Ušće Mirne i Tarska vala postaju zaštićeni dijelovi prirode

Lokalno
02.03.2009 00:00
D. Požarić
Ušće Mirne i Tarska vala postaju drugi poseban ornitološki rezervat u Istri
Ušće Mirne i Tarska vala postaju drugi poseban ornitološki rezervat u Istri
[slika1d]Napisala Kristina FLEGAR
Snimio Milivoj MIJOŠEK
Stotine ptica, vodozemci, gmazovi i sisavci koji stalno ili privremeno borave na ušću rijeke Mirne i u Tarskoj vali, pa i tamošnje biljke, uskoro će lakše disati. Pred samim je ciljem ostvarenje inicijative Nature Histrice o zaštiti tog područja u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata (zasad s predznakom »privremena«), što je predviđeno županijskim prostornim planom.
Pola ptičjih vrsta na crvenoj listi
- Elaborat smo izradili prije više od četiri godine, nakon čega smo ga usklađivali sa Zakonom o zaštiti prirode koji je u međuvremenu izmijenjen čak tri puta. Sad je naš prijedlog napokon prošao Državni zavod za zaštitu prirode, koji je dao pozitivno konačno mišljenje, te je proslijeđen Upravi za zaštitu prirode u Ministarstvu kulture koja izdaje zaštitu. Realno je očekivati da ćemo je dobiti u prvoj polovici ove godine, a osobno se nadam da će to biti vrlo skoro, rekao je Elvis Zahtila, ravnatelj javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije.
[slika2d]Privremenu je zaštitu - čiji su kriteriji potpuno jednaki kao kod trajne, ali je procedura za njeno proglašenje jednostavnija i kraća - Natura Histrica zatražila da bi zaštita što prije stupila na snagu. Trajanje joj je ograničeno na tri godine i u tom ju je roku potrebno učiniti trajnom na način sličan donošenju prostornih planova. Županija će, dakle, provesti javnu raspravu u jedinicama lokalne samouprave čiji su dijelovi uključeni u budući posebni ornitološki rezervat. Riječ je o Gradu Novigradu, koji je inicijativu svesrdno podržao još 2005. i uključio je u prošle godine donesen prostorni plan uređenja, te Općini Tar-Vabriga.
- Radi se o području od 466 hektara, s približno 140 katastarskih čestica uglavnom u državnom, a nešto i u privatnom vlasništvu. Ovaj je dio prirode izuzetno važan kao vlažno stanište i jedno od rijetkih preostalih močvarnih područja na Mediteranu, po svojoj bioraznolikosti i ekološkim karakteristikama. Osobito je značajna ornitofauna, to jest fauna ptica. Dosad je tu zabilježeno dvjestotinjak vrsta ptica od kojih je polovica na crvenoj listi, što znači da su ugrožene, a još dvadeset posto je potencijalno ugroženih koje vrlo lako mogu prijeći na tu listu. O vrijednosti ovog područja govori i činjenica da je od desetka biljnih vrsta koje su u posljednjih stotinu godina nestale u Istri čak šest imalo stanište u močvarama donje Mirne, objasnio je Zahtila.
Tu su i 34 vrste sisavaca, kao što su rovke, šišmiši, vjeverica i tvor, od kojih je 12 zakonom zaštićeno, a jedna - vidra, područno je izumrla, zatim devet vrsta vodozemaca (osam zakonom zaštićenih), poput velikog vodenjaka, žutog mukača, šumske žabe i zelene krastače, te 15 vrsta gmazova (14 zakonom zaštićenih) među kojima barska kornjača, glavata želva, različite gušterice, zelembać i gad.
Raj za promatrače ptica
Ušće Mirne i Tarska vala ovom inicijativom postaju drugi posebni ornitološki rezervat u Istri, nakon Paluda, te ukupno peti posebni rezervat uz one šumske vegetacije Kontija i Motovunska šuma te mora i podmorja Limskog kanala.
