Donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

Hrvatska i svijet
19.07.2023 06:37
Izvor: Portal Pomorsko dobro
Što smo dobili?
Što smo dobili?
Autor: Pixabay
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
U petak 14.7.2023. na 16. sjednici Hrvatskog sabora (78 glasova ZA) donesen je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Iskreno nije bilo nikakve nade da se konačni zakonski Prijedlog od 6.7.2023. kojega je donijela Vlada Republike Hrvatske povuče, te da se uvaže mnogobrojne primjedbe znanosti i struke. To je bilo jasno već u samom postupku izrade zakonskog Prijedloga, gdje su primjedbe i prijedlozi znanosti i struke tokom 2022. bez argumentacije bile odbijane. Znakovito je da se i glas gospodarstva po mnogim pitanjima nije uvažavao!
Stručni osvrt na Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojega je usvojila Vlada Republike Hrvatske 29.12.2022. možete pročitati OVDJE . U međuvremenu došlo je do određenih korekcija zakonskog teksta koje nikako nisu odlučujući da bi novi Zakon smatrali dobrim.

Što smo dobili?

Dobili smo na silu neuravnotežen Zakon, u velikom dijelu stručno i životno neodrživ, a koji će na koncu multiplicirati nered koji već sada imamo. Ne samo to, otvorili smo prostor za mnogobrojne upravne i dugotrajne sudske sporove posebno kada se radi o imovinskopravnim pitanjima i stečenim pravima na pomorskom dobru.
Definitivno Pirova pobjeda zakonodavca nad argumentima znanosti i struke.
U nastavku možete pročitati kratki osvrt vezan uz konačni Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojega je donijela Vlada Republike Hrvatske 6.7.2023., a koji je bio objavljen na ovom Portalu.

Konačni Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Vlada  Republike Hrvatske  je na svojoj 233 sjednici 6.7.2023.  usvojila konačni Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i uputila u saborsku proceduru.
Ako konačni Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama bude donesen od Sabora Republike Hrvatske,  prema mojem mišljenju otvoriti će se novi dramatični ciklus  konflikata i nereda kojega već sada imamo. Ovo je prevažan i izuzetno složeni zakonski tekst koji se ne može sagledati kroz sektorske optike i parcijalne  interese, koje nas prate od donošenja Pomorskog zakonika 1994.g. pa sve do danas.
Nevjerojatni autizam nadležne Uprave kao stručnog nositelja u okviru resornog Ministarstva  mora  koja  desetljećima ignorira znanost i struku ,čini se da ovim Prijedlogom doživljava svoju kulminaciju.
Posve je jasno da veliki broj pitanja pomorskog dobra, prvenstveno kod upravljačkih i zaštitnih mehanizma  stručni nositelj može urediti i predložiti  prema svojim procjenama. Koliko će takvi prijedlozi biti uspješni ocjeniti će sami građani i gospodarstvo. To se posebno manifestiralo kod morskih plaža koje su bile u fokusu rasprave kod prvog čitanja zakonskog Prijedloga u Hrvatskom Saboru. Čini se da su emocije vezane uz korištenja morskih plaža, kako od strane civilnog sektora tako i politike zasjenile u raspravama mnoga ključna pitanja pomorskog dobra.
To se prvenstveno odnosi na OSNOVNE ODREDBE ZAKONA na koje se nadograđuje i oslanja cjeloviti institut pomorskog dobra. Prema mojem mišljenju tu ne bi smjelo biti  kompromisa. Takva pitanja traže jasna i nedvosmislena stručna rješenja koja na koncu adresati mogu razumjeti, a javna vlast primijeniti. Tu se znanost i struka ne bi smjele  jednostavno eskivirati. Takva pitanja ne trpe nestručne administrativne i političke improvizacije.
U suprotnom urušavamo i obezvrjeđujemo sam institut  pomorskog dobra, te doslovno režemo granu na kojoj sjedimo.
Da li se radi o zabludi, namjeri ili nestručnosti u konačnosti je irelevantno. Činjenica  je da ovim zakonskim Prijedlogom lijepimo nered na postojeći nered. Odgovorno tvrdim da stvaramo kakofoniju bez presedana. Možda su neka rješenja pisana u najboljoj namjeri no zeleno drvo života brzo će pokazati da li sam bio u pravu. Volio bih da nisam.
Iurisprudentia je nakon donošenja Pomorskog zakonika iz 1994.g. nepodijeljeno upozoravala i argumentirala da je definicija morske obale neegzaktna i znanstveno neutemeljena.
Zakonodavac je isto zakonsko rješenje ponovo ugradio u  Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003.g. koji je još uvijek na snazi. Otvorena je mogućnost slobodne interpretacije granica pomorskog dobra koja traje sve do danas .
I onda nakon svega proživljenog i doživljenog ponovo predlažemo isto ako ne i gore rješenje! Kako je to moguće?
Minimalno modificiran sam pojam pomorskog dobra, morske obale i kopnenog dijela pomorskog dobra označeno kao “Sastavnice pomorskog dobra“ (čl.6. novog Prijedloga)  teško da se može razumjeti, a još manje dosljedno primijeniti. Slobodna interpretacija što je, a što nije pomorsko dobro od strane javne vlasti apsolutno je nedopustiva. Kada sam pojam pomorskog dobra nije jasan, otvara se neizmjerni prostor subjektivnih procjena kao da se radi o pravnoj samoposluzi kod utvrđivanja i određivanja granica pomorskog dobra. Razgraničenje vlasničkog od nevlasničkog dijela obalnog prostora bez svake sumnje krije mogućnosti koruptivnog postupanja. Tom problemu sada već davne 2000 g. sam posvetio prvu knjigu o pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj "Pomorsko dobro i granice pomorskog dobra.
Smatram da granice pomorskog dobra predstavljaju prethodno pitanje svih pitanja  pomorskog dobra. Naše prijedloge i promišljanja koja bitno odstupaju od predloženih rješenja možete preuzeti OVDJE .
Drugo ne manje važno pitanje je pitanje uređenja imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru. Nitko od strane znanosti, struke i gospodarstva ne dovodi u pitanje nevlasnički pravni režim pomorskog dobra. To je načelo koje nema alternative. Pretvorba u kojoj je procijenjeno zemljište i zgrade na pomorskom dobru i upisano vlasništvo u zemljišne knjige je apsolutno  nezakonita.
Posve drugo je pitanje valoriziranja zakonitih ulaganja na pomorskom dobru kako  prije tako u postupku pretvorbe, kao i  nakon izvršene pretvorbe. Kada se radi o imovinskopravnim pitanjima posebno vezanih uz pretvorbu, stečena prava i legitimna očekivanja, zakonski Prijedlog u cijelosti zanemaruje problem kao da ne postoji.
Zaštita zakonito uloženog kapitala je zasigurno civilizacijska tekovina današnje tržišne ekonomije i prava, koja je na koncu ugrađeno i Ustav Republike Hrvatske. Argumente znanosti i struke vezane uz pretvorbu, zakonita ulaganja, stečena prava i legitimna očekivanja možete preuzeti OVDJE .
Ne znam što će reći stručnjaci za nomotehniku ali sam mišljenja da pomorskim i lučkim redarima detaljno uređenim s više od 20 članaka nije mjesto u ovom zakonskom Prijedlogu. Osnovna načela vezana uz redare svakako da, a sve ostalo trebalo je propisati isključivo u provedbenim propisima.
Zato se čini  kao groteska da se u zakonskom Prijedlogu među ostalim  propisuje da pomorski i lučki redari u obavljanju službene dužnosti nose službenu odoru i imaju iskaznicu, a troškove stručnog osposobljavanja redara provodi Ministarstvo što uključuje i naknadu za osobe koju je provode. Možda bi izgledalo zabavno kako se zakonski Prijedlog o pomorskom dobru bavi službenim odorama pomorskih i lučkih redara, dok taj isti zakonski Prijedlog sam pojam pomorskog dobra kao i mnoga druga važna pitanja nije jasno i nedvosmisleno  uredio.
Tko zna, možda se radi o Zakonu o pomorskim i lučkim redarima!
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti