio nacionalne strategije i zagovara se na nivou države

Dogradonačelnica Nataša Basanić Čuš rekla je da slična inicijativa do Grada još nije došla. -Sad se bavimo zaista egzistencijalnim pitanjima osiguravanja Hitne pomoći i moramo ići korak po korak. Slične inicijative uglavnom radimo u suradnji sa Planom za zdravlje IŽ, po istom prioritetu suzbijanja kardiovaskularnih bolesti. U Županiji se radi i na projektu velikog centra Čuvaj svoje srce, ali o tome sad ne bih, nego kad bude vrijeme, rekla je dogradonačelnica.

Treće pitanje vijećnice Dolores Ghersinich bilo je na temu Ambrozije: je li uspješno detektirana i suzbijena.

Odgovorila joj je dogradonačelnica Nataša Basanić Čuš: -Na svim javnim površina već se nekoliko godina provodi projekt suzbijanja ambrozije, u što su uključeni gradski komunalni odjel i komunalno poduzeće Usluga. Do sada je ambrozija nekoliko puta uništavana, a trenutno se pojavljuje po trasama plinovoda i na području općina Poreštine sa kojima također surađujemo jer ne možemo izolirati samo svoj grad. Na području grada ambroziju jako dobro kontroliramo, radi se precizno mapiranje, provjeravaju se sve lokacije na kojima je detektirana. Ponekad su problem parcele u privatnom vlasništvu, a u nekoliko smo navrata o trošku Grada kosili velike površine u vlasništvu staračkih domaćinstava, glasio je odgovor.

Marija Trošelj (nezavisna) postavila je pitanje uklonjene gradske zastave i velikog jarbola sa Trga slobode. -Dobili smo mišljenje da su jarbol i zastava uklonjeni jer ih je uništilo nevrijeme. Hoćemo li zastavu vratiti na njeno mjesto, tko je za to odgovoran te je li njeno postavljanje preopasno, pa bi netko mogao stradati? pitala je vijećnica Trošelj.

Odgovor kojeg je vijećnica dobila od gradonačelnika glasio je kako je velika zastava uklonjena jer je pukao stup na kojeg je bila postavljena. Bit će vraćen jer se radi o gradskom simbolu. Vjerojatno će biti nešto manja, jer zbog veličine predstavlja veliko jedro pa je svaki jači vjetar može učiniti opasnom.

Marija Trošelj konstatirala je kako je Zavičajni muzej Poreštine, navodno jedan od najstarijih u Istri, već 5-6 godina zatvoren. -Osnovna je djelatnost gotovo zamrla, pa je djelatnicima jedna od glavnih preokupacija organizacija povijesnog festivala Giostra. Koliko će dugo još muzej biti zatvoren te treba li smanjiti broj zaposlenika, pitala je vijećnica.

Ravnateljica muzeja Elena Uljančić Vekić rekla je kako je na prošlom vijeću već parcijalno odgovorila na slična pitanja. -Zapošljavamo 5 stručnih djelatnika i 4 domara (od kojih dva u Parku skulptura Dušana Džamonje na teret Ministarstva kulture i Općine Vrsar, jedan u Dijecezanskom muzeju, a jedan kojeg dijelimo sa Gradskom knjižnicom u našem muzeju). Dakle, na kvadraturu Sabornice, Romaničke kuće, Augustovog hrama imamo "pola domara". Pet stručnih djelatnika bavi se prikupljanjem, obradom i prezentacijom muzejskih predmeta. To što je stalni postav otvoren zasluga je i gradonačelnika koji su bili na čelu Grada i kroz devedesete godine. Postav je bio zastario, imali smo pritužbe posjetitelja koji se imalo razumiju u struku da je muzej bez ulaganja, multimedije, rasvjete. Konačno 2008. pokrenuta je inicijativa obnove muzeja, stručni djelatnici godinama rade na novom muzejskom postavu, na konceptu koji prethodi izradi idejnog rješenja. Nakon toga ide izrada glavnog koncepta. Dakle, svi mi koji tamo radimo imamo gotovo 40% više posla od razdoblja kad je muzej bio "otvoren". Moramo razlikovati hladni pogon, nejavni i javni dio. Nejavni dio ostao je isti, jer primamo plaću za obradu predmeta, pisanje znanstvenih radova, pisanje muzejskih kartica, održavanje skupova, objavljivanje knjiga, pripremanje izložbi, sudjelovanje na brojnim županijskim skupovima i inicijativama. Molim sve one koji postavljaju pitanja o muzeju, stručnoj kompetenciji i o načinu djelovanja da barem svakih pet godina posjete jedan program Zavičajnog muzeja Poreštine i da nas direktno kontaktiraju. Odgovor vam dajem kao predsjednica Županijskog vijeća za muzeologiju i materijalnu spomeničku zaštitu, članica savjetodavnog cijela za koordinaciju istarskih muzeja, kao kustos, ravnateljica muzeja i doktor povijesnih znanosti, odgovorila je Elena Uljančić Vekić sa govornice u velikoj vijećnici.

Treće pitanje vijećnice Trošelj odnosilo se na uređenja fasada: -Prije 20 godina Grad je započeo provoditi program uređenja fasada. U međuvremenu je program posustao i sad su fasade takve kakve jesu. Jesmo li pripremili projekte za prijavu Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje uređenja fasada?

Odgovor je glasio da je Fond u rujnu trebao raspisati natječaj za uređenje fasada kojim će se povećati energetska učinkovitost, no direktor Fonda je smijenjen i trenutno sve stagnira, a na web stranicama su aktualna samo dva natječaja. Kad natječaj za uređenje fasada bude raspisan, prijavit ćemo zainteresirane zgrade. Dokumentacija potrebna da se na natječaj može javiti je dosta financijski zahtjevna, veliki je trošak za suvlasnike, a mora biti detaljno razrađena da bi je Fond prihvatio i odobrio sredstva.

Robert Velenik (IDS): Šumica kod naselja Bolnica dosta je neuredna, odnosno neodržavana, može li se intervenirati kod Hrvatskih šuma da je urede?

Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav Jasmina Vinkerlić-Petrović odgovorila je: šumica je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Više smo puta kontaktirali i suradnja je bila dobra. Vjerujemo da će šuma biti bolje uređena, a suho granje uklonjeno.

Robert Velenik: -Počeli su radovi na županijskom odlagalištu otpada Kaštijun. U kojoj je fazi prilagodba Poreča novim uvjetima koji će nastupiti izgradnjom i stavljanjem u funkciju tog odlagališta koje je i nama značajno?

Pročelnica Jasmina Vinkerlić-Petrović: -Grad Poreč intenzivno radi na prilagodbi odlagališta Košambra novim uvjetima koje nam nalažu planski dokumenti vezani uz odlaganje i gospodarenje otpadom. Grad Poreč je sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključio sporazum te je u nekoliko zadnjih mjeseci izrađena opsežna dokumentacija kako bi sve bilo spremno na vrijeme.

Damir Miloš (nezavisni) upitao je što se može učiniti za stanare starogradske jezgre da pri sanaciji ne moraju plaćati tri puta veću cijenu nego oni van grada, te pritom naveo primjer da sanacija jednakog krova van starogradske jezgre košta 60.000 kuna, a u njoj tri puta više.

Odgovor glasi da je starogradska jezgra pod zaštitom konzervatora kojima je potrebno prijaviti svako izvođenje radova na nekretnini i dati im na odobrenje sve troškovnike kojimoraju biti napravljeni tako da ispunjavaju određene kriterije koje konzervatori zahtijevaju (način izvedbe, odabir materijala i samo rad izvođača sa licencom Ministarstva kulture koji su skuplji i vrlo ih je malo u Istri). Često je jedan od uvjeta da se mora koristiti materijale poput vapna, vapnene žbuke i sličnih, a nije, primjerice, dozvoljena upotreba pur pjene, što povećava težinu krovišta pa ga je često potrebno nanovo sanirati nakon desetak godina jer grede ne mogu izdržati povećani teret. Također se prilikom sanacije krovišta odnosno zamjene kanalica ne smiju zamijeniti sve, već najveći mogući dio treba sačuvati i one koje su neoštećene ponovno ugraditi u krov.

Treći dio "aktualca" pročitajte  ovdje .