Početna
Četvrtak, 19.Rujna 2019 (02:55:30) - Godina:17

Odaberite teme

Fast Food Poreč - Riva

O Portalu

Parentium.com se pohranjuje u digitalnom arhivu NSK
Free Poreč MTB Tours: kroz porečke šume, vinograde i maslinike
MAX petak 20. rujna

Peršurić: Mnogo je toga u Poreču vezano uz turizam, no razvijaju se i ostale gospodarske grane

Poreština, 06.09.2019. (19:00)
Gradonačelnik Loris Peršurić
Gradonačelnik Loris Peršurić

Povodom našeg nedavnog osvrta o utjecaju turizma na prosperitet Poreča, ali i svakodnevni život u njemu, gradonačelnik Loris Peršurić u blic intervjuu za Parentium komentira neke od tema koje smo problematizirali, a izazvale su i zanimljive rasprave na društvenim mrežama.

Uz Poreč se u zadnje vrijeme vežu pozitivne brojke o prirodnom prirastu, rastu gospodarstva, komunalnom standardu. To je lijepo čuti, no priča ima i drugu stranu. Rast u perspektivi znači i veće potrebe za jaslicama, školama, ustanovama, stanovima, parkiralištima. Koliko Poreč može - i smije rasti u sadašnjim uvjetima?

Velika stvar za Poreč je da se od sredine prošlog stoljeća strateški i kvalitetno radilo na prostornom planiranju. Planovi iz 1964. već su imali rezervirani koridor današnje zaobilaznice, jer se predviđao toliki razvitak Poreča. Još uvijek važeći Generalni urbanistički plan Poreča iz 2002. dobro je predvidio širenje grada, povećanje broja stanovnika te promjene koje dolaze njegovim širenjem. Danas zato imamo riješene temeljne stvari: više od 90 posto područja Poreča i pripadajućih naselja pokriveno je kanalizacijskom mrežom, dok je prosjek Hrvatske gotovo dvostruko manji. U par godina gradsko poduzeće Odvodnja je izgradilo gotovo 100 kilometara kanalizacijske mreže. Dovršena je obilaznica koja je na sebe preuzela veliki dio prometa Poreča, ali i susjednih općina koje nam gravitiraju. Dovoljno je da se sjetimo kakve su gužve prije 15-ak godina nastajale, kada bi za lošeg vremena turisti krenuli u grad. Danas je na cestama još više automobila, ali takve situacije više ne doživljavamo, osim u nekim vršnim trenucima i na malom području. Što se tiče parkiranja, imamo nekoliko velikih parkirališta u neposrednoj blizini starogradske jezgre – Veliko gradsko parkiralište, Vrtove, Osnovnu školu, prostor bivše Vinidije. S mjesnim odborima radimo na tome da riješimo pitanje parkinga i po rezidencijalnim četvrtima, koliko nam prostor i mogućnosti dozvoljavaju.

Pojavio se u špici sezone problem gužvi u Vlašićevoj prema Kauflandu i rotoru St. Portun. Je li to najava neke buduće neuralgične točke porečkog prometa? Postoji li tu još neka varijanta za rasterećenje?

Tako je, u vršnim trenucima u danu dolazilo je do gužvi. Da bismo rasteretili Ulicu Mate Vlašića, ali i naselje Čimižin, izgradili smo novu pristupnu cestu od Kauflanda do Osnovne škole Finida, koja služi i kao dodatni ulaz u Čimižin. U planu je i izgradnja ceste koja će spojiti Vukovarsku i Ulicu Mate Vlašića i to kroz poslovnu zonu Facinka, u kojoj se već sada gradi nekoliko hala. Vjerujem da će to itekako olakšati funkcioniranje tog dijela grada.

Puno se razgovara o turizmu, ali Poreč ima i druge gospodarske grane koje jačaju. Kakav je plan razvoja djelatnosti koje nisu turizam? Ima li interesa za gradnju industrijskih postrojenja?

Turizam je dio porečkog identiteta. Veza Poreča i turizma danas se itekako oslikava na našoj gospodarskoj situaciji: naši su poduzetnici u godinu dana otvorili dvije tisuće novih radnih mjesta, i zapošljavaju više od 10 tisuća ljudi, odnosno svaku šestu osobu u Istri. U to nisu uračunati zaposleni u javnim ustanovama – školama, vrtićima, bolnicama, policiji, gradskim upravama i ustanovama. Bilježimo povećanje broja djece i porast broja stanovnika od čak 18 posto u nekoliko godina. Dakle, u svakom smislu rastemo i širimo se. I da, mnogo je toga u Poreču direktno ili indirektno vezano za turizam i od toga ne treba bježati. Ali, brojke u gospodarstvu pokazuju i da se značajno razvija građevinarstvo, znanstvene, stručne i tehničke djelatnosti, prerađivačka industrija. Veseli što imamo sve više cjelogodišnjih radnih mjesta. Sigurno ovdje neće biti teške industrije, ali moramo dugoročnim i kratkoročnim mjerama – kroz prostorne planove, širenje zona ili financijske podrške - raditi na tome da se ne vežemo isključivo za turizam, već da razvijamo i ostale gospodarske grane. Mislim da porečki poduzetnici to već sada vrlo dobro rade.

Bi li tome pomoglo sređivanje stanja u zoni Buići-Žbandaj?

Bilo bi lakše da situacija sa gospodarskom zonom Buići-Žbandaj nije takva. Vjerujem da ćemo doći do dogovora s državom i da će država prepoznati važnost jedne od najvećih i najuspješnijih poduzetničkih zona u Istri, ali i šire.



Mobilna verzija članka

Oglasi

Pogrebne usluge Silentium
HAK Auto-klub Poreč
Svijet elektronike - mi znamo s vašim računalom
Svjetleće reklame, natpisi, pokloni, oslikavanje itd...
Nova Corolla Hybrid