Na današnji dan 1914. Car raspustio Istarski sabor

Istra
30.01.2021 14:41
D. Požarić
Istarska sabornica u Poreču (foto: arhiva)
Istarska sabornica u Poreču (foto: arhiva)
Istarski sabor, pokrajinsko zastupničko tijelo markgrofovije Istre, koje je formalno djelovalo 1861.–1916., iako je posljednja saborska sjednica održana 1910.
Zasjedao je u Poreču , glavnom gradu markgrofovije, a potkraj XIX. i na početku XX. st. u Puli i Kopru . Kao izraz državnim zakonima propisane pokrajinske autonomije imao je određene zakonodavne ovlasti. U djelokrugu Istarskoga sabora nalazili su se poslovi povezani s poljoprivredom, stočarstvom i šumarstvom te poslovi javnih zgrada i dobrotvornih ustanova ukoliko su bili financirani iz pokrajinskih sredstava. Istarski sabor donosio je proračun i završni račun pokrajinskih financija, odredbe iz područja općinske, školske i crkvene uprave te propise o porezima i njihovu ubiranju radi podmirivanja pokrajinskih djelatnosti. Visina propisanih poreza smjela je iznositi do 10% od državnih poreza. Svaki saborski zakonski akt morao je odobriti car i tek nakon carskoga placeta postajao je obvezujućim zakonom.
Na čelu Sabora nalazio se predsjednik, koji je nosio naslov pokrajinskoga kapetana ( capitano provinciale ), a imenovao ga je car iz redova zastupnika. Sabor je iz redova zastupnika birao Pokrajinski odbor, tj. vladu ( Giunta Provinciale ) – izvršni organ Sabora, sastavljen od četiriju do osam članova. Članovi pokrajinske vlade zvali su se prisjednici ( assessori ). Predsjednik sabora ujedno je bio i predsjednikom Pokrajinskoga odbora. Car je sazivao i raspuštao Sabor, a bečka je vlada među zastupnicima imenovala svog predstavnika (komesara). Zastupnici su se birali na šest godina. Carsko-kraljevski namjesnik za Austrijsko primorje i njegov zamjenik imali su pravo nazočiti saborskom zasjedanju i u svako doba te prije bilo kojega zastupnika, dobiti riječ. Preko Namjesništva u Trstu saborski zapisnici slali su se caru na uvid i potvrdu. Izborni je sustav u austrijskom dijelu Monarhije zadržao mnoga obilježja feudalnih, staleških podjela društva. Izborno tijelo bilo je podijeljeno na četiri kurije: kuriju veleposjeda, kuriju gradova, kuriju trgovačko-obrtničke komore te kuriju vanjskih ili seoskih općina. P okrajinskim pravilnikom ( Regolamento provinciale ) i Izbornim pravilnikom za pokrajinski sabor ( Regolamento elettorale per la Dieta provinciale per Litorale ) bilo je predviđeno da Istarski sabor ima 30 zastupnika (27 biranih i tri virilna člana). Pet zastupnika birala je kurija veleposjeda, osam kurija gradova, dva kurija komore i dvanaest kurija seoskih ili vanjskih općina. Virilni članovi, tj. članovi sabora po funkciji iure proprio bili su biskupi – ordinariji istarskih biskupija (Tršćansko-koparske, Porečko-pulske i Krčke biskupije).
Više informacija na Istrapediji .
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti