Nastavak prakse nekontroliranog širenja smještajnih kapaciteta i golfa u priobalju

Do 15. rujna 2015. trajala je javna rasprava o izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije dok je, zbog obaveza koje proizlaze iz međunarodnih i domaćih propisa koji reguliraju prava javnosti na uključivanje, rok za javnu raspravu za Stratešku studiju utjecaja na okoliš produljen s 15. na 30. rujan 2015., stoji u priopćenju Zelene Istre.

Novi alat strateške procjene utjecaja na okoliš izazvao je mnoga, nažalost neopravdana, očekivanja u pogledu novih održivijih rješenja za PPIŽ. Jedan dobar instrument za donošenje upućenijih odluka o održivom razvoju iskorišten je samo u svrhu zadovoljavanja zakonske forme. Strateška procjena utjecaja na okoliš izrađena za PPIŽ je tendenciozni dokument bez ozbiljne procjene kumulativnih učinaka ili dopustivog opterećenja prostora. U SSUO nedostaju bilo kakva alternativna rješenja, što bi trebalo biti samo srce strateške procjene utjecaja na okoliš. Tako da se predloženim izmjenama i dopunama nastavlja s praksom subjektivnog ili proizvoljnog planiranja, na temelju zahtjeva JLS i investitora, bez poznavanja dugoročnih posljedica ili načina postizanja održivog razvoja. 

Tako i dalje u PPIŽ opstaje veliki broj i površina golf kompleksa s apartmanskom izgradnjom bez procjene njihovih kumulativnih učinaka i bez izrade dopustivog opterećenja prostora zaštićenog obalnog pojasa u kojem se i planira najveći broj golf kompleksa. Stoga Zelena Istra zahtijeva uklanjanje tri golfska igrališta koja se većim dijelom nalaze na području Nacionalne ekološke mreže, dok za igrališta na području zaštićeng obalnog pojasa, kojih je najveći broj, zahtijeva ponovnu stratešku procjenu utjecaja na okoliš s obzirom na ciljeve Plana odnosno kumulativni i dugoročni učinak s obzirom na krajobrazne vrijednosti i očuvanja zaštićenog obalnog pojasa te njihov kumulativni utjecaj na potrošnju vode s obzirom na sasvim izvjesne klimatske promjene i očekivane redovite i iznimne suše u ljetnim periodima, kada golfska igrališta i troše najveće količine vode. Zahtjev se odnosi i na izbacivanje golfa na Muzilu s popisa zbog jasno iskazane volje tj. protivljenja građana tom planskom rješenju. Preko 1500 građana Pule potpisalo je primjedbe na GUP sa zahtjevom protiv golfa i turističkog resorta na Muzilu.

U važećem PPIŽ golf igrališta ucrtana su na 22 lokacije. Na dvije lokacije, Motovun i Grožnjan, ucrtana su po dva igrališta, pa ih je tako ukupno 24. Predloženim izmjenama broj se smanjio za cijele dvije lokacije pa je sada predloženo ukupno 20 golf kompleksa (6 postojećih lokacija je izbrisano, 4 nove su dodane). No to izrađivača SSUO ne priječi da kaže da je broj golfova u novom Planu «iznimno značajno» manji.

Koliko je tekst SSUO tendenciozan govori i podatak da je jedan od zaključaka SSUO da se PPIŽ-om ne planira značajan porast turističko ugostiteljske djelatnosti u priobalju. Planom je predviđeno povećanje turističkih smještajnih kapaciteta za 34.300 postelja od čega je 20.000 ili čak 58% u priobalju - u Puli (4.000 postelja više), Umagu (8.300 više), Vrsaru (1.000 više), Taru i Vabrigi (6.000 više) i Fažani (800 više). U navedene kapacitete ne ubraja se privatni smještaj. A upravo je priobalni pojas najugroženiji – ZOP predstavlja samo 9% ukupnog kopna Istre, a na njemu živi 50% ukupnog stanovništva Istre. Studijom se također ne komentiraju ni posljedice za taj najugroženiji prostor izmjene

PPIŽ kojima se planira mogućnost pribrajanja postojećeg broja povremenih stanovnika iz popisa stanovništva. Potpuno je izostalo bilo kakvo usklađivanje planiranog korištenja prostora s realnim potrebama i mogućnostima realizacije u planskom razdoblju.Na primjeru Pule može se ilustrirati navedeno: u Puli su turistički smještajni kapaciteti povećani sa 17.000 na 21.000 postelja premda ni brojka iz važećeg PPIŽ od 17.000 nije dostignuta – a razdoblje za koje se rade projekcije u Planu u je 2020. godina! Zelena Istra zahtijeva da se u PPIŽ unesu odmah smjernice iz nove Strategije prostornog uređenja RH, poput one o utvrđivanju dopustivog opterećenja prostora u cilju kontrole zauzimanja novih prostora za izgradnju na kopnu i pomorskog dobra (kopneni dio i akvatorij), i u skladu s njima mijenja pristup i brojke umjesto da se s njima Plan usklađuje naknadno.

Kod planiranja eksploatacije mineralnih sirovina zadatak PPIŽ bi bio da se izbjegnu, a ne potiču konflikti i to usklađivanjem suprotstavljenih interesa u prostoru na način da se isključe zone u kojima ne postoje uvjeti za eksplotaciju mineralnih sirovina. Javni se interes ne može osigurati jednostranom podrškom eksploataciji na na mjestima gdje postoje resursi, već isključivo usklađivanjem suprotstavljenih interesa u prostoru. Tako bi se prostornim planom trebale definirati tzv. tabu zone, odnosno zone rezervirane za dugoročni turistički razvoj, zone najvrjednijih krajobraza, zone uz naselja, zone zaštićenih podzemnih voda itd. Međutim, to nije slučaj pa se ovim izmjenama i dalje planira otvaranje novih eksploatacijskih polja, no iz obimnog tekstualnog i grafičkog dijela PPIŽ od preko 1000 stranica nije lako utvrditi koja su izbrisana iz važećeg PPIŽ a koja su nova dodana izmjenama i dopunama PPIŽ. Ono što je jasno je da je iz Odredbi za provođenje uklonjeno ograničenje o onemogućavanju širenja postojećih kamenoloma tehničko-građevnog kamena na udaljenost manju od 500 metara od kuća, te arhitektonskog kamena na manje od 200 metara. Zelena Istra je zatražila da se to ograničenje vrati. Zatražila je i utvrđivanje minimalne udaljenosti svakog eksploatacijskog polja od kuća od 2 kilometra, na temelju rezultata upitnika koji je ispunilo 111 ispitanika koji žive u blizini kamenoloma, i koji su na vrijeme dostavljeni nadležnima, kao i kompenzacije onima koji žive na manjim udaljenostima. Zatraženo je i onemogućavanje favoriziranog tretmana pojedinih vlasnika kamenoloma - za neke kamenolome tehničko-građevnog kamena dopušta se manja udaljenost od kuća od ostalih kamenoloma: «..izuzetno, za potencijalno eksploatacijsko polje Žminj I i Vidrijan I, dozvoljava se udaljenost od 200 m ili više od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, ...». Zahtijeva se i brisanje eksploatacijskog polja karbonatne sirovine Marčana 1 zbog očitog pogodovanja investitoru koji je onemogućen u realizaciji kamenoloma zbog izgubljenog spora na sudu.

Zelena Istra je zatražila da se iz Plana ukloni mogućnost povećanja ukupne snage termoelektrana u Plominu na 710 MW. Povećanjem kapaciteta na ukupno 710 MW uklanja se jedna od prepreka za izgradnju Plomin C na ugljen tj. u obliku u kojem ga zagovaraju Vlada i HEP. Uostalom, u Županiji se troši samo polovica električne energije trenutno proizvedene u termoenergetskom kompleksu TE Plomin. Zatraženo je i uklanjanje novoplaniranog dalekovoda Plomin-Melina jer za njega nema potrebe uz zadržavanje maksimalne ukupne snage termoelektrana u Plominu na 335 MW.

U skladu s novom Strategijom prostornog uređenja RH, zatraženo je uvrštavanje novih održivih oblika korištenja prostora, koji su u potpunosti zanemareni u PPIŽ-u poput privremenog korištenja napuštenih i neiskorištenih nekretnina.

Cjeloviti tekst primjedbi Zelene stre na Prijedlog izmjena i dopuna PPIŽ i SSUO potražite ovdje . (dp)