Početna
Utorak, 19.Studenog 2019 (14:26:27) - Godina:17

Odaberite teme

Fast Food Poreč - Riva

O Portalu

Parentium.com se pohranjuje u digitalnom arhivu NSK
Crofish Poreč
Istarski supermarketi - aktualni akcijski katalog

Neke zanimljivosti iz Opatije sa seminara za urednike školskih novina

SŠ Mate Balote Poreč, 22.12.2006. Piše: Mia Junuzović, SŠ Mate Balote Poreč
Vaša novinarka na hodniku svoje škole, SŠ Mate Balote Poreč
Vaša novinarka na hodniku svoje škole, SŠ Mate Balote Poreč

Zapitate li se ikada, dok uz jutarnju kavu čitate novine, tko je autor tih članaka koji nas svakodnevno informiraju o nekim, više ili manje, važnim stvarima? Zapitate li se kakvo je stanje novinarstva danas u svijetu ili pak kakvo je novinarstvo u Hrvatskoj?

Neki od naših najčitanijih listova dobili su brojna svjetska priznanja, poput Večernjeg lista koji je, osvojio 3. mjesto u svijetu za praćenje Svjetskog nogometnog prvenstva ili pak list 24 sata koji je osvojio Award of excellence za naslovnicu.

No, pitanje koje se nameće kada krećemo u analizu današnjih novina prvenstveno je pitanje kvalitete.

Vjerojatno većina ljudi uopće ne primjećuje kako nas sa svih strana zatrpavaju često nevažnim i nekvalitetnim informacijama i kako su i one informacije koje bi trebale biti važne često nepotpune i nevažeće. No, ponekad novinar može nastradati ako je predobro upućen u ono o čemu piše, a radi se o razotkrivanju političkih tajni (slučaj Ane Politovskaje, utjecajne ruske novinarke i borca za ljudska prava, koja je ubijena).

Globalizacija, sloboda govora i opasnost novinarskog poziva 

Vaša novinarka na hodniku svoje škole, SŠ Mate Balote Poreč
Sa predavanja u konferencijskoj dvorani, Opatija

Danas je u svijetu, pa tako i u novinarstvu, sveprisutan proces globalizacije. Velike korporacije, poput EPH, izdaju nekolicinu listova istovremeno. No problem globalizacije, upravo je taj što umjesto četiri izvještaja, dobivamo jedan, a umjesto pluralizma, dobivamo uniformiranost. Čak i neki od vodećih svjetskih stručnjaka tu pojavu smatraju velikim problemom, koji, kako kaže Snježana Milivojević, donosi tabloidizaciju i odnosi dobre novinske proizvode, ili, kako kaže Zlatko Dizdarević, novine su nekada donosile informacije, a danas se sve svodi na lovu i politiku.

I sada se opet vraćamo na problem kvalitete današnjih novina, na slobodu izražavanja, na korupciju... iako postoje organizacije koje propisuju opća pravila i štite slobodu izražavanja i objavljivanja, poput OUN-a, UNESCO-a, COE-a i si., ponekad u medijima postoji premalo slobode, kao u slučaju Ane Politovskaje, ili pak previše slobode, čemu svjedoči podatak da su, nakon što je u listopadu Internetom harao tinejdžerski porno uradak „ Mala Mare ”, još tjednima sve hrvatske novine izvještavale o tome.

Uradak u današnjem novinarstvu može biti članak, izvještaj, reportaža, anketa i si., ali ja bih se htjela osvrnuti na jednu specifičnu novinsku vrstu - intervju.

Intervju

Intervju je jedna vrlo teška novinska forma koja samo naoko može izgledati lagano, a vrlo je popularna u novinarstvu.

Intervju je vrlo osoban i daje nam uvid u razne zanimljivosti privatnog i javnog života osobe koju intervjuiramo.
No, bez obzira na to što je svrha intervjua upravo otkrivanje informacija o nekoj osobi i njezino predstavljanje javnosti, prije samog intervjua, novinar treba biti pripremljen i mora znati nešto o osobi s kojom namjerava razgovarati.

Prije intervjua, bitno je da se i novinar predstavi, da kaže ponešto o sebi.
Ferguson i Paten kažu da na intervju treba ponijeti tri stvari: olovku, bilježnicu i zrno soli - jer nikada ne smijemo uzeti zdravo za gotovo ono što nam se kaže.

Kako se u većini slučajeva novinari prilikom intervjua koriste diktafonom, kako bi razgovor bio spontan, dobro je i praviti zabilješke jer nikad ne znamo u kojem nas trenutku naša tehnička oprema može iznevjeriti. No, istovremeno moramo pripaziti da nas ta tehnička oprema ne sputava. Slavni pisac Gabriel Garcia Marquez kaže: „Čim vas novinar za vrijeme intervjua niti sluša, niti misli daje to važno jer vjeruje magnetofonu koji sve to snima i bilježi, znam da je u krivu jer magnetofon ne čuje otkucaje moga srca, što je najvažniji dio intervjua.”

Postoje tri vrste intervjua, i to: intervju u kojem saznajemo nešto novo, intervju u kojem određujemo profil osobe i istraživački intervju.

U intervjuu se koriste dvije vrste pitanja, tip zatvorenog pitanja, na koje sugovornik odgovara sa „da” ili „ne” i tip otvorenog pitanja u kojem je sugovorniku dopuštena sloboda izražavanja.
Iako postoje intervjui koji koriste ili samo tip zatvorenih ili samo tip otvorenih pitanja, ipak je optimalna ona varijanta u kojoj koristimo oboje. Naravno, postoji i način na koji ćemo vladati pitanjima. Možemo stvoriti tzv. lijevak od općenitih prema izravnijim pitanjima ili krenuti odmah s izravnima, bez okolišanja.

Autorizacija intervjua 

Autorizacija intervjua pojava je koja postoji samo u Hrvatskoj, a omogućuje osobi koju intervjuiramo da prije objavljivanja intervjua u javnosti, isti dobije na uvid i eventualno ispravi. Nakon obavljenog intervjua poželjno je pitati sugovornika treba li autorizaciju. Možemo reći da je autorizacija u jednu ruku pomanjkanje povjerenja. Jer, na intervjuiranoj osobi je da pazi što govori, a na novinaru da bude korektan i ne izvrne njezine riječi.

Sve u svemu, novinarstvo danas i novinarstvo općenito nije lagan posao. Posao je to koji zahtijeva mnogo truda, rada, žrtve i kritike na vlastiti račun, korektnosti i nepristranosti. U današnjem, vrlo iskvarenom svijetu teško je biti novinar sa svim tim kvalitetama. Ali izuzeci postoje i upravo su oni ti koji nam skidaju ružičaste naočale i prikazuju svijet onakvim kakvim on uistinu jest, a ne onakvim kakvim netko želi da ga vidimo.

Mia Junuzović, SS Mate Balote Poreč



Mobilna verzija članka

Oglasi

Nova Corolla Hybrid
Istraalf  Mobile Phone Shop - Bookstore
Nema stop! Zapoštaj si: LaCop!
Cafe bar Soggiorno
Frigoservis Šime - klima uređaji