Logo - www-parentium.com
Free Poreč MTB Tours: kroz porečke šume, vinograde i maslinike

Kome i zbog čega treba psihoterapija ili seksualna terapija?

Ilustracija: ordedaycare.org
24.03.2014. (21:55) Autor: Conny Petö Đeneš

I dan danas, nažalost, postoje mnoge zablude o psihoterapiji, poput uvjerenja da je samo za "luđake" i "bolesnike" ili mentalno slabe osobe. Zbog takvih uvjerenja ljudi često odustaju od traženja psihološke pomoći. Imati "psihičke probleme" u nekim sredinama i dalje je "sramota". Na Zapadu je normalno da gotovo svatko ima svog psihoterapeuta, dok su kod nas ljudi nedovoljno informirani o mentalnom zdravlju i njegovu značaju.

Psihoterapija je liječenje riječima i predstavlja vrstu tretmana čiji je cilj pomoći osobama koje prolaze kroz teške životne krize ili situacije, koje imaju emocionalne probleme, puno briga (egzistencijalni problemi, gubitak posla, problemi na poslu, obiteljski i partnerski odnosi, razvod braka i sl.). Tu su, zatim, problemi odrastanja, bolna odvajanja, gubici, smrt voljenih osoba, traumatska iskustva, nemogućnost koncentracije pri učenju, tjeskoba i strahovi, nedostatak samopouzdanja i sl. Međutim, psihoterapija može služiti i za samorazvoj, učenje novih vještina, širenje vidika, kvalitetno strukturiranje vremena, bolje organiziranje i sl. Mlađe generacije su spremnije raditi na sebi i shvaćaju dobrobiti terapije, na koju gledaju kao na ulaganje u sebe. Općenito, ljudi koji su informirani o tome što je to psihoterapija, ne srame se govoriti o tome. Svi psihoterapeuti također imaju svoje psihoterapeute ili supervizore.

Uloga terapeuta je da pomogne klijentu bolje razumjeti svoju situaciju i unutrašnju prirodu, otkriti svoje osobne snage i sposobnosti u nošenju sa problemima i krizama, osvijestiti svoje obrasce ponašanja i razmišljanja (vjerovanja), naučiti preuzeti odgovornost za vlastite odluke i ponašanja, uvidjeti mogućnosti izbora pri donošenju odluka i sl.

Seksualna terapija je oblik psihoterapije usmjeren na prihvaćanje vlastite seksualnosti, na probleme s opuštanjem u seksu, kao pomoć u ostvarivanju međusobnog povjerenja i emocionalne povezanosti potrebnih za ostvarivanje seksualno zdrave veze, kao pomoć u ostvarivanju i/ili unapređivanju seksualne komunikacije, kao pomoć u prilagodbi situacije izazvanoj seksualnim problemom ili ograničenjem, kao pomoć kod seksualno zlostavljanih ili u izražavanju seksualnosti, kao edukacija o poboljšanju kvalitete seksualnog užitka, utemeljenog na znanjima Zapada i Istoka, kao način upotrebe seksualne energije za duhovni razvoj i sl.

Koje su različitosti u psihološkim zvanjima?

Postoje mnoge značajne razlike između psihijatrije, psihologije, psihoterapije i seksualne terapije. Svaka se bavi različitim vrstama problema. One se preklapaju i imaju sličnosti u radu, međutim ipak se radi o različitim zanimanjima:

Grane psihologije (prema Abrahamu Maslowu):

Prva sila psihologije pokušavala je reducirati kompleksnost ljudske prirode na jednostavne principe kondicioniranja, međutim, bila je bezuspješna kada su u pitanju aspekti poput ljubavi, svjesnosti i osobne vrijednosti.

Druga sila uglavnom se bavi proučavanjem psihopatologije. Prema Sigmundu Freudu, nesvjesni psihički procesi (prije svega oni koji potječu iz djetinjstva) mogu znatno utjecati na pojavu psihičkih poremećaja kao što su, primjerice, neuroze. Procesi koji potječu iz djetinjstva podliježu mehanizmu potiskivanja i tijekom trajanja psihoanalitičke terapije trebali bi se izazvati i ponovno proživjeti, kako bi se u odrasloj dobi mogli svladati. Najveći nedostatak ovog pristupa je što klasično psihoanalitičko liječenje traje godinama.

Treća sila, koja se najviše bavila samoaktualizacijom, također je doživjela ograničenja na koja je Maslow 1968. godine upozorio. U svojim daljnjim istraživanjima on je otkrio mogućnosti koje nadilaze samoaktualizaciju. U trenucima kada osoba doživljava vrhunska iskustva (peak experiences), poimanje sebe (selfa) se rasplinjuje u svjesnost većeg i šireg jedinstva sa svime što jest. I upravo to područje je područje kojim se bavi transpersonalna psihologija, te ju je stoga Maslow nazvao ”četvrtom silom” psihologije. Pred kraj svojega života Maslow je na vrh svoje ljestvice nadodao i šestu potrebu – Potreba za samonadilaženjem (transcendencijom), temeljem transpersonalne psihologije.

Abraham Maslow
Abraham Maslow