12. Istarski povijesni biennale o nasilju u povijesti na jadranskom prostoru

Sinoć je u Istarskoj sabornici pod plakatom s detaljem scene Pokolj nevine dječice s freske u crkvi svetog Barnabe u Vižinadi počeo 12. Istarski biennale koji se ovoga puta bavi nasiljem kroz povijest na jadranskom prostoru. Upečatljivo i jezivo u isto vrijeme, upravo kao i tema koju donosi jedini povijesni skup u Hrvatskoj koji se kontinuirano održava, kako je naglasila Elena Uljančić, ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine otvarajući skup. Nakon protokolarnih pozdrava suorganizatora: Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile i Državnog arhiva u Pazinu, te Istarske županije i Grada Poreča koji ga financijski podržavaju ovaj znanstveni skup započet je predstavljanjem zbornika radova s prethodnog skupa kojem je tema bila „Villae, rustici, agricolae...: o selu i seljaštvu u povijesti na jadranskom prostoru“. Zbornik su predstavili Uršk Bratož, Gaetano Benčić i Marija Mogorović Crljenko, koja nije propustila zahvaliti svima koji su sudjelovali na njegovom nastanku.

I ovaj zbornik donosi teme koje nisu do sada obrađene u povijesnoj znanosti na ovakav način, koji u fokus znanstvenog interesa stavlja seljane i selo o kojima je malo pisanih dokumenata iz srednjeg i ranog novog vijeka, ali bez kojih ne bi bilo ni gradova. Zato će on biti zanimljiv širokoj publici koliko i znanstvenoj zajednici. Kako će tek aktualan i zanimljiv biti zbornik s ovogodišnjeg skupa! Naime, istraživanjem povijesnih dokumenata o nasilju i nasilnicima organizatorice skupa imale su na umu usporedbu s oblicima i razlozima agresivnog ponašanja u prošlosti i danas.

Prvo predavanje održao je zanimljiv dvojac iz Zadra: Zvjezdan Penezić s Odjela za psihologiju i Zdenko Dundović s Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Analizirani su brojni dokumenti iz 16. do 18. stoljeća koji se čuvaju u arhivima u zadru, Veneciji i Vatikanu koji dokumentiraju razne oblike nasilja na širem zadarskom, ninskom i paškom području. Cilj im je bio klasificirati vrste nasilja i pokušati identificirati motive , odnosno u kojoj mjeri su „okidači“ nasilja u ranom novom vijeku usporedivi s onima u suvremenom društvu. Spajanjem povijesnih i psiholoških istraživanja došli su do uvida u neke univerzalne obrasce koji i dalje utječu na zajednice. Nasilje nije samo čin, nego je proces, ono je ukorijenjeno u ljudskoj prirodi, ali nije neizbježno; nasilje u prošlosti ne razlikuje se od nasilja kojem svjedočimo danas – načelno zaključuje Penezić.

Iznimno zanimljivo bilo je predavanje Bruna Pomara sa Sveučilišta u Valenciji o otmicama, ubojstvima i osvetama, albanskom kriminalu u porečkom području. Prizvao je najprije dokumente iz 17. stoljeća kada je nekoliko stotina Albanaca doselilo na Poreštinu u sklopu venecijanske politike naseljavanja. Taj etnički mikrokozmos nedavno je albanolog Matteo Mandalà nazvao Istarskom Arbërijom, prema poznatijoj Arbëriji, albanskom etničkom „otoku“ u južnoj Italiji. Novim doseljenicima historiografi nisu davali jednaku pažnju kao drugim doseljenicima u Istru, kaže Pomara. Prateći dokumente o kriminalu na koji je poticao Kapetan Rašpora, istražuje napetosti i suštinu sukoba koji su povremeno izbijali u lokalnim zajednicama između ranije naseljenih Morlaha i novo pridošlih Albanaca. Istraživao je dokumente koji govore o najčešćim i najtežim optužbama na račun Albanaca, ali je pokazao i da su ti dokumenti gotovo nedostupni. U raspravi je značajan komentar na ovaj referat dodala Danijela Doblanović Šuran: rekla je kako je i danas strah od drugih i drugačijih nerijetko okidač za nasilje.

Prva sesija 12. skupa završena je predavanjem Darje Mihelič iz Ljubljane. Zabrinuta porastom vršnjačkog nasilja u suvremenom svijetu istražila je kako su se neki srednjovjekovni istarski gradovi nosili s nasiljem prema djeci i nasiljem maloljetnika. Istražujući statute Trsta, Muggie, Kopra, Izole, Pirana, Umaga, Novigrada, Buja i Buzeta došla je do zaključka da su za nasilje maloljetnika mahom odgovarali i bili kažnjavani njihovi roditelji, a kada su u srednjem vijeku kažnjavali djecu izricali su im blaže kazne nego odraslima.

12. Istarski povijesni biennale koji osim spomenutih financijski podržavaju i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija te istarski gradovi i općine u još dva dana donijet će 16 predavanja domaćih i inozemnih znanstvenika o ovoj aktualnoj i značajnoj temi.