Početna
Nedjelja, 19.Svibnja 2019 (13:30:06) - Godina:17

Odaberite teme

Fast Food Poreč - Riva

O Portalu

Parentium.com se pohranjuje u digitalnom arhivu NSK
Posao u Tommyju
Besplatne MTB ture

Verbalno zlostavljanje u odnosima

Zdravlje, 27.07.2015. (06:45) Piše: Conny Petö Đeneš
Verbalno zlostavljanje u odnosima (guystuffcounseling.com)
Verbalno zlostavljanje u odnosima (guystuffcounseling.com)

Verbalno zlostavljanje je sredstvo za održavanje kontrole i nadmoći jednog partnera nad drugim, pri čemu zlostavljači većinu svojih osjećaja doživljavaju kao ljutnju. Svoju partnericu (ili partnera) doživljavaju kao neprijatelja ili kao prijetnju koju mora držati pod kontrolom. U skladu s tim, on ratuje riječima, da bi se "zaštitio" od svoje ranjivosti i bespomoćnosti koju osjećaja iznutra, a ne može se s njom suočiti, niti ju sebi priznati.

Verbalno zlostavljanje može, ali i ne mora prijeći u fizičko. Partneru/partnerici nanosi bol i razara mu samopouzdanje i sposobnosti. Može biti grubo (vidljivo – npr. vikanje, bijesni ispadi, pogrdne riječi i sl.) ili suptilno (prikriveno – "ispiranje mozga", uvjeravanje u svoje stavove, suzdržanost, poricanje i sl.). Suptilno verbalno zlostavljanje često je neodređeno i podmuklo, pa se žrtve naviknu na zlostavljanje i ono ih zbunjuje te više nisu sigurni što se događa. To je više oblik izražavanja pasivne agresivnosti, koje se ne primjećuje odmah, jer može biti zamaskirana u "šale" ili "dobronamjernu kritiku".

