S današnjeg predavanja o GMO
1
U sklopu projekta
«Dani otvorene nastave»
Turističko-ugostiteljske škole Antuna Štifanića, te uz suradnju
«Zdravoga grada»
, danas je u dva navrata održano zanimljivo predavanje na temu «Genetski modificirana hrana» koje je vodio specijalist biljne genetike - profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima
Marijan Jošt
.
Prvo predavanje održano je jutros za učenike - polaznike TUŠ, a u prostorijama Zdravoga grada kod centralne ljekarne Doma zdravlja za građanstvo.
Kako je tom prigodom napomenuo profesor Jošt, genetski modificirana hrana je samo jedno, tehnologija samouništenja. Genetičko inženjerstvo danas je loša znanost u službi profita velikih kompanija. Otkako je Hrvatska otvorila svoje granice uvozi se svega i svačega, a na kupcima je odluka hoću li kupovati takve proizvode ili ne, rekao je Jošt obrazloživši pritom koja je to hrana najviše podložna genetskom modificiranju.
Prema njemu, prvenstveno se radi o biljnim vrstama poput soje, uljane repice, kukuruza i pamuka, odnosno svim kulturama koje ljudi masovno koriste u ishrani. Dosadašnji pokusi na životinjama koje su se hranile takvom hranom pokazali su veliki broj nuspojava. Neke su jedinke brzo obolijevale, a bolesti varirale od vrste do vrste. Kako se i na koji način konzumiranje takve hrane odražava na ljude još nije ispitano, rekao je Marijan Jošt.
Nakon mnogobrojnih upita prisutnih, kako se i na koji način može izbjeći takva «loša» hrana, profesorova poruka bila je veoma jasna, «Jedite domaće i kupujte Hrvatsko».
Prvo predavanje održano je jutros za učenike - polaznike TUŠ, a u prostorijama Zdravoga grada kod centralne ljekarne Doma zdravlja za građanstvo.
4
Kako je tom prigodom napomenuo profesor Jošt, genetski modificirana hrana je samo jedno, tehnologija samouništenja. Genetičko inženjerstvo danas je loša znanost u službi profita velikih kompanija. Otkako je Hrvatska otvorila svoje granice uvozi se svega i svačega, a na kupcima je odluka hoću li kupovati takve proizvode ili ne, rekao je Jošt obrazloživši pritom koja je to hrana najviše podložna genetskom modificiranju.
2
Prema njemu, prvenstveno se radi o biljnim vrstama poput soje, uljane repice, kukuruza i pamuka, odnosno svim kulturama koje ljudi masovno koriste u ishrani. Dosadašnji pokusi na životinjama koje su se hranile takvom hranom pokazali su veliki broj nuspojava. Neke su jedinke brzo obolijevale, a bolesti varirale od vrste do vrste. Kako se i na koji način konzumiranje takve hrane odražava na ljude još nije ispitano, rekao je Marijan Jošt.
3
Nakon mnogobrojnih upita prisutnih, kako se i na koji način može izbjeći takva «loša» hrana, profesorova poruka bila je veoma jasna, «Jedite domaće i kupujte Hrvatsko».
