Uvala Lakošaše na Marleri ponovno diše zahvaljujući mladima iz Grčke, Portugala i Hrvatske

Istra
28.06.2018 09:01
D. Požarić
Toplina, pritisak i sunčevo svjetlo napadaju materijal na različite načine. Grumeni plastike koji nastaju kao rezultat topljenja često u sebe integriraju strane materijale.
Toplina, pritisak i sunčevo svjetlo napadaju materijal na različite načine. Grumeni plastike koji nastaju kao rezultat topljenja često u sebe integriraju strane materijale.
1
Tekst i fotografije: Petra Počanić, aMORE festival moru
Proteklog vikenda održana je volonterska akcija čišćenja uvale Lakošaše (Marlera - Ližnjan) u sklopu Erasmus+ projekta “Save The Wave” koji provodi Udruga Prizma iz Gračaca s partnerima i suradnicima iz Grčke, Portugala i Hrvatske te uz podršku aMORE festivala - prvog festivala posvećenog moru.
2
Morske struje, vjetar, neadekvatno zbrinjavanje otpada, a prije svega naše loše životne navike tijekom cijele godine nanose velike količine raznog otpada na naše obale. Otpada je svake godine sve više, a u najvećem postotku plastike. Problem plastičnog otpada u morima i oceanima globalnog je karaktera, s negativnim posljedicama kako za okoliš, tako i za ljudsko zdravlje te kvalitetu života i ekonomiju. Nepotrebno je naglašavati koliko sve to može imati utjecaja na turizam, kao glavnu gospodarsku granu u Hrvatskoj.
Prekrasna obala Marlere nije izuzetak kada je u pitanju zagađenje. U samo dva sata, 25 volontera i volonterki iz Hrvatske, Grčke i Portugala sakupilo je približno 6 kubika otpada na samo 400 m2 obale.
3
“Zabrinjavajuća brojka s obzirom da se radi o otpadu sakupljenom u prvom, površinskom sloju. Ako zagrebete ispod površine, tamo se već krije novi otpad. Gotovo je nemoguće sve počistiti...”, komentirao je Silevstar Petrov, predsjednik udruge Prizma i voditelj “Save The Wave” projekta.
Gotovo 98% sakupljenog otpada u uvali Lakošaše čini plastika. Većinu predmeta za svakodnevnu uporabu možemo lako prepoznati, a neki su zbog topljenja poprimili novi oblik, te postali gotovo neprepoznatljivi. Neke su pak nastanili morski organizmi.
Problem plastičnog zagađenja veliki je i kompleksan. Kao i za sve sustavne probleme, ne postoji jedno jedino rješenje već niz rješenja ili pokušaja koji u konačnici mogu, ali i ne moraju uspjeti. Sve su mogućnosti otvorene. Ono što je sigurno je da trebamo pokušati uvoditi pozitivne promjene na svim razinama. Problem plastičnog otpada nije problem recikliranja već cijelog životnog ciklusa proizvoda, ali i naših potrošačkih navika.
4
Uvidom u otpad sakupljen na Marleri, očit je problem s upotrebom štapića za uši, vrećica i cerada, plastičnih žica koje se koriste u poljoprivredi, čepova, ribolovnog materijala (pogotovo pergolara i plastičnih kašeta) te boca i ambalaža raznih veličina. Tu se mogu naći i igračke, obuća, kemijske, baloni, slamčice, veći komadi plastike, stiropor. Ukratko, sve čime se svakodnevno koristimo more je izbacilo u samo jednu uvalu. A takvih je uvala bezbroj. Što možemo učiniti?
Ne možemo zaustaviti proizvodnju plastike, ali zasigurno možemo pametnije koristiti tako dugovječan materijal. Što možemo napraviti na lokalnoj razini? Ako uzmemo primjer pronađenog otpada na Marleri, možemo se zapitati što možemo primjerice napraviti da plastični pergolari koji se koriste za uzgoj školjaka ne završavaju u moru kao otpad? Mogu li se oni izrađivati od ekološki prihvatljivijih materijala? Kako uopće dospijevaju na obalu? Zbog pucanja ili nemara? Pokušajmo zamisliti kako redizajnirati proizvode koje koristimo, ali i naše loše navike.
5
Upravo će se tim temama baviti mladi koji sudjeluju u “Save The Wave” projektu te borave 7 dana u Poreču kako bi razmijenili iskustva o biologiji i ekologiji mora, te inovativnim i kreativnim rješenjima za problem plastičnog otpada.
“Svi su jako angažirani i veoma ozbiljno shvaćaju zadatake. Očita je zabrinutost trenutnim stanjem okoliša, ali i želja za sudjelovanjem u promjenama. U rujnu se projekt nastavlja na portugalskom otoku Madeiri, te će iskustvo u Puli i Poreču zasigurno biti od velike važnosti. Ovom prilikom želimo se zahvaliti aMORE festivalu, Gradu Poreču i pulskom Akvariju na podršci, te Općini Ližnjan koja je osigurala odvoz otpada iz uvale Lakošaše.” zaključila je Vaso Charitopoulou, osnivačica lokalnog razvojnog centra “Dione” iz Grčke. (dp)
Toplina, pritisak i sunčevo svjetlo napadaju materijal na različite načine. Grumeni plastike koji nastaju kao rezultat topljenja često u sebe integriraju strane materijale.
Plutajuće plastične objekte mogu naseliti morski organizmi. Na taj način struje ih mogu transportirati i na jako velike udaljenosti te ukoliko dospiju izvan vlastitog staništa mogu predstavljati prijetnju postojećoj ekološkoj ravnoteži.
Plastični štapići za uši pronađeni u jednoj od 13 vreća otpada gotovo su obavezan otpad na hrvatskim plažama. Koriste se u ogromnim količinama te predstavljaju veliku prijetnju za okoliš.

Fotogalerija

© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti