Logo - www-parentium.com
HAK Auto-klub Poreč

Na pomolu poljoprivredna revolucija u Kašteliru: Uzgoj algi kao izvor hrane u budućnosti

06.04.2021. (11:25)

Razgovarala: Marina Damjan

U staklenicima nedaleko Kaštelira nekoć su se proizvodili pomidori, a danas rastu sluzave nakupine zelenih algi. Nije u pitanju nemar: riječ je o planskoj proizvodnji hrane budućnosti koja u sebi sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline.

Poljoprivredno - tehnološku revoluciju u Istri želi pokrenuti poduzetnik i greentech developer Fran Palokaj koji živi u Nizozemskoj. Za naš poluotok vežu ga poslovni partneri i rođaci uz čiju pomoć je od 2017. otvorio osam različitih pogona proizvodnje chlorelle u Hrvatskoj. No, upravo na Poreštini želi stvoriti edukacijsko - istraživački centar Akademiju algi i veliki pogon za proizvodnju i preradu jestivih algi koji domaćim ljudima pruža sigurniji izvor prihoda od turizma.

Palokaj: Pojednostaviti tehnologiju i približiti je ljudima

Skupe investicije koje se mjere u milijunima eura jedini su razlog zbog čega se alge još masovno ne uzgajaju za biogorivo i hranu. No, kao greentech developer i direktor tvrtke Adriatic Algae Biotech, Palokaj je nakon deset godina istraživanja transformirao način proizvodnje i došao do komercijalne formule.

– Moj je cilj pojednostaviti tehnologiju i približiti je ljudima. Od kada radimo na tome, snizili smo investiciju ne 10 posto, već puta deset, pojašnjava Palokaj.

Da bi povećali proizvodnju, traže lokalne ljude koji žele naučiti uzgajati alge kao stalni ili dodatni posao.

– Ako ne nudimo mladim ljudima nešto kreativno, gdje se valorizira umni, a ne samo fizički rad, priroda se vraća na svoje, ali mladi odlaze, veli Palokaj koji u algama vidi alternativu turizmu. Objašnjava da će budući kooperanti proizvodne uvjete kontrolirati uz pomoć aplikacije, a kroz njihovu Akademiju algi dobiti svu potrebnu edukaciju i pomoć.

Kilogram algi čisti dva kilograma CO2

Alge na istoj kvadraturi donose sedam puta više proteina od soje, najpoznatijeg biljnog izvora proteina. Za proizvodnju troše 100 puta manje vode od stočarstva. Dodatno, ne zahtijevaju plodnu zemlju ni pesticide.

– Njima treba samo voda, sunce i bilo kakva površina tla, kaže Palokaj. Nije ni čudo što mnogi u algama vide čudotvorne usjeve koji predstavljaju spas od gladi i bogat izvor proteina za rastuću ljudsku populaciju.

U trgovinama zdrave hrane već se može kupiti hrvatska tjestenina s chlorellom. Uskoro na red dolaze kroasani, muffini i drugi gotovi proizvodi.

Kad okupe zainteresirane uzgajivače, prelaze na ekstrakciju omega masnih kiselina i ostalih nutritivnih sastojaka iz chlorelle, spiruline i crvene alge. A ako sve bude po planu, uz kavu će se u ugostiteljskim objektima moći naručiti i zdravi napitak od domaćih algi možda već ove godine.

Istra bi uz proizvodnju algi mogla biti ekološki raj

Palokaj vjeruje u svoj plan jer se Europska Unija obvezala smanjiti zagađenje i povećati udio obnovljivih izvora energije za barem 80 posto u idućih trideset godina. Najviše kisika na zemlji proizvode upravo alge.

– Jedan kilogram njihove biomase čisti dva kilograma ugljičnog dioksida iz zraka. U vremenima kad svjetske velesile razmišljaju o naplati zagađenja, uzgoj algi mogao bi Istru moglo učiniti CO2 negativnom puno ranije od 2050. godine, zaključuje Palokaj.