Prirodno blago u našem dvorištu
1
Javna ustanova Istarske županije za zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode Natura Histrica pripremila je elaborat o zaštiti ušća rijeke Mirne kao ornitološkog rezervata. Taj će se dokument uskoro naći pred novigradskim i porečkim vijećnicima, kako bi se taj značajan prirodni fenomen biološke i krajobrazne raznolikosti zaštitio odgovarajućim odlukama i dokumentima. Krajnji je cilj zaustavljanje negativnih trendova, uspostavljanje nadzora, provođenje edukacije i proširenje turističke ponude.
Županijskim prostornim planom predviđeno je da ušće Mirne bude poseban ornitološki park. To ima svoje uporište u novom Zakonu o zaštiti prirode te u strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Najveći rezultati ipak ovise o suradnji s lokalnom zajednicom, mišljenja su u Naturi Histrici, jer opasnost često prijeti zbog neinformiranosti o prirodnoj vrijednosti te neprepoznavanja značaja zaštite na lokalnoj razini.
- Ušće Mirne najvažnije je stanište ptica u Istri i jedno od najznačajnijih na sjevernom Jadranu, zbog čega je ušlo i u program Europske unije Interreg, što otvara mogućnost da se za njegovu zaštitu dobiju sredstva iz određenih europskih fondacija, navodi ravnatelj Nature Histrice dr. Ivica Matošević.
Prirodna močvarna područja u riječnim dolinama inače predstavljaju jednu od najvećih prirodno-ekoloških vrijednosti, ali su i najugroženiji ekološki sustavi, koji – shodno tome – traže i prioritet u zaštiti. Na tragu toga je i dokument pod nazivom Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske.
Zanimljiv je podatak da je od desetak biljnih vrsta koje su u posljednjih stotinjak godina izumrle u Istri čak četiri iz močvara donje Mirne. Trenutno ondje rastu još dvije na državnoj razini kritično ugrožene vrste – primorski zvjezdan i morska brula.
Pored toga, ovo je područje osobito značajno za seobu i prezimljavanje ptica močvarnog i vodenog staništa, a riječ je također o području čija je vegetacija vrlo pogodna za gniježđenje. Zbog svega navedenog uz ušće Mirne stalno ili povremeno obitava čak 250 vrsta ptica, od kojih je trećina ili osamdesetak vrsta zakonom zaštićeno. Interesantno će zazvučati i podatak kako su ornitolozi koji već godinama promatraju ovo njima iznimno zanimljivo područje, ove godine ispred ušća primijetili patku ledaru, karakterističnu za morska prostranstva od Skandinavije do Grenlanda. Ova vrsta zimi se «spušta» do francuske obale Atlantika, no ušće Mirne najjužnije je stanište na kojem se dosad pojavila. Slično je i sa zabilježenomn pojavom batoglavica koje žive na finskim jezerima. Upućeni poznavatelj ovdje će zamijetiti i sve ugroženiju vrstu ptica pod nazivom kolike, dok će i oni manje upućeni primijetiti da je na ušću Mirne poveći broj čaplji. Znalci opet razlučuju kako je nešto manje žličarki, a više malih, velikih, sivih i čaplji danguba. Na ovom području inače obitava 34 vrsta sisavaca – od kojih je 12 vrsta zaštićeno, potom devet vrsta vodozemaca (čak osam zaštićenih) te 15 vrsta gmazova, od kojih je pod zaštitom 14.
Zbog svega navedenog, nakon donošenja adekvatnih mjera zaštite uspostavit će se trajni nadzor nad tim područjem, kako bi se pojave koje ga ugrožavaju svele na najmanju moguću mjeru. Neizbježna je čini se i valorizacija ovog turistički izuzetno zanimljivog «proizvoda», o čemu je riječ i u Master planu razvoja turizma, koji kao jednu od značajki novigradskog clustera navodi i iskorištavanje ornitološkog rezervata u turističke svrhe.
Županijskim prostornim planom predviđeno je da ušće Mirne bude poseban ornitološki park. To ima svoje uporište u novom Zakonu o zaštiti prirode te u strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Najveći rezultati ipak ovise o suradnji s lokalnom zajednicom, mišljenja su u Naturi Histrici, jer opasnost često prijeti zbog neinformiranosti o prirodnoj vrijednosti te neprepoznavanja značaja zaštite na lokalnoj razini.
- Ušće Mirne najvažnije je stanište ptica u Istri i jedno od najznačajnijih na sjevernom Jadranu, zbog čega je ušlo i u program Europske unije Interreg, što otvara mogućnost da se za njegovu zaštitu dobiju sredstva iz određenih europskih fondacija, navodi ravnatelj Nature Histrice dr. Ivica Matošević.
Prirodna močvarna područja u riječnim dolinama inače predstavljaju jednu od najvećih prirodno-ekoloških vrijednosti, ali su i najugroženiji ekološki sustavi, koji – shodno tome – traže i prioritet u zaštiti. Na tragu toga je i dokument pod nazivom Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske.
Zanimljiv je podatak da je od desetak biljnih vrsta koje su u posljednjih stotinjak godina izumrle u Istri čak četiri iz močvara donje Mirne. Trenutno ondje rastu još dvije na državnoj razini kritično ugrožene vrste – primorski zvjezdan i morska brula.
Pored toga, ovo je područje osobito značajno za seobu i prezimljavanje ptica močvarnog i vodenog staništa, a riječ je također o području čija je vegetacija vrlo pogodna za gniježđenje. Zbog svega navedenog uz ušće Mirne stalno ili povremeno obitava čak 250 vrsta ptica, od kojih je trećina ili osamdesetak vrsta zakonom zaštićeno. Interesantno će zazvučati i podatak kako su ornitolozi koji već godinama promatraju ovo njima iznimno zanimljivo područje, ove godine ispred ušća primijetili patku ledaru, karakterističnu za morska prostranstva od Skandinavije do Grenlanda. Ova vrsta zimi se «spušta» do francuske obale Atlantika, no ušće Mirne najjužnije je stanište na kojem se dosad pojavila. Slično je i sa zabilježenomn pojavom batoglavica koje žive na finskim jezerima. Upućeni poznavatelj ovdje će zamijetiti i sve ugroženiju vrstu ptica pod nazivom kolike, dok će i oni manje upućeni primijetiti da je na ušću Mirne poveći broj čaplji. Znalci opet razlučuju kako je nešto manje žličarki, a više malih, velikih, sivih i čaplji danguba. Na ovom području inače obitava 34 vrsta sisavaca – od kojih je 12 vrsta zaštićeno, potom devet vrsta vodozemaca (čak osam zaštićenih) te 15 vrsta gmazova, od kojih je pod zaštitom 14.
Zbog svega navedenog, nakon donošenja adekvatnih mjera zaštite uspostavit će se trajni nadzor nad tim područjem, kako bi se pojave koje ga ugrožavaju svele na najmanju moguću mjeru. Neizbježna je čini se i valorizacija ovog turistički izuzetno zanimljivog «proizvoda», o čemu je riječ i u Master planu razvoja turizma, koji kao jednu od značajki novigradskog clustera navodi i iskorištavanje ornitološkog rezervata u turističke svrhe.
