Predavanje o prirodnim resursima u TUŠ A. Štifanića

[slika1l]Znanstveni djelatnici Instituta Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora, znanstvena novakinja Daniela Marić Pfannkuchen i Dr. Martin Pfannkuchen, viši znanstveni suradnik, održali su predavanje o prirodnim resursima učenicima Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč. Gostovanje je jedna u nizu aktivnosti koje se u TUŠ-u provode u okviru projekta Footprints iz Lifelong learning programme Europske komisije, potprograma Comenius.

Centar za istraživanje mora je utemeljen 1891. te od tada do danas djeluje u istim prostorijama, no bez obzira na prostorne i materijalne poteškoće, postiže uspjehe u zemlji i u inozemstvu. Znanstvena novakinja Daniela je predstavila svoj rad i rad svojih kolega - znanstvene novakinje Jelene Godrijan i dr. Martina Pfannkuchena. Daniela Marić Pfannkuchen autor je i koautor 13 znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima, 20-tak priopćenja s međunarodnih ili domaćih znanstvenih skupova, te je radila na brojnim međunarodnim i domaćim projektima u kojima sudjeluje Centar za Istraživanje mora. Ova mala grupa naučnika bavi se istraživanjem fitoplanktona (slobodno plivajućih jednostaničnih algi), utjecaja klimatskih i antropogenih čimbenika na sastav i brojnost fitoplanktonske zajednice, mehanizmima preživljavanja fitoplanktona u uvjetima siromašnim fosforom, toksičnim vrstama i slično. Neka od postignuća ove grupe u 2012. su opis nove fitoplanktonske vrste, te dvije nagrade za najbolje radove iz područja oceanologije u prošloj godini na institutu Ruđer Bošković.

Tako smo naučili da u našem moru postoji oko 900 fitoplanktonskih vrsta, a neke od njih imaju mogućnost proizvodnje i lučenja toksina koji se mogu akumulirati u školjkama ili ribama, pa njihova konzumacija kod ljudi može dovesti do gastro ili neuro poremećaja i bolesti, a katkada čak i smrti. Osim toga, ostali smo iznenađeni i izjavom da se toksični dinoflagelati (roda Ostreopsis) u rujnu koncentriraju u aerosolu te čak šetnja uz more može dovesti do alergijske reakcije. Saznali smo ponešto i o pojavi crvene plime koju uzrokuje jednostanični dionflagelat Noctiluca scintilans, ali i to da takve pojave nisu toksične ni opasne.

Predavači su u svom izlaganju naglasili da je pritisak na morski eko sustav ogroman i da se već godinama bilježi manjak ribe zbog prevelikog izlovljavanja, a slijedećih 20 – 30 godina stanje će biti još i lošije. Nekontroliranim se ribarenjem uništavaju staništa, ali i mnoge vrste koje su ugrožene ili pak nestaju. Također se uništavaju staništa prstaca, razbija obala i na taj način nepovratno se uništava biološka raznolikost. Naime, prstaci rastu na kamenu i to traje 7 – 9 godina, a vaditi se mogu samo razbijanjem kamena čime nestaju staništa pa neodgovorni ljudi koji ih razbijaju za sobom ostavljaju groblje.

Nadalje smo saznali i nevjerojatan podatka da je najčešći neprirodni uzrok uginuća ptica to što pojedu opušak cigarete.

Fascinantna je činjenica kojim entuzijazmom odiše ovo dvoje mladih znanstvenika. Neistražena područja za njih su izazov koji će svojim predanim radom korak po korak osvajati i dalje otkrivati neotkriveno, a nadamo se da su bar dio prenijeli i učenicima.