Dodić: Sada je gore nego 1999. kada nitko nikome nije plaćao

Lokalno
27.02.2009 00:00
D. Požarić
Obrtnici su kolateralne žrtve lošeg stanja u gospodarstvu
Obrtnici su kolateralne žrtve lošeg stanja u gospodarstvu
POREČ - Trećina hrvatskih obrtnika ima blokiran račun, a u Istri je situacija malo bolja jer je blokiran svaki četvrti obrtnik. To su dosta porazni rezultati koji mnoge asociraju na doba Italije kada je mnogima u Istri imovina završila na inkanat, a danas se to isto ponavlja samo pod drugim imenom - provodi se ovrha, rekao je predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Aldo Ukanović na preksinoć održanom okruglom stolu o aktualnoj situaciji u gospodarstvu i na financijskom tržištu održanom u punoj dvorani Obrtničkog doma u Poreču.
Predsjednik obrtnika Rovinjštine Gracijano Svić rekao je da su obrtnici kolateralne žrtve, ne mogu izvršavati svoje financijske obveze jer ni njima ne plaćaju dužnici. Nadovezao se Miro Dodić, predsjednik Uprave Istarske kreditne banke Umag (IKB), koji je pozvao obrtnike da budu jako oprezni kod sklapanja novih ugovora.
- Uzmite instrumente osiguranja naplate pa makar pristali i na nižu cijenu posla. Ovo što se sada dešava može biti samo gore od onog što je bilo 1999. godine kada nitko nikome nije plaćao. Nelikvidnost i blokade poduzeća toliko su nabujale da i dobre tvrtke mogu postati loše ako njima prestanu plaćati. U pogledu gospodarstva prošla je bila siva godina, a sada ide k crnom. U ovoj i idućoj godini treba imati četiri oka, ne idite u dugoročne investicije, već samo u one koje su 100 posto sigurne i koje će vam brzo vratiti uloženo. Izbjegavajte i poslove sa zalogom hipoteke da ne ostanete bez imovine, poručio je obrtnicima predsjednik Uprave IKB-a koji je iznio i svoja monetarno-kreditna predviđanja.
- Banke sada vode borbu za štediše podižući kamate sve više što automatski generira rast kamata na kredite. Skupe kredite poduzetnici neće moći vraćati pa će biti prisiljeni otpuštati radnike. Sada je tromjesečni Euribor nizak, ispod 1,85 posto, ali opet može doći na pet i više posto. No, rast kamata nije jedina zamka. Očekujem da će i vrijednost eura ići gore, što je još gore od rasta kamata. Mi nećemo krenuti u započeti trend rasta kamata na štednju pa makar prestali nuditi kredite jer ne želimo upasti u taj vrlo opasan vrtlog. Nama je cilj da imamo zdrave klijente jer, ako se oni razbole, i banke će doći u probleme, rekao je Dodić, koji se osvrnuo i na predstojeću turističku sezonu.
- Ako u 2009. ostvarimo pad broja noćenja od pet posto, bit će to jako dobra sezona. Turisti će boraviti kraće, a očekujem da će neke zemlje poput Njemačke pozvati svoje građane da ljetuju u matičnoj zemlji, zaključio je predsjednik Uprave IKB-a.
- Mi smo brižni, jadni, frustrirani i ne dopuštamo nikakav razvoj u Istarskoj županiji. U Općini Medulin je tuga i jad, a kanalizacija smrdi, ogorčeno je iznio Lenko Uravić, voditelj Odsjeka za gospodarstvo Istarske županije, koji je potom dodao da se ne provode brojni projekti u čijoj je pripremi osobno sudjelovao.
- Stala je plinofikacija Istre i realizacija industrijske zone Tison na površini od 40 hektara pokraj Vodnjana. Ja sam bio direktor pulske Zračne luke, a ona je sada kočnica razvoja istarskog turizma. Istočna obala Istre je zapuštena, a od nje smo mogli napraviti zemlju blagostanja. Imamo 10.500 nezaposlenih ekonomista i svakog dana imam intervencije roditelja koji traže da se zaposle njihova djeca, ali sada se nigdje ne zapošljava. Glavni je problem u politici i političarima koji će najbolje proći ako ništa ne naprave jer tada neće ništa pogriješiti. Predlažem da se napravi kompletna liberalizacija na razini čitave države i da se istarska infrastruktura dade u koncesiju, rekao je Uravić, koji je na pitanje obrtnika što Županija namjerava učiniti da pomogne malim i srednjim poduzetnicima odgovorio da je ona donijela deset antirecesijskih mjera.
- No, one su manje-više deklarativne jer Županija ima mali proračun, zaključio je Uravić.
Paulo GREGOROVIĆ
Snimio D. MEMEDOVIĆ
Godišnje kamate na oročene eure 6,25 posto
- Banke su nedavno podigle godišnju kamatu na oročene eure na 6,25 posto godišnje. Ako banka želi zaraditi na tom depozitu, mora ga plasirati u kreditu s kamatom koja ne smije biti manja od 11,25 posto, rekao je Miro Dodić. Objašnjavajući tu nevjerojatnu razliku između ponuđenih i traženih kamata predsjednik Uprave IKB-a rekao je da banka mora 20 posto dobivenog depozita položiti u inozemstvo, a 14 posto u obveznu rezervu kod HNB-a. Na tih 34 posto imobiliziranih sredstava iz depozita banka može zaraditi svega 0,35 posto, stoga razliku do 6,25 posto mora ostvariti tako da 66 posto raspoloživog depozita plasira uz kamatu od 9,25 posto. No, ako banka pritom želi podmiriti troškove hladnog pogon, mora dobiti kamatu od 11,25 posto, rekao je Dodić, koji je iznio svoje mišljenje kako zaustaviti rast kamata.
- Onaj tko ponudi veću kamatu na depozit, trebao bi platiti višu stopu osiguranja, zaključio je.
HBOR nudi kredit poduzetnicima u poteškoćama
Cinzia Zubin, voditeljica područnog ureda HBOR-a za Istru, na okruglom stolu je iznijela da njezina banka nudi kratkoročne kredite za male i srednje poduzetnike koji su se sada našli u poteškoćama. Rekla je da su krediti namijenjeni izvoznicima i onima koji planiraju zapošljavanje novih radnika te da godišnja kamata iznosi 3,75 posto plus tromjesečni Euribor što zajedno daje kamatu od 5,65 posto.

Fotogalerija

© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti