Logo - www-parentium.com
HAK Auto-klub Poreč

Depresija - više od obične tuge

Ilustracija (iahealth.net)
26.05.2014. (07:32) Autor: Conny Petö Đeneš

Svi poznajemo osjećaj potištenosti, koji se pojavi zbog nekog emocionalno uznemirujućeg događaja u našem životu. Depresivna reakcija koja uslijedi popraćena je normalnim osjećajima deprimiranosti, koji prolaze i s vremenom se smiruju. Tugovanje i žalovanje za voljenom osobom, smrt u obitelji ili gubitak prijatelja gase nam radost življenja i prirodno je osjećati tugu i potištenost. Depresivna raspoloženja mogu se javiti i zbog hormonskih promjena, uslijed teže bolesti ili kao nuspojava kod korištenja nekih lijekova.

Postoji, međutim, znatna razlika između potištenosti i patnje uzrokovane depresijom. Kada su tuga, potištenost i neraspoloženje nesrazmjerni razlogu nastanka, ili ako se pojavljuju bez posebnog povoda i pri tome ne možete raditi, koncentrirati se, fokusirati se, družiti se, radovati se, spavati i izgubite tek, tada se radi o depresiji. Teška depresija je ozbiljan biopsihosocijalni poremećaj koji narušava svakodnevni život te dovodi do nemogućnosti normalnog funkcioniranja i pojave suicidalnih misli.

Uzroci i simptomi depresije

Depresija ne dolazi zbog moralne slabosti, već je posljedica narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu (ponajviše serotonina) i neurotransmitera (živčanih prijenosnika).

Manifestira se kao nezanimanje za svakodnevne aktivnosti, poremećen apetit (osoba ili dobiva ili gubi na težini), nesanica i/ili noćne more, krajnji umor, gubitak interesa za sve što je nekada osobu radovalo, osjećaj bespomoćnosti i rezignacije, bezvoljnost za bilo čime, zatim kao neprestana i dugotrajna potištenost i tuga, osjećaj krivnje, gubitak dodira sa stvarnošću, razmišljanje o smrti, u nekim slučajevima i halucinacije.

Uzroci depresije još uvijek nisu dovoljno istraženi. Smatra se da se ona javlja kao kombinacija više uzročnika, pri čemu važnu ulogu igraju genetska predispozicija, stresni događaji i način življenja. Budući se radi o fiziološkim promjenama na mozgu, ona nije stanje uma, već je kombinacija psihofizičkih, bioloških i genetičkih faktora koji uslijed hormonalnog disbalansa stvaraju abnormalnosti u funkciji neurotransmitera.

Depresija se može pojaviti u bilo kojoj dobi, a pogađa oko 25% žena, 10% muškaraca i 5% adolescenata.

Kako se oduprijeti depresiji?

U razvijenim zemljama depresija se smatra jednim od najraširenijih zdravstvenih problema. Često je povezana i sa strahom, tjeskobom, nesanicom, zabrinutošću, uzrujanošću i emocionalnim poteškoćama. Ona je ozbiljno stanje koje narušava obiteljski, ljubavni, društveni i poslovni život.

Koraci koje sami možete poduzeti u liječenju depresije u sljedeći:

1. Kada Vam se pojave negativne misli, odvratite ih na način da um okupirate nečim drugim, npr. čitanjem knjige, slušanjem glazbe, gledanjem komedije, spremanjem kuće, kuhanjem i sl.

2. Boravite na otvorenom i svakodnevno provodite barem dva sata na suncu. Možete boravak na otvorenom iskoristiti i za šetnju po prirodi ili uz more. Sunce ulijeva život u nas i opskrbljuje nas vitaminom D, boravak kraj vode umiruje emocije, a priroda nas iscjeljuje. Zbog nedovoljnog boravka na suncu od depresije češće obolijevaju ljudi u zimi i oni koji žive u krajevima u kojima je pretežito oblačno i kišovito.

3. Svakodnevno konzumirajte po žlicu lanenog ulja, jer je ono bogato omega 3-6-9 masnim kiselinama, koje pokazuje dobre rezultate u liječenju depresije.

4. Kod depresije također pomaže i zdrava prehrana sa puno svježeg voća i povrća, posebice zelenog lisnatog povrća koje obiluje klorofilom. Hrana bogata složenim ugljikohidratima, poput cjelovitih žitarica i quinoe, djeluje na povećanje serotonina (neurotransmiter odgovoran za dobro raspoloženje). Zatim, hrana bogata triptofanom (esencijalna aminokiselina) poput orašastih plodova i sjemenki sezama, potiče proizvodnju serotonina i melatonina (neuro hormon koji regulira odmor i spavanje).

5. Tjelovježba, kretanje, šetnje, ples, plivanje, sport i druge tjelesne aktivnosti povećavaju aktivnost serotonina i dopamina (neurotransmiter zadužen za neuro-endokrine funkcije) koji su odgovorni za stanje blaženstva, smirenosti i zadovoljstva. (Neka istraživanja pokazuju da pola sata šetnje tri do četiri puta tjedno ima isti učinak kao i uzimanje antidepresiva Zoloft.)

6. Dubok odmor i kvalitetan san važni su u liječenju depresije. Idite spavati najkasnije u 22 sata i ustanite iz kreveta najkasnije u 7 sati. Previše sna također nije dobro. Meditirajte redovito i svakodnevno provodite vježbe disanja. Ispravna tiha meditacija daje dubok i kvalitetan odmor te čisti od stresa, dok vježbe disanja tijelo opskrbljuju kisikom.

7. Svaki drugi do treći dan provodite vrijeme u nekoj društvenoj aktivnosti koja uključuje više ljudi. Uspostavite pozitivne odnose i bavite se stvarima koje vas raduju. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji vrijeme provode u društvu drugih i imaju širok krug poznanstava mnogo sretniji u odnosu na one koji puno vremena provode sami. 

Sve savjete opisne u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija - www.nebeska-harmonija.hr.