Turističko zemljište u koncesiju najviše na 45 godina

ZAGREB - Vlada je nakon dugogodišnjih najava, napokon, pripremila zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Osnova zakonskog prijedloga je da se, kako se procjenjuje, stotinu milijuna četvornih metara atraktivnog zemljišta na obali, koje koriste turističke tvrtke, neće moći prodavati. Kako stoji u tekstu zakonskog prijedloga, turističko zemljište »na kojem je dokumentima prostornog uređenja određena turistička namjena«, kao i zemljište na kojem su izgrađeni kampovi, hoteli i turistička naselja, predstavlja dobro od državnog interesa i uživa posebnu zaštitu. To će se zemljište davati u koncesiju, a turističke tvrtke koje ga godinama uživaju, moći će dobiti koncesiju najdulje na 45 godina. Naime, zakonom se predlaže da se turističko zemljište postojećim korisnicima - kampovima, hotelima, turističkim naseljima - u koncesiju može dati na 30 godina. No, ukoliko korisnik koncesije šest mjeseci prije isteka koncesijskog ugovora zatraži produljenje, uživanje mu se može produljiti za još 15 godina, ali samo ako je koncesionar uredno ispunjavao sve svoje ugovorne obaveze. No, zemljište koncesionar neće moći prodavati ili prenositi nekom drugom.

Vlada je dobrano prekoračila sve rokove koje je zadala za donošenje zakona o turističkom zemljištu koje turističke tvrtke koriste besplatno. Pritom nije rijedak slučaj da su se na trgovačkim sudovima turističke tvrtke uspjele upisati kao vlasnici zemljišta, iako turističko zemljište nije bilo predmet pretvorbe i privatizacije.

O zakonu nakon lokalnih izbora

Država je pak zbog nenaplate koncesijske naknade, u proteklih desetak godina izgubila milijarde kuna. Sredinom prosinca prošle godine zakon se, prema najavama premijera, trebao naći na saborskim klupama. U siječnju ove godine Ivo Sanader sa saborske govornice kašnjenje je pravdao konzultacijama s Europskom komisijom, ali je i obećao da će zakon u proceduru uputiti do kraja zasjedanja Sabora. Sjednica je okončana u veljači, a saborski zastupnici zakona nisu ni vidjeli. S istim rezimeom zaključeno je još jedno saborsko zasjedanje prošlog tjedna, pa se o zakonu neće raspravljati dok ne završe lokalni izbori sredinom svibnja. Iako je izrađen, zakon još nije bio ni na sjednici Vlade.

Prema dokumentu koji posjedujemo, turističko je zemljište u kampovima, čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe i privatizacije, u vlasništvu države. Turističko zemljište, odnosno objekti u kampovima čija je vrijednost dijelom procijenjena u društvenom kapitalu za pretvorbe i privatizacije u tom je dijelu u vlasništvu trgovačkog društva, a države u neprocijenjenom dijelu. »U tom slučaju smatra se da je turističko zemljište u suvlasništvu države i trgovačkog društva u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta«, stoji u zakonskom prijedlogu. Suvlasnik koji ima većinski dio na nekretninama, može razvrgnuti suvlasničku zajednicu tako da drugom suvlasniku isplati tržišnu vrijednost njegova udjela.

Po suglasnost Ministarstva turizma

Trgovačko društvo suvlasnik zemljišta, odnosno objekata u kampu, u roku od godine dana od stupanja zakona na snagu, moći će Ministarstvu turizma uputiti zahtjev za dobivanje koncesije na državnom komadu zemljišta. Ako u propisanom roku tvrtka ne podnese zahtjev za dobivanje koncesije, ona se više neće moći dobiti na temelju zahtjeva. U tom slučaju, Vlada će raspisati natječaj za davanje koncesije. Posebnom uredbom, pak, Vlada će propisati visinu naknade za koncesiju, kao i postupak te uvjete za njeno dobivanje. Koncesionar će pojedine objekte moći dati u zakup, ali uz suglasnost Ministarstva turizma.

Hoteli i turistička naselja steći će pravo vlasništva građevine i zemljišta ispod nje, ako je u postupku pretvorbe i privatizacije obavljena procjena vlasništva bez zemljišta. »Preostalo turističko zemljište na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala vlasništvo je jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi«, propisuje se zakonskim prijedlogom. Građevinsko zemljište čija vrijednost nije procijenjena u postupku pretvorbe i privatizacije pripada državi. Ako je njegova vrijednost u postupku privatizacije procijenjena, vlasništvo je trgovačkog društva u procijenjenom dijelu i države u neprocijenjenom dijelu.

Gabrijela GALIĆ