Kategorije verbalnog zlostavljanja

  1. Suzdržanost i indiferentnost– kada u odnosu ne postoji bliskost i intimnost. Kada je partner (partnerica) indiferentan na tugu, plač i ostala osjećanja svoje partnerice (partnera); kada je odsutno suosjećanje prema osobi sa kojom dijelimo život. Zlostavljač ne želi saslušati partnera i niječe njegova iskustva, osjećaje i doživljaje te ne želi razgovarati o svojim osjećajima. Verbalni zlostavljač svoju suzdržanost može održavati raznim trikovima, poput:
    • Pretvarati se da nije čuo.
    • Uzeti nešto čitati ili raditi u trenutku kada mu se postavi pitanje.
    • Reći dok gleda TV: "Samo ti pričaj, slušam te".
    • Ili može dati primjedbe poput: "A što želiš da ti kažem?", "Imaš PMS s tobom se ne može razgovarati", "Na što se žališ, pa ja razgovaram s tobom, što briješ?!", "Zar ne vidiš koliko imam posla sada?", "Zašto me uopće pitaš, kada ćeš ionako napraviti po svom?", "Ne bi te zanimalo", "Nemamo o čemu razgovarati", "Ti nisi za to", "Biti ćeš dobro, pusti me sada da radim", "Zar ne vidiš da me ovo na TV-u zanima i želim to čuti".
  2. Suprotstavljanje– Budući da zlostavljač živi u svojoj stvarnosti, a partnera doživljava kao protivnika, uvijek mora biti spreman da mu se suprotstavi. Ako partner stvari sagledava na drugačiji način, zlostavljač ima osjećaj gubitka kontrole i dominacije pa se mora suprotstaviti i poreći žrtvinu stvarnost (doživljaj, stav, vjerovanje). Npr. ako žrtva kaže: "Još uvijek ima previše pušača i omladina počinje sve ranije pušiti." Zlostavljač će se odmah suprotstaviti: "To nije tako! Nijedna statistika to ne pokazuje."
  3. Optuživanje– Zlostavljač okrivljuje svoju žrtvu za svoj bijes, ljutnju, razdražljivost i nesigurnost, optužujući je da je uradila ovo ili ono. Ovo su neke od tvrdnji u kojima se krije zlostavljanje: "Napadaš me.", "Dosta mi je tvojeg žaljenja.", "Tvoja uvijek mora biti posljednja", "Stalno pokušavaš započeti svađu". Takve optužbe su bolne za žrtvu, koja najviše od svega želi uvjeriti svog partnera da joj nije neprijatelj.
  4. Omalovažavanje i obezvređivanje - kada zlostavljač obezvređuje žrtvine osjećaje i doživljaje. Npr. žrtva kaže: "Povrijedilo me kada si rekao....", "Jako se rastužim kada podigneš glas na mene" ili "Meni to nije smiješno, niti to doživljavam kao šalu, imam osjećaj da me kritiziraš". Zlostavljač na to odgovara: "Opet imaš PMS!", "Baš si preosjetljiva.", "Kako ne kužiš da se šalim?!", "Pretjeruješ", "Imaš pogrešne zaključke i to je tvoj problem.", "Praviš od muhe slona.", "Sve shvaćaš preozbiljno.", "Zašto si tako negativna?", "Pokušavaš izazvati svađu.", "Pogrešno tumačiš moje riječi i sve iskrivljuješ.". U takvim situacijama žrtva počne sumnjati u sebe, preispitivati sebe, svoju percepciju i svoj smisao za šalu i zbunjena traga za rješenjem, pokušavajući shvatiti što radi krivo, ne shvaćajući pri tome, da takve omalovažavajuće tvrdnje partner iznosi kako bi izbjegao odgovornost za svoje ponašanje.
  5. Verbalno zlostavljanje pod maskom šale– Ponižavajuće primjedbe, pod maskom šale, najčešće su usmjerene na žrtvine intelektualne sposobnosti ili njezinu narav. Npr. "Što se i drugo može očekivati od žene!", "Da ti glava nije pričvršćena na ramena, ni nju ne bi mogao pronaći!", "Tako samo kokoši razmišljaju.", "Prirodna si plavuša.".
  6. Prosuđivanje i kritiziranje– Iznošenje kritike, prosudbe, ponekad čak i laži, često puta pred drugim osobama, sa namjerom da se žrtva postidi. Npr. "Bojiš se i vlastite sjene.", "Nikada ne znaš što želiš.", "Nikada nisi zadovoljna.", "Zaboravna si.", "Ne znaš razmišljati.", "Ne znaš parkirati.", "Tako se ne radi za kompjuterom. Nikada nećeš naučiti.".
  7. Prijetnje– Kod pasivne agresije, prijetnje se koriste kao manipulacija ili emocionalne ucjene, dok se kod izravne agresije koriste kao taktika zastrašivanja. Npr. "Ako ne napraviš što ti kažem, ostavit ću te i pronaći ću drugu, bolju od tebe.", "Ako ne napraviš što ti kažem, stvarno ćeš me naljutiti.", "Ako ne napraviš što ti kažem, udarit ću te.", "Ako ne napraviš što ti kažem, bolje da se sakriješ na kraj svijeta, jer ćeš požaliti što si se rodio."
  8. Narušavanje samopouzdanja– Sistematsko narušavanje samopoštovanja i odlučnosti, te sabotaža svega onoga što žrtva pokuša. Npr. "Ja sam odlučila za oboje, za tebe je previše komplicirano razmišljati o tome.", "Ti to nikada ne bi razumjela. Bavi se sa nekim jednostavnijim stvarima koje možeš shvatiti.", "Ni da ti napišem što trebaš reći, ne bi to znala pročitati!", "Zašto bi se gnjavila sa tim?", "To nema smisla", "Nikada nećeš uspjeti.", "Ti to ne možeš.", "To nije za tebe.", "Previše si nesposoban i slab. Pusti druge da brinu o tome.", "Idi se praviti pametnim pred svojom šupljoglavim prijateljima.".
  9. Pogrdne riječi i ponižavanje– U to spadaju svi pogrdni nazivi koji ponižavaju osobu. Npr. "Glupačo", "Kokoši", "Kučko", "Majmune", "Konju", "Imbecilu" i sl.
  10. Blokiranje komunikacije– Svrha blokiranja je sprečavanje rasprave i završavanje komunikacije. Blokirati se može izravnim zahtjevima ili skretanjem pažnje, npr. promjenom teme razgovora. Primjeri blokiranje: "Ne upadaj mi u riječ!", "Prestani me opterećivati.", "Ovaj razgovor nema smisla. Rasprava je završena.", "Prekini već jednom!", "Da li te je itko išta pitao?", "Ma, kako si nadošla na takvu glupu ideju?!", "Prestani se žaliti i kukati. Samo je tebi teško!", "Nemoj me sada opterećivati", "Je li te netko pitao za tvoje mišljenje?".
  11. Poricanje– Nepriznavanje svojih postupaka. Npr. "Nikada to nisam rekla.", "Ma što izmišljaš?", "Nikada nismo vodili taj razgovor.", "Bez razloga se uzrujavaš.", "Briješ", "To je sve u tvojoj glavi.".
  12. Naređivanje– je poricanje partnerove automonije i jednakosti, tj. podređivanje. Npr. "Uradi to i to.", "Nećeš to obući. Presvuci se odmah.", "Ostat ćeš kod kuće.", "Prebaci na drugi program.", "Isključi tu glazbu.", "O tome nema rasprave.", "Ne možeš ići u kazalište.".
  13. Zaboravljanje– je zapravo prikrivena manipulacija, koja uključuje poricanje. Ovdje se radi o stalnom zaboravljanju dogovora, obećanja i razgovora. Npr. "Ne znam od kuda ti to?", "Nisi mi to nikada spomenula.", "Ništa ti ja nisam obećala.".
  14. Zlostavljački bijes– je istresanje na partnericu/partnera, pri kojem se zlostavljač oslobađa temeljne napetosti koja izvire iz njegovog (njezinog) osjećaja bespomoćnosti. Rezultat toga je da se žrtva osjeća loše, a zlostavljač dobro. Od unutarnje napetosti, zlostavljač se redovno i nepredvidljivo oslobađa putem usmjerenog bijesa na svoju partnericu/partnera.

    Zlostavljač će uvijek izravno negirati postojanje svog bijesa ili će ga opravdavati sa tvrdnjom da je partnerica (ili partner) kriva za njegovo ponašanje.

Verbalno zlostavljanje u odnosima (guystuffcounseling.com)
Verbalno zlostavljanje nanosi štetu odnosu i osobama (matrimoniallawdupagecounty.com)

Temeljna prava u odnosima

U odnosu sa svojim bračnim ili životnim partnerom/partnericom trebali biste se osjećati voljeno, prihvaćeno, sigurno i poštovano. Ako u odnosu nema verbalnog zlostavljanja, tada postoji otvorenost i spremnost na rješavanje problema, nesuglasica i raspravljanje o željama, potrebama, nadama, strahovima i brigama oba partnera.

Oba partnera u odnosu imaju prava:

  1. na emocionalnu podršku
  2. na dobronamjernost partnera/partnerice
  3. na ohrabrivanje
  4. na nenasilnu komunikaciju u kojoj obje osobe saslušaju jedna drugu
  5. na vlastito mišljenje i različitost
  6. da vas partner/partnerica nešto zamoli, a ne da vam naređuje ili zahtjeva od vas
  7. na poštovanje
  8. da se vaši osjećaji i doživljaji priznaju kao nešto stvarno, bez obzira da li ih partner/partnerica razumije ili ne.
  9. na iskrenu ispriku za šale koje vas rastužuju ili ih smatrate uvredljivima.
  10. na suživot i zajedništvo u kojem nema okrivljavanja, omalovažavanja, ismijavanja, negativnog kritiziranja i prosuđivanja.
  11. na suživot i zajedništvo u kojem nema vike, galame, bijesnih ispada i divljanja.
  12. na suživot bez fizičkih prijetnji.
  13. da se o vašem poslu, hobijima i interesima govori sa poštovanjem.
  14. da vas nitko ne naziva imenom koje je vama uvredljivo i/ili ponižavajuće.
  15. na slobodu odlučivanja o svojem životu.
Verbalno zlostavljanje u odnosima (guystuffcounseling.com)
Nevidljivi ožiljci verbalnog zlostavljanja (womaninc.wordpress.com)

Potražite pomoć

Ako zaključite da vi i vaš partner živite u različitim stvarnostima, da različito doživljavate vaš odnos, da vas on/ona verbalno zlostavlja (najčešće zbog toga jer se iznutra osjeća bespomoćno), nije dobra ideja da mu/joj to pokušate objasniti, jer bi to doživio/doživjela kao poticaj za novi napad.

Potražite profesionalnu pomoć i podršku obitelji i prijatelja. Ako je partner zlostavljač voljan raditi na sebi i na popravljanju odnosa, ima nade da se vaš odnos transformira. Ali ako ste samo vi voljni raditi na tome, a on/ona ne, onda je to Sizifov posao, koje ne vodi rješenju. Takav odnos bolje je prekinuti.

Bez obzira na to je li zlostavljački odnos grub ili suptilan, ako ste se odlučili ostati u njemu i želite ga pokušati promijeniti, potrebno je razmotriti veći broj problema. Morate razmotriti što je funkcionalno za vas, a što nije. Zatim, trebate osvijestiti svoje emocionalne ovisnosti u tom odnosu, baš kao i vlastite neispunjene potrebe za povezanošću i bliskošću, kao i svoju želju da se vaš partner/partnerica prema vama odnose ljubazno, sa ljubavlju, suosjećanjem, poštovanjem i prijateljski nastrojeni.

Postavljanje svojih granica i zahtijevanje promjene vrlo je težak i izazovan zadatak, te je moguće da ne urodi promjenom.

Ako je partner zlostavljač voljan raditi na sebi, razvijati suosjećanje i razumijevanje prema vama, trebat će iscijeliti sve svoje duboke rane i suočiti se sa svim problemima koji su u njemu potakli stvaranje osjećaja bespomoćnosti.

Vi ne morate prihvatiti ponašanje svog partnera/partnerice i možete postaviti svoje granice zahtijevati promjenu. Međutim, ako to ne donese željeni rezultat, napustite odnos.

U svakom slučaju, potražite profesionalnu pomoć i podršku vama dragih osoba u koje imate povjerenje.  

Savjete opisane u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija



Mobilna verzija članka

Oglasi

Pogrebne usluge Silentium
Istraalf  Mobile Phone Shop - Bookstore
Ovlašteni servis za vozila marke Volkswagen i Škoda
Frigoservis Šime - klima uređaji
Izaberite novu Corollu prema vašim potrebama.