- To je vrlo visoka kategorija zaštite prirode. U nekim je odredbama posebni rezervat čak stroži od nacionalnog parka. No, njegovo proglašenje za domaće stanovništvo i za njihove tradicionalne djelatnosti neće nešto bitno promijeniti. Poljoprivredom će se i dalje moći baviti, iako u nešto drugačijem obliku - bez pesticida, pa je predložena ekološka proizvodnja. Izlov ribe u Tarskoj vali bit će dopušten na način na koji se on obavlja već desetljećima, ali ribiči više neće moći udice bacati na ušću Mirne. Kanuisti će nastaviti dolaziti, što će posebno biti regulirano poštujući potrebe ptica koje se ovdje i gnijezde. Dosta problema nalazimo u činjenici da planirano golf igralište na području općine Tar-Vabriga zadire u prostor budućeg rezervata koji spada i u ekološku mrežu staništa od međunarodnog značaja. Međutim, to ne znači da ga nije moguće ostvariti. Uvjet je da održi staništa u takvom obliku da sve životinje i biljke mogu ovdje opstati, objasnio je Zahtila.
Osim svega toga, trebat će staviti pod kontrolu broj nutrija te posebno povesti računa o uređenju obala, sprečavanju pretjerane košnje i rezanja raslinja.
Osnovni razlog ugroženosti ovdašnjih životinja i biljaka je nestajanje prirodnih staništa isušivanjem i zatrpavanjem močvarnih predjela te melioracijom. Ali opasnost predstavlja i lov, napuštanje tradicionalnog stočarstva, intenzivna poljoprivreda, turizam i zagađenje voda. Istaknuto mjesto među njima pripada neinformiranosti o toj prirodnoj vrijednosti, o kojoj na koncu ovisi i opstanak čovjeka, i neprepoznavanju značaja zaštite takvih ekoloških sustava na regionalnoj razini. Stvari bi mogle promijeniti planirane edukacija i ekološke aktivnosti za predškolce, školarce i studente.
- Proglašenje posebnog ornitološkog rezervata, kojim će upravljati Natura Histrica, bit će osnova i za organiziranje sve popularnijeg promatranja ptica, kojim se bavi više od deset milijuna Europljana i gotovo 60 milijuna stanovnika Sjeverne Amerike. No, da bi ono zaista zaživjelo, ključno je da ga prihvate lokalni stanovnici, škole, udruge, ribiči, lovci…, zaključio je Zahtila.
Mjesto na kojem je plamenac Vinko vraćen na slobodu
Lagunarni sustav ušća rijeke Mirne i Tarska vala izuzetno je značajan lokalitet za seobu, prezimljavanje i gniježđenje ptica vodenih staništa, ne samo u Istri, već i u Hrvatskoj. Svaka je od njih zanimljiva, a ornitolog i nadzornik Nature Histrice Roberto Stelko posebno skreće pažnju na žalare cirikavce, sibirsku vrstu gnjezdarica koja u ljetnom periodu prelijeće preko naših krajeva. Posljednjih je godina primijećeno jato od tridesetak primjeraka koje ovdje zimuje.
Tu je i 1.200 pataka, većinom zviždara, kržulja i divljih pataka, zatim utve, čaplje žličarke, male i velike bijele čaplje, kormorani, čigre, pet vrsta galebova, eje strnjarice i eje močvarice, grabljivice poput škanjca, orla ribara i jastreba, crvene i crne lunje…
Lani su se tijekom veljače pojavili i prekrasni plamenci, a godinu ranije je tu nakon dvotjednog oporavka pušten na slobodu jedan od njih, nazvan Vinko, kojega je na moru spasio rovinjski ribar Luciano Ugrin.
- Ptice kao neprijatelja prepoznaju čovjeka, ali ne i vozila. Zato im ovdašnja bijela cesta posebno ne smeta. Dovoljno će biti ograničiti brzinu kretanja i obogatiti vegetaciju da bi vodeno stanište bilo djelomično od nje skriveno. Vijaduktu Istarskog ipsilona su se dobro prilagodile pa tako primjećujem vjetrušu, vrstu malih sokolova, koja nosače koristi kao odmorište i osmatračnicu, ispričao je Stelko.

Fotogalerija

© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti