Početna
Petak, 20.Rujna 2019 (10:29:12) - Godina:17

Odaberite teme

Fast Food Poreč - Riva

O Portalu

Parentium.com se pohranjuje u digitalnom arhivu NSK
Promoarh -  prvi međunarodni sajam graditeljstva, opremanja i uređenja
Adwait Tripathi u Poreču

Irides Zović: Djeca digitalnog doba se sve teže pismeno izražavaju, poticanje je važno

Kultura, 06.06.2019. (12:03)
Irides Zović, ravnateljica Gradske knjižnice Poreč
Irides Zović, ravnateljica Gradske knjižnice Poreč

Irides Zović, doktorica informacijskih znanosti, na čelu je gradske knjižnice od srpnja 2009. Sa svojim energičnim timom pokrenula je BOOKtigu, neobični festival pročitanih knjiga koji već 12 godina oduševljava idejama, vizualima i književnim imenima koje okuplja u gradu. U njenom je mandatu knjižnica nastavila niz kulturnih projekata i pokrenula brojne nove. Među prvima se priključila Portalu digitalizirane baštine, a projektom Knjiga pri ruci financirano je otvaranje knjižničnih stacionara u udaljenim mjestima te otvaranje kućica za knjige iz projekta Little free library. Već više od četvrt stoljeća

Knjižnica pridaje mnogo pažnje radu s djecom i mladima. Književna nagrada Laurus nobilis, susreti za mlade Prije kave u dva, tjedne kreativne radionice Petkom u pet i ljetne radionice Prije mora do Marafora, tek su neki od programa poticanja ljubavi prema knjigama i čitanju već od malih nogu. Porečka knjižnica razvila je bogatu volontersku mrežu kroz projekte Dam-daš: volonteri u akciji, kao i kroz BOOKtigu.

Nedavno je završeno 12. izdanje Festivala pročitanih knjiga BOOKtiga. Kako ste njime zadovoljni?

U našoj knjižnici svake se godine trudimo dane Festivala učiniti čim bogatijima, a program približiti ljubiteljima knjiga - od najmlađih do najstarijih. Puno truda ulažemo u organizaciju sljedeće BOOKtige, a po reakcijama posjetitelja, ovogodišnja je ostala u posebnom sjećanju jer je bila, rekla bih, emotivna. Sadržajnom, tematskom i žanrovskom raznolikošću mislim da su zadovoljeni čitateljski afiniteti različitih profila čitatelja, a naši su gostujući književnici, svi redom, oduševili brojnu publiku. Atmosfera na prodajnom sajmu BOOKtižin, kao i svake godine, odisala je snažnom energijom naših brojnih volontera kojima još jednom zahvaljujemo na suradnji i angažmanu. Preostale knjige s prodajnog sajma donirane su Bolnici za ortopediju i rehabilitaciju „Prim. dr. Martin Horvat“ u Rovinju. I na taj način pročitane knjige nalaze novi put do čitatelja.

Jedna od zanimljivosti festivala je suradnja s antikvarijatima iz Rijeke, Zagreba, Kopra i Ljubljane te program “Sat za kolekcionare” gdje posjetitelji mogu donijeti svoje stare knjige na procjenu. Većina hrvatskih festivala knjige okrenuta je na novije izdavaštvo, kako to da ste odlučili staviti naglasak na antikvarna izdanja?

Od samog početka, poziv za sudjelovanje na BOOKtigi prihvatili su vodeći antikvarijati iz Rijeke, Zagreba, Kopra i Ljubljane koji tijekom Festivala nude na prodaju antikvarne knjige i predstavljaju svoje najstarije publikacije. Cilj nam je bio da se kroz naš Festival namjernim i nenamjernim prolaznicima, predstavi rad antikvarijata, jer smatram da njihova velika uloga u svijetu knjiga nije dovoljno predstavljena, a svojim kulturnim potencijalom zaslužuju imati prostor i vrijeme u kojima će imati priliku ukazati na važnost svojega djelovanja. Kako na području Istre tada nije bilo antikvarijata, bila je to uistinu najbolja moguća ideja koja je s godinama nadrasla sve oblike poslovne suradnje, a naši su nam gosti antikvari, danas prijatelji BOOKtige i suautori u kreiranju festivalskog programa.

Literarna nagrada Laurus Nobilis, koju knjižnica dodjeljuje osnovcima i srednjoškolcima, ima dugu tradiciju. Kako vi vidite pismeno stvaralaštvo mladih? Koje ih teme zaokupljaju? Raste li broj prijava za nagradu ili opada?

Mladima neumorno moramo posvećivati pažnju i truditi se približiti im se kreirajući programe u kojima će pronaći sebe ili nešto za sebe. Laurus nobilis jedna je takva manifestacija u kojoj učenici pronalaze priliku za jačanje svojega literarnog izričaja. Osnovnoškolci se kroz svoje radove uvijek rado vraćaju dragim i važnim ljudima koji su oblikovali njihove živote, razmišljaju o prvim zaljubljivanjima, o svakodnevnim školskim brigama. Strahovi, nade, previranja, promišljanja i sjećanja naših srednjoškolaca osebujna su promišljanja jednoga vremena, jedne generacije koja opisuje vrijeme u kojemu odrasta. Svojim nas radovima potiču da budemo, ne samo pasivni promatrači, već da kritički i kreativno promišljamo motive stvaralaštva. Djeca digitalnog doba sve se teže pismeno izražavaju, a baš zato moramo poticati, svi zajedno, djecu i mlade, kako bismo sačuvali snagu pisane riječi.

U vašem dosadašnjem radu veliki je naglasak na kreativnim dječjim radionicama. Na koje ste posebno ponosni? Primjećujete li porast broja djece koja posuđuju knjige? Kako djecu i mlade potaknuti na čitanje?

Naše su radionice namijenjene djeci vrtićke i osnovnoškolske dobi, a podrazumijevaju tjedne radionice koje djeci, kroz čitanje priča i likovno stvaralaštvo, pomažu usvojiti određena znanja i vještine, potiču kreativnost i maštu, omogućavaju razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Svako druženje ispunjeno je dječjim stvaranjem i smijehom, a veliku zaslugu u tome ima voditeljica radionica, moja kolegica Zorana Geržinić. U središte radionica postavlja problemsku tematiku, kao što su strah, ljubomora, odvajanje, odbijanje hrane, prijateljstva, a takvi sadržaji najpopularniji su i među roditeljima i djecom. Zanimljiva je interakcija nakon pročitanog štiva, kad kroz vođenje i promišljanje djeca i roditelji sudjeluju u raspravama koje su uvijek inspiracija za nove programe i radionice. Svakako je važno napomenuti da održavanje radionica pridonosi rastu novoupisane djece. Programima i redovitim i pomno odabranim novim naslovima slikovnica i knjiga za djecu i mlade, a prateći sve trendove i liste najčitanijih djela, možemo privući djecu i mlade u knjižnicu. Uz pomoć knjižničarki Zvjezdane Hrelja, Matee Radolović i Ivane Legović naši mladi imaju pristup relevantnim informacijama i podršku na putu u društvo znanja.

Verši na šterni jedan su od najdugovječnijih programa porečke knjižnice, orijentiran na čakavsku poeziju. Smatrate li da je čakavska poezija dovoljno prepoznata u Hrvatskoj?

Iz tiska je netom stigla 26. po redu zbirka čakavskih pjesama Verši na šterni. Manifestacija je to na koju smo iznimno ponosni, a u suradnji s domaćinima Verši, Općinom Vižinada, Battistellina šterna već je godinama susretište čakavskih pjesnika Istre, Kvarnera i Dalmacije, što je uistinu neopisiv doživljaj kada se na istome mjestu čuje toliko različitih čakavskih izričaja. Svaka je manifestacija za očuvanje jezičnoga blaga hvalevrijedna i dobrodošla i treba ih podržavati i razvijati. Čakavska besida u Istri ima svoje čvrsto uporište, a veselimo se da se našim Veršima svake godine pridružuje sve više mladih autora. Verše, uz Istarsku županiju, potpomaže Ministarstvo  kulture što svjedoči o važnosti ove manifestacije, a i sam broj prijavljenih pjesnika, njih više od stotinu svake godine, govori o prepoznatljivosti manifestacije diljem Hrvatske.

Uz vaš bibliotekarski rad, autorica ste edukativne slikovnice Slovko Maraforko. Imate li u planu još neka autorska izdanja?

Slovko, maskota Gradske knjižnice Poreč, gost je svih naših događanja za djecu i glavni lik slikovnice za najmlađe „Slovko Maraforko“ koju smo u suautorstvu napisale Zorana Geržinić, knjižničarka Odjela za djecu i mlade naše knjižnice, i ja. Naime, potaknuti rezultatima istraživanja koje je za UNICEF 2012. godine provela agencija Ipsos Puls i pokazateljima da 23% roditelja šestomjesečne djece ne čita i ne gleda slikovnice sa svojim bebama te nam je bio cilj tiskanje slikovnice „Slovko Maraforko“ koju je 2015. godine, uz besplatno članstvo, dobilo svako novorođeno dijete s područja Poreštine na svom prvom pregledu u pedijatrijskim ambulantama u Poreču. Slikovnica sadrži crteže djece, polaznika radionica Petkom u pet, koji dočaravaju prvi susret s knjižnicom i uslugama koje se u njoj pružaju, tog šarenog i zabavnog kutka grada Poreča u koji rado zalaze. Cilj nam je nastaviti niz edukativnih slikovnica sa Slovkom Maraforkom kao glavnim likom s kojim bi se djeca na poseban način upoznala s kulturnom baštinom.

Kako je tema moje doktorske disertacije kulturni turizam, nastojim, kako kroz praksu, tako i stručnim radovima ukazati na potencijale koje knjižnica posjeduje i u ovom selektivnom obliku turizma. U okviru knjižnične djelatnosti postoje nemjerljivi potencijali koje treba početi iskorištavati i adekvatno valorizirati. Kulturni turizam knjižnica treba promišljati kao svojevrsnu prekretnicu nove razvojne orijentacije turizma u kojima može utvrditi svoje potencijale, pravce i metode rada. Veseli me da su moja nastojanja prepoznata i uzeta za primjer dobre prakse, a ona su i sažeta u knjizi „Odabrane teme suvremenog menadžmenta u kulturi i turizmu“, čija je urednica Tea Golja. I ondje je, u poglavlju „Značaj narodne knjižnice u kulturnom turizmu“ naglašena njena uloga i zadaća kroz pregled odabranih primjera u svjetskim knjižnicama.

Što nas u budućnosti očekuje u Gradskoj knjižnici? Kakve projekte pripremate?

Cilj nam je osigurati dostupnost knjige u mjestima udaljenim od gradskog središta i matične knjižnice, a uz otvorene stacionare i male knjižnice na otvorenom, intenzivno radim na pokretanju projekta „Knjiga u papučama“ kojim bi se približile knjižnične usluge osobama s posebnim potrebama, osobama s invaliditetom i osobama treće životne dobi, a podrazumijeva redovitu dostavu knjiga na kućne pragove.

Ove ćemo godine u Poreč dovesti kamishibai predstave, malo papirnato kazalište koje je namijenjeno ne samo djeci, već i njihovim roditeljima, bakama i djedovima. Okupit ćemo vrsne, domaće i inozemne, kamishibai umjetnike koji će našim sugrađanima donijeti jednu novu vrstu umjetnosti te na drugačiji način približiti snagu i vrijednost jednog drugačijeg pričanja priča.

Irides Zović, ravnateljica Gradske knjižnice Poreč
Antika na dlanu - arheološki nalaz u podu knjižnice

Jedna od zanimljivih ideja, čiju realizaciju planiramo ostvariti kroz sljedeću godinu, je multimedijalni program Antika na dlanu, kojim bi se valorizirao arheološki nalaz koji se nalazi u našoj knjižnici. Čitav kompleks arheološkog nalazišta u samom središtu staroga grada vrijedna je turistička atrakcija, te mi je velika želja da se uz taj nepokretni dio kulturne arheološke baštine, koji je sačuvan i zaštićen u samom prostoru knjižnice, pronađeni predmeti izlože kao dio stalnog postava. Svrha ovoga projekta je fizička i multimedijska prezentacija pronađenih predmeta korištenjem tehnologije i digitalizacije s ciljem implementacije kulturnog turizma u poslovanje knjižnice. Širenje i stručna obrada, zaštita te prezentacija ovoga projekta bio bi važan iskorak, kako za knjižnicu, tako i za zajednicu, jer dokazuje kontinuitet života na ovome prostoru još od ranih rimskih vremena. Na ovaj način ostvarila bi se multimedijska prezentacija tekstualnih, slikovnih i audio zapisa osobito značajnih kulturnih vrijednosti zavičajne građe što doprinosi promociji Poreštine i Istarske županije te hrvatske baštine uopće. (dp)



Mobilna verzija članka

Oglasi

Istraalf  Mobile Phone Shop - Bookstore
Pogrebne usluge Silentium
Frigoservis Šime - klima uređaji
Cafe bar Soggiorno
Svjetleće reklame, natpisi, pokloni, oslikavanje itd...