Smanjiti plaće i TZ-ovcima

Aktualno smanjivanje plaća proračunskim korisnicima u državnim službama i društvenim djelatnostima vjerojatnije je opravdanije s psihološke nego društveno-ekonomske strane. Dobar je to podsjetnik da smo doista u recesiji i da je neke rastrošne navike potrebno mijenjati. Istina, smanjenja će se u stotinama milijuna kuna povoljno odraziti na rashodnu stranu ovogodišnjeg državnog proračuna, ali što se uštede tiče, bolje bi bilo, kako i predsjednik Mesić kaže, zaustaviti gradnju pelješkoga mosta.

Usput, psihološki bi bilo jako dobro kad bi Mesiću i ostalim dužnosnicima smanjenje plaća bilo barem dvostruko veće od onog običnoj raji. No, na istoj liniji – kad se već krešu plaće direktnim korisnicima proračuna – trebalo bi zaviriti i u budžete i bušte lokalnih samouprava i paradržavnih institucija. Među potonjima su razni monopolisti kojima takve, državom dane pozicije omogućuju gotovo fiskalno sigurne prihode, kao što je HEP, pa i HRT, a na lokalnim razinama vodovodi i razne komunalne tvrtke.

Na tom bi se popisu smanjivanja plaća – privremenog, do boljih vremena – trebao, pristrano držim, naći i sustav turističkih zajednica. Ne samo zbog »solidarnosti« nego i zbog realnih najava da će ove godine biti manje turističkih noćenja, pa i manje temeljnog prihoda tog sustava – boravišne pristojbe. Nipošto ne vezujem plaće TZ-ovaca uz prihode od takse, ali ako oni padaju, a »hladni pogon« ostaje isti ili čak raste, za prave će namjene tog novca – turističku promociju i poboljšanje uvjeta boravka turista u mjestu – ostati manje kuna. I to baš u godini kad ih treba puno više. Smanjivanje plaća od Glavnog ureda HTZ-a do najmanjih mjesnih TZ-a – i ovdje po principu dužnosnicima dvostruko veći minus nego ostalim zaposlenicima – bilo bi i simbolično rasterećenje turističke privrede koja također sufinancira taj sustav obaveznom članarinom.

Goran PRODAN