Par labudova lijepo upotpunjava ljubavni photopoint na porečkoj Peškeri

Lokalno
04.04.2021 10:42
D. Požarić
Labudovi na porečkoj Peškeri
Labudovi na porečkoj Peškeri
Poreč je i ove godine dobio dva elegantna privremena stanara, odnosno par labudova koji svojom tihom i gracioznom pojavom u uvali Peškera mame  brojne prolaznike da ih  fotografiraju i promatraju. Mnogi im s obale bacaju hranu, koju im počesto kradu galebovi. No, labudovi se snađu, pa doplivaju do same obale, što posebno veseli najmlađe koji s njima tako dolaze u vrlo blizak kontakt.
U Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč doznajemo da porečki gosti pripadaju vrsti crvenokljunih labudova (lat. Cygnus olor, Gmelin), na engleskom jeziku ih nazivaju „mute swans“ odnosno nijemim labudovima, jer se od svih vrsta labudova najtiše glasaju. Crvenokljuni labud je jedna od najvećih ptica koja zna letjeti. Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom, travama, algama i slično, a ponekad jedu manje ribice i kukce. Mogu se hraniti komadićima kruha ili žitaricama kao što su pšenica ili kukuruz. Labud hranu skuplja tako da prednjim dijelom tijela i istegnutim vratom zaroni u vodu, dok stražnji dio tijela strši u zraku. Dnevno pojedu i do 3-4 kg hrane.
Najčešće žive u paru cijeli život. Zbog svoje vjerne ljubavi ali i vrata koji par može savijati u obliku srca, postali su simbol ljubavi i vjernosti te inspiracija za brojna umjetnička i književna djela.[/sivac] [sivac]Najčešće žive u paru cijeli život. Zbog svoje vjerne ljubavi ali i vrata koji par može savijati u obliku srca, postali su simbol ljubavi i vjernosti te inspiracija za brojna umjetnička i književna djela.
Labudovi svake godine u jesen sele s područja gniježđenja (sjevernija područja) u područje zimovanja (južnija područja) i natrag. Lete u jatu i ponekad se zbog umora parovi izdvoje i odluče prezimiti na obali toplijih mora. Lete brzinom do 90km/h, a do mjesta gnijezdišta mogu preći i po tisuću kilometara. Područje njihove rasprostranjenosti je gotovo cijela Europa, a broj im se u posljednjih 50 godina povećao te se proširilo njihovo područje boravka i gniježđenja. Od povremenog zimovališta, Hrvatska i Mediteran postali su i njihovo cjelogodišnje prebivalište.
Stoga i u Hrvatskoj sve češće zimuju, a od početka devedesetih, tu se i gnijezde. Česti su na jezerima u unutrašnjosti te se pojavljuju na pojedinačnim mjestima uz obalu Jadrana. Nastanjuju područja mirnih i sporih slatkih voda, poput ribnjaka, jezera i močvara. Mogu se naći i u bočatim lagunama, slanim uvalama i na mirnim obalama, a postaju sve češći i u gradovima.
Labudovi su došli u Poreč provesti zimu, a hoće li ostati ovisi o tome odluče li se ovdje i gnijezditi. Ako tako odluči, par zajedno gradi gnijezdo i čuva ptiće, pa mužjak u tom periodu može biti agresivan zbog zaštite obitelji. Gnijezde se od ožujka do kolovoza i to u blizini vode, u plitkoj vodi, na vodenim staništima s trskom, rogozom ili drugom vodenom vegetacijom te ponekad u zaštićenim uvalama. U Poreču nema mnogo takvih izoliranih staništa pa je moguće da nas odluče napustiti, barem do iduće jeseni.
Zaštićena vrsta: iako je prema njima većina gostoljubiva i suzdržana, ne zaboravimo da je crvenokljuni labud u Hrvatskoj zaštićena vrsta i svako namjerno uznemiravanje, oštećivanje gnijezda, uništavanje jaja, ozljeđivanje i slične radnje su novčano kažnjivi.
Informacije: dr.sc. Barbara Sladonja, dr.sc. Danijela Poljuha i mag.oecol.  Mirela Uzelac (dp)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti