Stožer protiv ideje o samostalnim odlukama iz Istre

Hrvatska i svijet
23.01.2021 10:16
D. Požarić
Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay
U iščekivanju nedjeljnog sastanka na kojem bi premijer Andrej Plenković u suradnji s resornim ministrima, epidemiolozima i članovima nacionalnog Stožera civilne zaštite trebao donijeti odluku o daljnjim mjerama, počeli su prvi pritisci. Istarska županija od Vlade i stožera traži otvaranje fitness centara i teretana te otvaranje sporta za najmlađe, zahtijevaju i da samostalno donose odluke o popuštanju i pooštravanju mjera.
No, kako Jutarnji doznaje, nacionalni stožer ne planira dopustiti samostalne odluke. Naime, iako se istarski stožer tijekom cijele epidemije pokazao odgovornim i donosio pravovremene mjere, u nekim situacijama čak i prije nacionalnog, dopustiti im samostalne odluke značilo bi da se to mora odnositi na sve županijske stožere, što se neće dogoditi.
S velikim zanimanjem tako se iščekuje konačna odluka. Prema nekim informacijama, zdravstveni dio Vlade i stožer nikako nisu za veća popuštanja, odnosno nisu uopće za popuštanja, a ekonomski dio Vlade cijelu priču gleda sa svog stajališta.
Veliku ulogu u odluci imat će i iskustva iz drugih europskih zemalja koje se mahom sve više zatvaraju pa je sigurno da neće biti velikih pomaka. Premijer Andrej Plenković je rekao da će sve staviti na stol i vidjeti s obzirom na nove brojeve što se može pustiti 1. veljače, a što će čekati jasniju situaciju.
Dodao je i da stvari moramo gledati realno, da popuštanje ovisi o "semaforu", odnosno je li puno zaraženih, hospitaliziranih, pacijenata na respiratoru i preminulih.
Covid-putovnice
I tijekom petka govorilo se o sastanku Vijeća Europe koje je imalo samo jednu temu, koronavirus iz kuta cjepiva, mjera i daljnjih koraka. Europa se mahom sve više zatvara. Primjerice, Nizozemska prvi put od Drugog svjetskog rata ima policijski sat. I druge zemlje su krenule tim putem, a Njemačka se također sve više zatvara unatoč poboljšanju brojki. Naravno, veliki je strah od novih, mutiranih, brzoširećih sojeva koje prijete Europi. Stoga ne iznenađuje da će i naši čelnici uzeti u obzir ove aspekte.
Osim toga, čeka se kategorizacija tamnocrvenih regija, raspravlja se o covid-putovnicama i brzim antigenskim testovima koji bi trebali postati standard. Naime, kako doznajemo, u skoroj budućnosti brzi antigenski testovi trebali bi postati epidemiološki standard, a ne dijagnostički. Jer uz prevelike brojeve gubi se mogućnost hvatanja kontakata tako da bi veće korištenje brzih antigenskih testova moglo zamijeniti taj dio.
Hrvatska bi u tom slučaju trebala voditi evidenciju o tim testovima i objavljivati je, jer se sada evidentiraju i objavljuju samo oni oboljeli koji su dijagnosticirani PCR testovima. HZJZ, unatoč inzistiranjima novinara, nikad nije odgovorio koliko je brzih testova dosad napravljeno te koliko je u Hrvatskoj još potvrđeno bolesnih koji se nigdje ne evidentiraju.
To čudi jer je osjetljivost brzog testa veća od 97 posto.
EU u ponedjeljak donosi kriterije za tzv. tamnocrvene zone
Zbog straha od daljeg širenja nove varijante koronavirusa, koja je znatno zaraznija od dosadašnjih, lideri EU pozvali su na "krajnji oprez" i poduzimanje dodatnih mjera kako bi se spriječilo da ova varijanta postane dominantna.
Uz postojeće zelene, narančaste i crvene epidemiološke zone, Europska komisija predlaže i proglašenje tamnocrvenih zona: svi koji budu putovali iz takvih zona, morat će za ulazak u druge zone imati negativan test i otići u desetodnevnu karantenu.
Ideju je nakon videokonferencije šefova država ili vlada EU iznijela i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen , ali nije objasnila točne kriterije prema kojima će se takve zone utvrđivati. Prema izvorima iz EK, radi se na konkretizaciji ovog prijedloga te će do ponedjeljka na stolu stalnih predstavnika država članica EU biti i kriteriji prema kojima bi se takve zone određivale.
Može se očekivati da glavni kriterij bude broj novozaraženih u određenom roku na određenom području: sadašnje zone temelje se na broju novozaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. Sve regije kojima taj broj iznosi 50 ili više nalaze se u crvenoj zoni: niti jedna država EU trenutačno nema pokazatelj manji od 50. Najbolje stoji Grčka sa 79, a Hrvatska se u drugom tjednu siječnja nalazila na 299. ( A. Palokaj )
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti