Početna
Petak, 7.Kolovoza 2020 (17:50:05) - Godina:18

Odaberite teme

O Portalu

Parentium.com se pohranjuje u digitalnom arhivu NSK
Čišćenje apartmana i soba ozonom!
Valfresco Direkt

Porečki SDP pozvao gradske vlasti da se izbore za turističko zemljište, vrijedno stotine milijuna eura

Poreština, 22.07.2020. (23:46)
S konferencije za novinare porečkog SDP-a
S konferencije za novinare porečkog SDP-a

Izvještava: Kristina Flegar

Novi zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kojim se rješavaju pitanja takozvanog turističkog zemljišta, koje nije ušlo u elaborate o procjeni turističkih poduzeća u procesu njihove privatizacije, stupio je na snagu 2. svibnja, u jeku korona - krize, pomalo “ispod radara”. Njime su trgovačka društva dobila rok od 270 dana za izradu geodetskih elaborata i predaju zahtjeva za postupanje sa zemljištem koje smatraju svojim ili ga žele kupiti ili uzeti u koncesiju. U tom razdoblju Grad Poreč nikako ne bi smio sjediti skrštenih ruku, već bi se trebao kvalitetno pripremiti i založiti za dokazivanje svog prava i upisivanje vlasništva na turističko i takozvano društveno zemljište koje mu pripada, štiteći tako interese svojih građana i njihovih potomaka.

Rekli su to u srijedu na konferenciji za novinare porečki SDP-ovci Vladimir Sladonja, Stevo Žufić, Zdenko Tomčić i Goran Gašparac, na čelu s predsjednikom Gradske organizacije te stranke, Rodoljubom Kosićem.

Tisuće hektara turističkog zemljišta, vrijednog stotine milijuna eura

Rekli su da se na bivšoj Poreštini nalaze tisuće hektara vrijednih stotine milijuna eura, da ima puno apsurdnih situacija oko statusa pojedinih čestica te da nije poznato što gradonačelnik i gradske službe Poreča rade po tom pitanju. Traže što skorije sazivanje tematske sjednice Gradskog vijeća, na kojoj bi precizno utvrdili ciljeve, strategiju i zadatke za gradske službe u tim postupcima.

- Postavlja se pitanje je li ovo posljednji korak u procesu pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva, odnosno kapitala, započetog prije skoro trideset godina, koji će donijeti nenadoknadivu štetu jednicama lokalne samouprave. To će se dogoditi ukoliko Grad Poreč ne preuzme aktivnu ulogu u zaštiti javnih interesa u toj “novoj privatizaciji”, kako bi se uknjižio na svo neprocijenjeno zemljište, najvećim dijelom turističko, i vodio sudske postupke za pobijanje nepravilno uknjiženih privatnih vlasnika na zemljišta koja su zapravo vlasništvo Grada, upozorio je Sladonja.

Istaknuo je da je ključno za Grad Poreč da se na temelju spomenutog zakona upiše na svo društveno zemljište kao vlasnik.

- Društveno zemljište, u koje spada i ono turističko, dosad nije dobilo vlasničkog titulara, jer ga se na sve načine pokušavalo privatizirati kako ne bi ostalo u vlasništvu Poreča, odnosno svih njegovih građana, sadašnjih i budućih generacija. Ukoliko Grad ne poduzme sve moguće mjere da se sam upiše na to društveno i turističko zemljište, ono će postati privatno, a negativne posljedice  će za sve građane biti trajne i nepromjenjive. O tome, dakle, ovisi hoće li naš grad ostati bogat ili postati očerupan sa svih strana raznim interesima, s privatizacijom obale, pineta, cijelih turitičkih zona, infrastrukture i drugog, zaključio je Sladonja.

"Problematične" uknjižbe Valamara i Plave Lagune

Naveo je i više konkretnih problematičnih situacija, počevši od zemljišta na koja su se pojedine tvrtke uknjižile, iako na to nisu imale pravo prema propisima Republike Hrvatske. To je slučaj sa svim prometnicama u turističkim naseljima Zelena i Plava laguna te djelom prometnice prema starom Červaru kod hotela Materada, na koje se uknjižila Plava Laguna. Zatim su tu uknjiživanja na katastarske čestice puno veće od tehnoloških cjelina turističkih objekata prema ovom zakonu, a koje nisu bile u pretvorbenom elaboratu. Na taj način se Valamar Riviera uknjižila na cijeli otok Sveti Nikola, uz jedini izuzetak pomorskog dobra, a ogromnu je “tehnološku cjelinu” formirala i na području gdje gradi novi, višestruko veći hotel umjesto srušenog Picala.

Sladonja: Vraćamo li se u doba grofa Polesinija?

- Turističke tvrtke su na neki način zloupotrijebile situaciju. Na Svetom Nikoli nikad nije bilo takvo stanje, osim, možda, u vrijeme vlasništva grofa Polesinija kad su ljude psima tjerali s otoka, a nije isključeno da nam se to ponovno može dogoditi. Dakle, sve prometne, javne i zelene površine trebale bi biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Međutim, turističke tvrtke su rekle - “to je sve turistička zona, T1, i sve to pripada nama”, a lokalna samouprava im je u tome “držala ljestve” i to potvrdila prostornim planiranjem, slikovito je opisao Sladonja.

Primjer zemljišta na koja se netko uknjižio mimo zakona, ali je to naknadno verificirano urbanističkim planovima su sve prometnice u zoni Borik i Brulo, na koje se uknjižila Valamar Riviera, a Grad Poreč joj je kasnije kroz urbanističke planove omogućio ukidanje javnih prometnica i njihovo pripajanje parcelama hotela, nanizao je Sladonja. Napomenuo je i da bi se Grad trebao što prije uknjižiti na zemljište koje još ima status društvenog i dano je na korištenje bivšim društvenim poduzećima, kao što su dio prometnica u Zelenoj i Plavoj laguni te prometnice i javne površine u Červar Portu. SDP-ovci smatraju i da Grad treba pobiti provedene uknjižbe na zemljišta koja nisu bila u pretvorbenim elaboratima. To su, primjerice, zemljište između suda i Šetališta Antona Štifanića, na koje se uknjižila Plava Laguna, zatim sve zelene i javne površine koje ne čine tehnološku cjelinu s turističkim objektima na otoku Sveti Nikola, zemljište ispod bivše regionalne ceste na Picalu te bivša regionalna ceste kod hotela Rubin i svo ostalo zemljište u zoni Brulo koje ne čini tehnološku cjelinu s hotelima i apartmanima. 

Problem nastaje kad se pojave ograde

- Također, Grad Poreč i općine bivše Poreštine imaju pravo na pravednu naknadu za turističko zemljište koje Valamar Riviera, Plava Laguna i Maistra koriste zadnjih tridesetak godina s minimalnom ili čak nikakvom naknadom, poručio je Sladonja, napomenuvši da je u cijeloj Hrvatskoj po toj osnovi u zadnjih desetak godina naplaćeno tek oko 20 milijuna kuna.

SDP-ovci su naglasili da građani sve to ne doživljavaju kao problem, imajući osjećaj da prostor i dalje pripada zajednici, sve dok ga koriste slobodno i dok se ne pojave ograde i ograničenja. No, to se u trenu može promijeniti, rekli su, ukazujući na područje Picala, gdje je ovih dana iznad prometnice koja iz centra vodi prema Špadićima javna površina pretvorena u parkiralište, zatvoren je spoj na tu prometnicu, a u svakom trenutku se može pojaviti i rampa ispred mosta kod benzinske stanice.

- Građane želimo upozoriti da se to može dogoditi u svakom trenutku i bilo gdje. Primjerice, netko bi mogao “kod Hene” zatvoriti prolaz prema Zelenoj laguni jer je to privatno zemljište. Turističko i društveno zemljište su ozbiljna pitanja kojima se gradske službe trebaju posvetiti. Pritom ne želimo stavljati turističke tvrtke u problematičan položaj i otežavati im, ali one ne mogu generirati ekstra profite na zemljištu u gradskom vlasništvu bez da za to plate realnu tržišnu naknadu. Ne može se događati da gradonačelnik i gradske službe u četiri oka pregovaraju s predstavnicima tih firmi, pa da dobijemo sporazume koji su na štetu Grada. Sad kad su drastično pali porezni prihodi, vidimo da gradska imovina jedina može generirari siguran prihod Grada, istaknuo je Sladonja.

Stevo Žufić je rekao da je novi zakon kompleksan, ali je ponudio rješenja. Uz izuzetak onoga što je ušlo u redovitu procjenu turističkih poduzeća - turističkih objekata, ograničenog zemljišta oko njih i onoga što služi za njihovu redovitu upotrebu (gospodarskih dvorišta), sve ostalo društveno zemljište s pravom korištenja je vlasništvo jedinica lokalne samouprave, dok kampovi pripadaju državi, pojasnio je Žufić.

Žufić: Grad treba okupiti kvalitetnu ekipu i uknjižiti se na svaki kvadrat

- Ovdje se ne radi o sukobu s turističkim tvrtkama, već o konačnom raščišćavanju vlasništva i rješavanju strateškog pitanja koje Republika Hrvatska nije riješila trideset godina. Sad se to radi u velikoj tišini i oni koji imaju interes, nastoje se uknjižiti na što više zemljišta. Grad Poreč bi u svemu tome trebao imati ogroman interes, okupiti kvalitetnu stručnu ekipu i uknjižiti se na svaki četvorni metar koji njemu i njegovim građanima pripada. No, mi ne primjećujemo takve aktivnosti u Gradu. Sugeriramo im da prebace u četvrtu brzinu i, ukoliko je to potrebno, uzmu i vanjske suradnike, poručio je.

Žufić je ukazao i na primjer u Červar Portu, gdje je prostrano zemljište u društvenom vlasništvu s pravom korištenja Plave Lagune čijih objekata tu uopće nema, pa bi se zapravo trebao uknjižiti Grad. Tu je i cesta uz rivu unutar naselja, na koju se ista firma uknjižila, što treba poništiti i ispraviti, jer ona pripada Gradu, naglasio je. Osvrnuo se i na susretljivost i kooperativnost Grada Poreča prema turističkim tvrtkama kojima se izlazi u susret, daju određene pogodnosti, dozvoljava širenje objekata, uređenje plaža i parkova, držeći da je to na obostranu korist. No, s druge strane te tvrtke razmišljaju jednostrano, podcrtao je Žufić. Tome u prilog naveo je hotel Zagreb koji je Valamar Riviera prodala tvrtci Imperial Rab, u kojoj ima određeni udio, bez da je o tome ni obavijestila Grad.

- Gradu Poreču je tim potezom nanesena šteta, jer svi porezi po osnovi sjedišta poduzeća, kao što je porez na dobit, sad idu u budžet Grada Raba. Znači, tvrtka na našem području zarađuje, a od toga korist ima netko drugi, kazao je Žufić.

Tomčić: Ovo je generacijska prilika da se dosta toga ispravi

Zdenko Tomčić se osvrnuo na političku dimenziju problema, podsjetivši da od početka pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva u 90-tima političari nisu odradili sve što su trebali i onako kako je to trebalo, uzrokujući puno problema i kriminala zbog kojih društvo u cjelini i pojedinci osjećaju trajne negativne posljedice. Neke od tih posljedica su, međutim, ispravljive, smatra  Tomčić, i upravo ovaj zakon daje priliku za to. Podsjetio je na HDZ-ov zakon o pretvorbi društvenog vlasništva, koji nije dobro postavljen, donesen je u krivo, ratno vrijeme i iznjedrio je nove kapitaliste. Deset godina kasnije SDP donosi zakon o nezastarijevanju događaja iz procesa privatizacije, ali na osnovu toga ništa nije učinjeno, kao ni na osnovu zakona o turističkom zemljištu iz 2010. 

- Svi smo tada vikali, i političari i gospodarstvenici, ali ponovno nije učinjeno ništa. Pustilo se da sve tako stoji, što je određenim strukturama i odgovaralo. Sad imamo mogućnost da se dosta toga ispravi, ova generacija ima priliku to učiniti. I stvarno se nadam da priča neće završiti tako da opet “psi laju, a karavane prolaze”. Ni dosad nisu bili za sve krivi Država i Evropa, ali ako sad nešto ne učinimo, ovaj ćemo put mi bili malo više krivi, poručio je Tomčić, pozvajući Grad na “politički sluh i suradnju”.

On smatra da Poreč ima priliku i omogućiti korištenje turističkog zemljišta domaćim malim poduzetnicima koji su u velikoj krizi. Temu o turističkom zemljištu zaključio je Goran Gašparac, pozvavši gradsku vlast da “napokon počnu zastupati interese građana, a ne interese krupnog kapitala”.



Mobilna verzija članka

Oglasi

Svjetleće reklame, natpisi, pokloni, oslikavanje itd...
Brzi servis, prodaja i otkup mobitela - La-Ri - Poreč - Kandlerova 6
Porsche Istra
Pogrebne usluge Silentium
Cafe bar Soggiorno