Bankari upozoravaju istarske gospodarstvenike: Treba se pripremiti za tešku 2010. godinu

PULA - Ove godine treba konsolidirati privredu da bismo se pripremili za još težu, 2010. godinu, rekao je Miro Dodić, predsjednik Uprave IKB-a Umag, najodgovornijim ljudima istarskog gospodarstva okupljenima na jučerašnjoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-a Županijske komore u Puli.

- Ne želim vas plašiti, ali treba ukazati na podatke i načine kako prebroditi krizne godine. Mi nismo otok i bilo bi bolje da se pripremimo za teškoće, rekao je Dodić.

Najveće teškoće osjećaju građevinari zbog pada prometa nekretnina. U turizmu neće biti drastičnog pada noćenja, ali se očekuje znatno manja izvanpansionska potrošnja. Svjetska trgovinska organizacija očekuje ove godine pad trgovine za devet posto, što je najveći pad od Drugog svjetskog rata. Stoga možemo očekivati da će se pad potražnje odraziti i na našu zemlju, posebice kod izvoznika kao što je brodogradnja. I druge zemlje štite svoju privredu pa se smanjuje izvozna potražnja, ali je i manja potrošnja građana. Pored toga, očekuje se manje inozemnih ulaganja kojih ionako nije bilo previše. Bit će zaustavljen rast inozemnog zaduživanja poduzeća, a stiže i naplata inozemnog duga. U isto vrijeme očekuje se poskupljenje kredita u domaćih banaka. Dodić je pojasnio zbog čega očekuje povećanje kamata u Hrvatskoj dok je u Europi trend upravo suprotan.

- Banke se natječu koja će dati veće kamate za deponiranu štednju, jer su im potrebni depoziti. Međutim, kamata na depozit koja prelazi šest posto čisti je gubitak za banku. Taj gubitak pokrivaju visoke kamate na kredite za privredu. One će uništiti privredu, a na koncu i same banke, pojašnjava Dodić.

Već sada je sve teže doći do novca za poslovni razvoj. Više od 20.000 tvrtki je u blokadi. Najčešće ih blokira država, realna nezaposlenost je 14,5 posto, a inflacija je u siječnju iznosila 3,4 posto. Rješenje je ulaziti u projekte koji brzo vraćaju investicije, zaključuje Dodić.

Marko Škreb, glavni ekonomist u PBZ-u i bivši guverner, u nastavku je pojasnio da nitko u svijetu nije znao što će se točno dogoditi. U prosincu, pa čak i u siječnju ove godine, procjene MMF-a nisu bile točne. Isto tako ekonomski analitičari ne znaju kada će kriza završiti, ne nazire se još niti dno. Ne zna se koliko još možemo pasti jer se nikada nije dogodila kriza kao što je ova. Ali jedno je sigurno - svijet će nakon krize biti bitno drugačije mjesto nego danas, tvrdi Škreb.

- Glavni je problem što svi zajedno trošimo više nego što proizvodimo. Više od 90 posto BDP-a je ukupan vanjski dug zemlje. Ovisimo i o međunarodnom okruženju. Ako bankrotira Rumunjska, to utječe i na Hrvatsku jer banke i investitori promatraju regiju u cjelini, veli Škreb. Dodao je da je rebalans proračuna korak u pravom smjeru, no još ne znamo hoće li biti dovoljan.

Milan Travan, direktor umaškog Intercommercea, pitao je zbog čega država ne poduzme konkretne mjere za privredu. Zbog čega se ne smanji doprinos iz plaće za pet posto?

Tulio Fernetich, poduzetnik iz Brtonigle, smatra da bi općine, gradovi i županije trebale odigrati jaču ulogu. Povlastice za kredite trebalo bi proširiti na postojeće kredite kako bi poduzetnici preživjeli.

- Stalno govorimo o virtualnim vrijednostima i bankama, a ne o proizvodnji koja je bit svega. Samo proizvodnja donosi novu vrijednost. O tome nitko ne razmišlja, niti o čovjeku koji radi i proizvodi, ustvrdila je Gordana Vesović, predsjednica Uprave rovinjske Mirne. Upitala je što banke rade da bi potaknule proizvodnju. Božo Lerga iz buzetskog Drvoplasta tvrdi da je država generator svih problema. Ako je na proračunu dva milijuna ljudi, kako nas 1,3 milijuna jadnika u gospodarstvu može podnijeti takav teret, pitao je.

Hrvatski veleposlanik u Beču prof. dr. Zoran Jašić pitao je zbog čega nema istarskih vina na policama austrijskih prodavaonica. Sugerirao je poduzetnicima da budu prodorniji na austrijskom tržištu. Najavio je promociju gospodarstva Istarske županije 24. lipnja u Beču. Prilika je to ne samo za turizam već i za prehrambenu industriju i ostale kvalitetne proizvode koji na austrijskom tržištu mogu pronaći svoju šansu. Gost koji je posjetio Istru po povratku kući želio bi popiti bocu istarskog vina, ali na policama pronalazi vino iz Toscane.

J. ORLIĆ

Snimio D. ŠTIFANIĆ