55. Goranovo proljeće

„Goranovo proljeće“ najstarija je i najuglednija hrvatska pjesnička manifestacija, nastala davne 1963. kao uspomena na mladog hrvatskog pjesnika i partizana Ivana Gorana Kovačića koji pogiba 1943. godine, u jeku Drugog svjetskog rata.

55. izdanje Festivala održat će se od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Pazinu. Program će činiti javna čitanja i razgovori s pjesnicima te glazbeni dio za koji je zadužena kantautorica Sara Renar.

Ove godine na programu gostuje trideset i troje pjesnikinja i pjesnika iz 13 zemalja. Od domaćih ističu se Sonja Manojlović, Andriana Škunca, Tomica Bajsić i lanjska ‘mlada goranovka’ Monika Herceg. Od stranih gostiju izdvajaju se velška pjesnikinja Zoë Skoulding, nizozemski pjesnik Maarten van der Graaff, slovenski pisac Aleš Šteger, španjolska multimedijska autorica Miriam Reyes i drugi. Goranov vijenac za životno djelo ove će godine dobiti Tonko Maroević (1941.), nagrađivani hrvatski pjesnik, povjesničar umjetnosti, urednik i prevoditelj. Objavio je deset pjesničkih zbirki, tri pjesničko-grafičke mape, deset knjiga eseja, kritika i studija, uredio tri antologije, niz likovnih monografija. Prevodio je s više jezika (većinom pjesničke i dramske tekstove), a važnije su na tom području hrvatske verzije Borgesa, Dantea, Queneaua, Marlowea, Jarryja, Petrarce itd. Gorana za mlade pjesnike dobiva Marija Dejanović   (1992.) za rukopis  Etika kruha i konja . Prema obrazloženju Ivana Šamije, “rukopis se može pročitati kao u potpunosti uspio pokušaj stvaranja vlastitog referencijalnog sustava u kojem pojedine ključne riječi dobivaju značenje jedna u odnosu na druge u kontekstu cjeline.” Pritom je u ovom slučaju “stvaranje vlastitog jezika, sustava značenja i oblik otpora i emancipacije”. Naposljetku, “jednostavnost jezika opravdava čitanje ovog rukopisa ne kao hermetičnog u smislu da skriva tajno značenje, već upravo suprotno, kao pokušaja da se poezija u potpunosti ostvari kao prostor jezične i značenjske slobode i igre.

Detalje programa pronađite ovdje .