Ivan Herak, bivši ministar turizma i zatvorenik, a sada poduzetnik: Glasač sam IDS-a s "čapinom" na nosu

Razgovarala Selvina BENIĆ

- Jeste li slobodan čovjek? Jesu li svi sudski procesi okončani pravomoćnim oslobađajućim presudama?

- Imao sam osam kaznenih postupaka, a ostao je još jedan. Sjednica Vrhovnog suda je bila 18. studenog, a presuda još nije objavljena.

- Nakon što Vas je Vrhovni sud definitivno oslobodio, rekli ste da nećete tužiti državu. Zašto ste se predomislili?

- Razmislio sam, konzultirao se s odvjetnikom i prevladalo je mišljenje da to treba učiniti, a dobivena sredstva usmjeriti u zakladu za stipendiranje pravnika. Patnja je bila moja i moje obitelji, i imam pravo na odštetu.

- Kako ste došli do dva milijuna kuna? Po sudskoj praksi se daje 250 kuna po danu nezakonito provedenom u pritvoru.

- To o čemu govorite propisuje zakon. Sudska praksa za ovo ne postoji jer prije mene nije bio uhićen niti jedan ministar. Odšteta se odnosi na izgubljenu dobit, povredu časti i ugleda te ne daj Bože narušeno zdravlje. Svima onima koji su u postupcima protiv mene poduzimali nezakonite radnje opraštam.

- Je li podignuta tužba ili ćete se prvo pokušati nagoditi s državom?

-Nije podignuta. Oko vlastite časti nema nagodbe ni s kim.

- Kada će biti podignuta?

- U skoro vrijeme. Sada se želim koncentrirati još na ovaj zadnji postupak i iščekujem rješenje Vrhovnog suda.

Izvlaštenje je mjera protiv ucjena

- Aktualni su neki zakoni kao kada ste bili ministar turizma. Kontroverze izaziva Zakon o golf igralištima, jer omogućava izvlaštenje zemljišta, povećava gustoću izgrađenosti i bogaćenje investitora prodajom apartmana. Je li to suština golfa kao turističkog proizvoda?

- Zakon o golfu razrađuje i operacionalizira program razvoja golfa kao elementa razvoja turizma iz 1999. koji je na moj prijedlog donijela Vlada. Problem izvlaštenja, o kojem svi govore, je predimenzioniran. Ono je moguće, ali se u praksi neće događati. Predviđeno je kao krajnja mjera za projekte od javnog interesa kada bi fizičke ili pravne osobe pokušale ucjenama utjecati na realizaciju projekta.

- Vlasnici zemlje će morati pristati na cijenu koju nudi investitor jer se radi o državnom interesu.

- Ne treba se bojati izvlaštenja. Pratio sam izgradnju golf igrališta na Crvenom Vrhu gdje je oko 30 posto zemljišta bilo u privatnom vlasništvu i otkupljeno je po tržnoj cijeni građevinskog zemljišta. Na Marleri, navodno, privatni vlasnik traži od investitora 600 eura po kvadratu.

Apartmanizacija je floskula zastupnika Nenada Stazića i Tanje Vrbat. U zakonu piše da se maksimalno 25 posto površine golf terena može predvidjeti za građevine. Općine i gradove nitko ne sprječava da u prostornim planovima odreda da to bude i pet posto. Ne radi se o klasičnoj apartmanizaciji jer svi ti objekti moraju biti u funkciji golf igrališta.

Golf tereni nisu profitabilni

- Po čemu bi se taj apartman razlikovao od apartmana uz more?

- Isključivo po tome što će morati biti u funkciji turističke djelatnosti i morat će se iznajmljivati. Naš turizam je niskoakumulativan i barem se za dio projekata to mora dozvoliti jer inače nitko ne bi investirao u golf jer nema ekonomske računice. Princip iz Zakona o golfu će se vrlo brzo morati primjenjivati i na ostale sektore turizma ako želimo privući investitore.

- Kakva su svjetska iskustva?

- Prosječni golf teren košta od pet do sedam milijuna eura. Da bi golf funkcionirao nužni su dodatni sadržaji jer sam golf teren, kao i tenisko igralište, nije profitabilan.

- Programom razvoja golfa iz 1999. planirano je 19 lokacija od čega devet u Istri. Tada ste rekli da za deset godina očekujete 50 do 60 igrališta u pet - šest golf resorta. Rezultat: izgrađeno je nula igrališta. Prvo će biti otvoreno ono na Crvenom Vrhu kod Umaga.

- Jedino što je vezano uz golf u Hrvatskoj učinjeno je za mog mandata. U dva smo navrata program širili i došli na 35 lokacija. Onda su bili oni poznati postupci oko mene pa je sve ostalo »na čekanju«. Moji nasljednici nisu golfu posvećivali dovoljno pažnje.

Inertnost vlasnika usporava projekt »Brijuni rivijera«

- Zakon o turističkom zemljištu se godinama »porađa« zbog jakog turističkog lobija. Kakvo bi bilo pravedno rješenje?

- Kod pretvorbe i privatizacije je svjesno ispušteno pitanje turističkog zemljišta. Taj zakon je jedno od esencijalnih pitanja turizma. Dok se to ne riješi nećemo znati konačnu vrijednost tvrtki i njihovi će planovi razvoja biti u zapećku. Taj smo zakon 1999. imali u Vladinoj proceduri. Sadašnji prijedlog, koji je povučen iz procedure, vrlo je sličan onom iz 1999. Ključno je pitanje zemljište u autokampovima za koje se planira koncesija s pravom prvenstva tvrtki koje ga već koriste. Da se utvrdi pravična koncesijska naknada trebat će napraviti simulaciju poslovnih rezultata tvrtki. Nedonošenjem tog zakona učinjena je velika šteta državnom i lokalnim proračunima, a sve u korist privatnog kapitala.

- Je li projekt »Brijuni rivijera« dobar?

- Realizacija tog projekta je prilično odmakla, ali je još uvijek daleko od konačne realizacije zbog inertnosti vlasnika. Dovoljno je da se promijeni vlast u državi i opet smo na početku.

- Može li taj dio Istre doista biti svjetski turistički brend?

- Projekt je dobro postavljen posebno jer nema rasprodaje već se koriste druge pravne forme privlačenja kapitala. Može biti brend. Ljepših destinacija nisam vidio, a proputovao sam dosta.

- Jeste li Vi zainteresirani za neki od tih projekata?

- Ja sam sitan igrač što se toga tiče.

- Vlasnik ste dvije tvrtke (Vrhjani d.o.o. i I. S. d.o.o.), bavite se graditeljstvom i poslovanjem nekretninama. Što sada radite? Kako opća kriza djeluje na Vaše poslovanje?

- Vlasnik sam nekoliko tvrtki. Gradimo kuće i stanove po Istri, imamo projekte za preko 150 stanova na Poreštini, jednu vilu u Zagrebu i pet vila kod Vižinade. Odjek krize se osjeća kroz to da banke teže daju kredite, a prodaja stanova je skoro pa stala.

- A konzultantski poslovi u Albaniji?

- Pred dvije, tri godine su se iz vrha albanske politike, u vrhu hrvatske politike, zanimali za konzultanta oko toga što učiniti s 13 milijuna četvornih metara zemljišta uz more kod Drača. Potpisali smo pismo namjere, a u užem izboru je i jedna američka tvrtka. Vjerujem da ćemo dobiti posao osmišljavanja cijelog projekta.

U IDS-u ima kancerogenih elemenata

- Povucite paralelu između IDS-a 2008. i IDS-a 1994. kada ste iz njega izbačeni.

- IDS 1994. i ranijih godina je doveo stranku i na nacionalnu scenu, a od tih ljudi ostali su samo Jakovčić i Damir Kajin. IDS ima puno novih kvalitetnih ljudi, ali ima i kancerogenih elemenata. I dalje sam glasač IDS-a iako s »čapinom« na nosu. Kada favoriziram IDS nisu u pitanju samo iracionalni razlozi. IDS je znatno doprinio da se sačuvaju temeljne tekovine istarskog društva - tolerancija, suživot i antifašizam. Lidersku ulogu u Istri je trebao puno bolje materijalizirati u korist istarskog čovjeka. Neki su ciljevi bili pogrešno postavljeni ili nejasno definirani, kao autonomija Istre. Prioritetno se trebala rješavati vlasnička transformacija i u pregovorima s Tuđmanom tražiti da dio nacionalnog bogatstva (hotela i drugog) ostane u vlasništvu ovdašnjih ljudi. Usprkos svemu, IDS je zaslužio da opet pobijedi na izborima.

- Ladonja i Plinio Cuccurin kao novost na istarskoj političkoj sceni – kakav je Vaš dojam?

- Ladonja je pozitivna promjena i bit će osvježenje na istarskoj političkoj sceni. Za očekivati je da će imati ponekog vijećnika u Županijskoj skupštini i to je dobro. Cuccurin ima vrlo malo šansi da postane župan. Za Istru ne bi bilo dobro da on postane župan. Njega je kandidatom stvorio kapital, ne znam njegov politički svjetonazor, a i nisam siguran da Ladonja nije nastala u inkubatoru neke velike političke stranke.

- Koje?

- Jedne od dvije najveće stranke u Hrvatskoj. Ne znam ni s kim bi Cuccurin ulazio u koalicije, a i Županijska skupština bi bila u pat-poziciji s obzirom na vjerojatnu pobjedu koalicije IDS - SDP.

- Dva ste mandata bili saborski zastupnik. Ocijenite rad aktualnih predstavnika Istre u Saboru?

- Kada sam bio u Saboru to je bilo vrijeme velikih društvenih procesa i »potresa« koji su sada manje-više riješeni. Tada su naši zastupnici imali nacionalnu etiketu što danas imaju samo Kajin i Jakovčić. IDS-ovci korektno rade posao u Saboru. Bitka za Istru se treba voditi i izvan Sabora gdje leže najveće mogućnosti. Ključno je pitanje - do kada IDS misli biti oporba državnoj vlasti? Neosnovan je strah IDS-a da bi suradnjom s HDZ-om uzdrmao svoj politički status. U interesu je građana Istre da IDS ostvari konkretnu političku suradnju s HDZ-om.

- Vrh IDS-a često optužuju za suradnju sa Sanaderom?

- S kim bi IDS trebao surađivati osim s predsjednicima države i Vlade? Velikih projekata u Istri ne bi bilo bez Sanadera. No, ipak Istra dobiva samo mrvice iz državnog proračuna.