Ukupna kvaliteta hrvatskih kampova nezadovoljavajuća, ali raste
Motiv iz Solarisa krasi naslovnicu ANWB-ovog vodiča
[slika1d]Piše Goran PRODAN
POREČ - Hrvatska se u posljednjih pet godina kao kamping destinacija uspješno transformira iz zemlje masovnog turizma velikih brojki u zemlju kvalitetnog turizma, istaknuo je Max Stich, potpredsjednik njemačkog ADAC-a, na nedavnoj prezentaciji ovogodišnjih kamping vodiča ovog uglednog automobilskog kluba na turističkom sajmu CMT u Stuttgartu. Taj razvoj kojim je Hrvatska dosegla etablirane europske kamping destinacije, naglasio je Stich, vjerno prikazuje i činjenica da je ove godine uz ninski Zaton i Park Umag dobio ADAC-ovu oznaku »superkampa«, a njome se može podičiti samo 75 od 5.400 europskih kampova predstavljenih u ADAC-ovim vodičima.
Ključni elementi ocjene
ADAC-ovi inspektori, ukupno njih 30, svake godine obilaze kampove u 34 europske zemlje i iznova ih ocjenjuju u pet ključnih elemenata: sanitarije, kamp mjesta (parcele), gastronomija i opskrba, plaže i sport te animacija. U ADAC-ovom kamping i karavan vodiču za 2009., onom za južnu Europu, ocijenjena su ukupno 103 hrvatska kampa, jedan više nego lani, a uvrštena su i dva bez ocjene, obavještavaju iz Kamping udruženja Hrvatske. KUH-ova je stručna služba priredila prikaz ocjena u ADAC-ovom vodiču, ali i onom njegovog nizozemskog pandana ANWB-a, koji je također vrlo cijenjen među kampistima i uvažavan u kampovima.
Uvodno je istaknuto da su temeljem lanjskih ocjena dva hrvatska kampa - Park Umag i Zaton kod Nina - dobila crvenu ploču i oznaku »Superplatz«, što je najviše priznanje ADAC-a za izvanredna dostignuća u kampu. Kvalitetu za tzv. žutu ploču iz lanjskog vodiča potvrdilo je osam kampova, među kojima su iz Istre Kanegra, Stella Maris, Finida, Park Umag i Solaris te lošinjska Pokjana, ninski Zaton i Vira na Hvaru, a još su dva prvi put dobila to priznanje za posebna dostignuća: Lanterna kod Tara i Nevio u Orebiću.
Park Umag je i među kampovima koje su ADAC-ovi inspektori izdvojili i dodijelili im posebna priznanja za izvanrednu njegu i uređenost. Uza nj, među ukupno šest hrvatskih, iz Istre je još i Valalta. Posebno priznanje za izvanredno održavanje sanitarija, što je kategorija koju ADAC iznimno cijeni pa kamp neće dobiti žutu ploču ako za nju nema četiri od maksimalno pet zvjezdica, dobilo je 11 kampova u Hrvatskoj, ali nijedan iz Istre. Međutim, Istra je jedina hrvatska regija u kojoj je prosječna ocjena kampova iznad tri, od maksimalnih pet.
Poboljšanje u segmentu sanitarija
Za istarske kampove prosjek je 3,2, a hrvatski dosežu samo 2,4. Na hrvatskoj razini najniža je prosječna ocjena za animaciju, svega 2,1, slijede sanitarije (2,2), plaže i sport (2,3), kamp mjesto (2,5), a na vrhu su gastronomija i opskrba s prosjekom 2,9. Zanimljivo, jedino je u posljednjoj kategoriji zabilježen pad prosječne ocjene u odnosu na one iz prethodne četiri godine. U ostalima ona pomalo, ali ipak raste, najviše kod sanitarija, koje su 2005. godine imale prosjek od jedva 1,8.
Činjenica je da prosječna ocjena hrvatskih kampova raste, od 2,1 u 2005. do sadašnjih 2,4, ali u KUH-u smatraju da je nužno istaknuti da je ta ocjena »nezadovoljavajuća s obzirom na mogućnosti i razvojne prilike koje imamo«.
Po turističkim regijama ADAC-ove ocjene kvalitete kampova i pojedinih elemenata njihove ponude kreću se u rasponu od 0,9 (!?) koliko je prosječna ocjena za animaciju u kampovima u Splitsko-dalmatinskoj županiji ili 1,2 koliko su za sportsku ponudu dobili oni u Dubrovačko-neretvanskoj pa do najviših 3,6 što je prosječna ocjena za ugostiteljstvo i opskrbu u istarskim kampovima te za animaciju u istarskim i onima u Šibensko-kninskoj županiji.
Iz ADAC-ova vodiča valja spomenuti i zbrojeve »zvjezdica« odnosno ocjena u bodovima koje su dobili pojedini hrvatski kampovi. Od maksimalnih 25 bodova najviše je, čak 22,5, dobila rovinjska Valalta, ali ni to joj nije bilo dovoljno ni za žutu ploču jer je »pala« na sanitarijama (ocjena 3,5). Po 21 bod imaju Park Umag, Straško i Zaton, a po 20 umaška Kanegra i Stella Maris, tarska Lanterna i Solaris te Bijela Uvala između Poreča i Funtane, koja jedina nema žutu ploču. Vrsarska Koversada skupila je 19,5 bodova, a po 19 vrsarski Porto Sole, rovinjski Polari i Veštar, medulinska Kažela te Poljana i Vira. U KUH-ovoj analizi zanimljiva je i opaska da samo dva hrvatska kampa, Paklenica i Kozarica, u ADAC-ovom vodiču imaju atribut »biciklistički«, a nijedan istarski nema oznaku »u blizini biciklističkih staza«, unatoč činjenici da je u Istri uređeno najviše takvih sportsko-rekreativnih itinerara.
Svi istarski kampovi - lijepi
Uz njemačko tržište, s kojega hrvatski kamping turizam ostvaruje najveći promet, Hrvatskoj je, a posebno Istri, posebno važno i nizozemsko. Ono je s 1,6 milijuna noćenja kampista treće na razini Hrvatske (iza njemačkog i slovenskog), a drugo u Istarskoj županiji, uz napomenu da je lani zabilježilo najveći relativni rast od čak 119 posto. Utoliko je i ANWB-ov kamping vodič, kao jedan od najvažnijih na nizozemskom tržištu, značajan posredni pokazatelj kvalitete hrvatskih kampova. U ovogodišnjem su predstavljena 82 hrvatska kampa, od kojih je 75 i ocijenjeno. Posebna priznanja dobilo je šest kampova, tri u Primorsko-goranskoj, dva u Zadarskoj i jedan u Šibensko-kninskoj. Dakle, nijedan iz Istre, iako su istarski kampovi i po ANWB-ovim kriterijima najbolje ocijenjeni u Hrvatskoj – i pojedinačno i u prosjeku.
Kontrolori nizozemskog automobilskog kluba prosječnu ocjenu kampa izračunavaju temeljem ocjena sanitarija, kamp mjesta (parcela) i kampa u cjelini, ali ih ponderiraju, pa se ona za sanitarije množi s tri, a za parcelu s dva. Maksimalna ocjena je 10, a prosjek za hrvatske kampove je 7,6, što je isto kao i u lanjskom vodiču. Istarski kampovi, ukupno je ocijenjen 31, imaju prosječnu ocjenu 7,9. Zanimljivo je primijetiti da svi istarski imaju oznaku »lijepi kamp«, a 24 i da su »uklopljeni u lokalni autohtoni ambijent«.
Najbolje su po ANWB-u ocijenjeni, s prosjekom 8,6, Lanterna i Solaris kod Tara, Ulika kod Poreča i Orsera u Vrsaru. Među tri kampa s ocjenom 8,5 iz Istre su Bijela Uvala i Veštar, ocjenu 8,4 ima umaška Pineta, a Kanegra je jedan od tri hrvatska kampa s ocjenom 8,3.
Po kategorijama najbolju ocjenu sanitarija ima Veštar, 8,9 od mogućih 10, istu za parcele imaju Orsera i Park Soline kod Biograda, a 9,1 je najviša ocjena za kamping teren u cjelini i imaju je Lanterna i Solaris. Motiv iz potonjeg kampa krasi i naslovnicu ovogodišnjeg ANWB-ovog vodiča.
ANWB u svojem vodiču ocjenjuje i druge elemente ponude kampa, koji ne ulaze u ukupnu ocjenu. Tako su čistu desetku za bazene dobili Lanterna, Zelena Laguna, Valalta, Veštar, Park Umag i Bi Village. Najvišu ocjenu, 9,4, za ugostiteljsko-trgovačku ponudu dobila je Kažela, ali među tri najbolje ocijenjena hrvatska kampa po ponudi sporta i animacije nema nijednog iz Istre.
U Istri više od polovice noćenja kampista
Lani je, po podacima KUH-a, u hrvatskim kampovima registrirano blizu 13,7 milijuna noćenja, tri posto više nego prethodne godine. Uvjerljivo najviše kamping noćenja ostvarili su Nijemci - 4,2 milijuna, potom Slovenci 2,2, Nizozemci 1,6, Talijani 1,3 te Austrijanci 1,1 milijun noćenja. U prvih deset su još Česi, Hrvati, Danci, Poljaci i Mađari. Najveći porast noćenja zabilježili su Nizozemci, plus 19 posto te Poljaci, plus 18.
Više od polovice svih noćenja ostvareno je u kampovima u Istarskoj županiji - sedam i pol milijuna. I ovdje kampiste predvode Nijemci s 2,6 milijuna noćenja. Slijede Nizozemci koji su s 1,2 milijuna, plus 18 posto u odnosu na 2007., preskočili Slovence koji su lani ostvarili milijun i 58 tisuća noćenja. Talijanski kampisti zabilježili su 792 tisuće, a austrijski 660. Na istarskoj top-listi slijede Danci, Česi te Poljaci s velikim skokom od 36 posto (ukupno 110 tisuća noćenja) pa Belgijanci, Hrvati i Švicarci.
[slika2d]
Hrvatska konačno i u ADAC-ovom vodiču odmorišta za kampere
Poznato je da je jedna od najlošijih točaka hrvatske kamping ponude nedostatak uređenih odmorišta za kampere. Zbog toga se Hrvatska dosad uopće nije spominjala u posebnom ADAC-ovom vodiču za tu vrstu kamping smještaja. U ovogodišnjem vodiču konačno je i 13 kamp odmorišta, malih kampova ili parkirališta za kampere u Hrvatskoj. To pokazuje pozitivan pomak i u ovom segmentu ponude, ali ADAC napominje da su prava kamp odmorišta u Hrvatskoj rijetkost pa su i ovi predstavljeni u pravilu tek jednostavna parkirališta, često bez kamping servisa i gotovo uvijek s previsokim cijenama.
Od 13 predstavljenih šest je u Istri: kod grožnjanskog groblja, na farmi Pino u baderljanskom Katunu, pri vrsarsko-funtanjanskom kampu Valkanela i rovinjskim kampovima Polari i Porton Biondi te u kampu Karlo kod Banjola.