U lipnju ponovno nulta inflacija

Pod utjecajem potisnute domaće potražnje i pada cijena sirovina na svjetskim robnim tržištima (s naglaskom na sirovu naftu), potrošačke cijene u prvom polugodištu ove godine balansiraju u vrlo uskoj amplitudi oko nule. Tijekom tri mjeseca, zabilježena je minimalna deflacija (prosječno -0,5 %), tijekom preostala tri stagnacija cijena ili njihov minimalni rast, što je na razini cijelog polugodišta rezultiralo prosječnim blagim padom cijena od -0,2 %. U okviru takve dinamike realizirana su i kretanja u lipnju: razina godišnje stope promjene indeksa potrošačkih cijena ponovno je stagnirala (0,0 %).

Godišnju razinu rasta potrošačkih cijena i nadalje izravno formiraju tri osnovne poluge: s jedne strane cijene plina i naftnih derivata koje padaju i stvaraju deflatorne pritiske te, s druge, cijene prehrane koje više ili manje dinamično rastu te stvaraju jače ili slabije inflatorne pritiske. Tako su cijene plina na godišnjoj razini pale za -8,1 %, a cijene naftnih derivata za -16,7 % (lož-ulja) odnosno -6,2 % (goriva i maziva za automobile), što je nešto oštrije od njihovoga godišnjeg pada u svibnju. Pad cijena plina posljedica je administrativne odluke koja je donesena početkom travnja, dok je pad cijena naftnih derivata rezultanta kretanja tečaja dolara (koji je prema kuni jači za oko 22 % u posljednjih godinu dana) i cijena sirove nafte na svjetskom tržištu koja je u godišnjoj usporedbi (u cijenama izraženima u dolarima) niža za oko 45 %. S druge strane, cijene hrane, koje imaju vrlo visok ponder u košarici roba za izračun indeksa potrošačkih cijena (28,9 %), na godišnjoj su razini padale od prosinca 2013. godine do veljače ove godine, nakon čega rastu, u lipnju na razini od 0,8 % (najviše od listopada 2013. godine).

Kretanja sličnih karakteristika bilježe se i na području eurozone: u prva tri mjeseca su realizirane negativne godišnje stope rasta potrošačkih cijena (prosječno -0,3 %) koje su se u sljedeća tri izdigle iznad nule, no vrlo blago i nesigurno. Naime, nakon inflacije od 0,3 % u svibnju, rast cijena se u lipnju ponovno ublažio (0,2 %) uslijed jačeg pada cijena energije (s -4,8 % na -5,1 %) te blažeg rasta cijena neprerađene hrane (s 2,1 % do 1,9 %). Pritom je uočljivo kako su se i potrošačke cijene, kada se isključe volatilne cijene energije i neprerađene hrane, ponovno spustile (s 0,9 % do 0,8 %), nakon što je prethodnog mjeseca realiziran njihov najoštriji rast od kolovoza prošle godine. To pokazuje kako su deflatorni pritisci još jaki, dometi ekspanzivne monetarne politike ECB-a ograničeni, a gospodarski oporavak spor i krhak.

U sljedećim će mjesecima cijene nafte i nadalje imati snažan izravni deflatorni utjecaj (pod utjecajem srpanjskoga povijesnog dogovora Zapada i Irana o nuklearnom programu i ublažavanju sankcija, cijene nafte su pale na najniže razine od siječnja), što će, uz prigušen rast potražnje, i dalje držati inflaciju vrlo blizu nule i na području Hrvatske i na području cijele EU.

-Unatoč blagim inflatornim pritiscima koje stvaraju cijene prehrambenih proizvoda, cijene energenata su snižene, što je utjecalo na pad razine cijena za 0,2% u prvom polugodištu ove godine. Deflatorni pritisci jaki su i na razini EU, uslijed čega u ovoj godini očekujemo vrlo nisku stopu inflacije, blizu nule u Hrvatskoj i na razini EU, komentira direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. (dp)